• Search form

12.05.2017 | 16:45

Ćićolina: Vodite ljubav a ne rat

Ćićolina: Vodite ljubav a ne rat

Bivša porno zvezda i političarka Ilona Staler, poznatija kao Ćićolina (Cicciolina), izjavila je na 10. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma Beldocs u Beogradu da političarima moć pomaže da izraze svoju seksualnost i da “mnogi više uživaju u moći nego u seksu”.

Glumicu mađarskog porekla koja je slavu stekla u porno filmovima, ali je bila i poslanica u italijanskom parlamentu, dočekao je 12. maja na konferenciji za novinare u Dvorani Kulturnog centra Beograda ogroman broj foto-reportera, kojima je dugo pozirala, a samoinicijativno i nonšalantno otkrila im je i jednu dojku za slikanje.

“Ja sam katolkinja, a znamo da se još od priče o Adamu i Evi seksualnost i religija dobro slažu. Uvek su mi se dopadala deca cveća, sviđa mi se taj koncept - vodite ljubav a ne rat”, rekla je Ilona Staler u razgovoru koji je sa njom i italijanskim rediteljem Alesandrom Melazinijem vodio srpski reditelj Stevan Filipović, selektor programa “Eros i tanatos” u Muzeju Jugoslovenske kinoteke.

“Moje ime je Ilona, ali i Ćićolina je moje ime, to je lik koji me je učinio poznatom i bogatom. Ne bih mogla da razdvojim ta dva dela svog života”, rekla je ona.

Film o sebi (Ćićolina, kuma od skandala) ocenila je kao remek delo, na šta je Melazini uzvratio da se oseća kao vitez kada mu kralj spusti mač na rame.  

“Čak i oni koji u startu odbacuju ovaj film, trebalo bi da ga pogledaju. To nije porno film. To je dokumentarac i o teškim godinama, o mom prelasku u Italiju iz rodne Mađarske u kojoj je tih sedamdesetih vladao strogi komunizam, o mojim političkim akcijama”, rekla je Ilona Staler, dodajući da je sa 17 godina u Mađarskoj izabrana za mis, a da je u Italiju došla iz želje da upozna druge kulture, a i da se skloni od diktature.

  Ćićolina, Melazini, Filipović, foto: Mondo (Goran Sivački)

Kako je ispričala, i njena majka je prethodno pokušala da ode, sa dvoje male dece, i to u ondašnju Jugoslaviju.

“Sećam se da smo kratko živeli kod jedne divne bake. Ali onda je otac postavio uslov da se vratimo ili će se razvesti. Inače bih možda postala jugoslovenska Ćićolina. Danas je u Mađarskoj drugačije i često odlazim tamo”, rekla je ona.

Što se tiče političkog angažmana, istakla je da je dobila 20.000 glasova u jednoj regiji za ulazak u parlament, što je bio odličan rezultat, jer je tadašnji lider Radikalne partije Marko Paneli skupio 35.000 glasova u tri regije.

“Moj izbor je bila volja naroda. Nadam se da će i na budućim izborima biti po volji naroda a ne po volji partija. Dok sam bila u Parlamentu dala sam 20 predloga iz oblasti obrazovanja, zaštite životinja, protiv smrtne kazne, protiv nasilja nad gej populacijom. Obradovala sam se kada se Elton Džon venčao i kada su usvojili decu. Sirotišta su prepuna, treba dozvoliti usvajanje gej parovima”, izjavila je Ilona Staler.

  Ćićolina, foto: Mondo (Goran Sivački)

Alesandro Melazini je, na pitanje kako je došao u dodir sa njenim filmovima, napomenuo da potiče iz vrlo katoličke porodice i prisetio se kako je kao dečak, 80-ih godina, gledao sa majkom programe na RAI, mada su mu razni ljudi koji su govorili bili dosadni.

“Onda sam ugledao prelepu ženu koja me je svojim nastupom zainteresovala. Pitao sam mamu ko je to, zašto je toliko poznata u Italiji i svetu. Odgovorila mi je – shvatićeš kad odrasteš. Toga se i danas sećam”, rekao je Melazini, koji u svom opusu ima i fimove o crkvi, italijanskim emigrantima u Nemačkoj, ska muzici...

Prema njegovim rečima, bavi se dokumentarnim filmom, jer to nikada nije dosadno.

“Sam život ima mnogo aspekata, tako da ne vidim problem što sma radio filmove i o religiji i o Ćićolini. Oni koji mi zameraju ustvari su ljubomorni”, rekao je Melazini.


  Ćićolina, kuma od skandala

Ističući da je Ilona Staler pre svega pop ikona, Melazini je dodao da se ona jeste bavila porno filmovima, ali se takođe bavi umetnošću, slikarstvom, ima svoje izložbe.

“Film se bavi i tim segmentom. Svaka osoba je kompleksna, ali je Ćićolinina ličnost posebno složena, zato je u filmu trebalo prikazati sve te aspekte”, dodao je reditelj filma o Ćićolini.

“Ćićolina je uvek bila žena od skandala, čitav život je posvetila medijima. Hteo sam da prikažem taj fenomen. Danas ima puno osoba koje rade stvari koje nisu društveno prihvatljive, a svejedno žive ispunjen život na visokoj nozi. Ja iz profesionalnih razloga gledam pornografiju i dokumentarce o pornografiji. Smatram da u politici često ima više pornografije nego u filmovima. Uostalom, poznata je maksima: bolje vladati nego j...ti”, rekao je Melazini.


  Ćićolina, kuma od skandala

Ilona Staler je izjavila i da je veoma srećna što su pozvani na Beldoks.

“Zaista volim Beograd i narod u Srbiji. Imala sam pre dosta godina veliki intervju za jedne poznate novine ovde. To je bilo lepo iskustvo”, rekla je Ilona Staler.

Film “Ćićolina, kuma od skandala”, koji je na programu 12. maja u Centru za kulturu "Vlada Divljan", a 13. maja u Muzeju Kinoteke, prati životni put Ilone Staler, sa posebnim pogledom i osvrtom na njen rad i umetnost. Na početku prikazuje kako je kao mala emigrirala iz tada komunističke Mađarske u Italiju, gde je otkrila pogodno tle za život ispunjen skandalima. Devojka atraktivnog izgleda prvo je radila posao špijuna za obaveštajnu službu, da bi potom postala model. Status zvezde stekla je nakon foto-sešna u kojem je predstavljala sirenu u provokativnim pozama. Najpre je radila na radiju, gde je slobodan stil razgovora sa publikom izazivao tada velike skandale, a potom na televiziji,  gde je svaka njena pojava budila kontroverze. Dubok trag ostavila je i u oblasti filma, posebno pornografskog. Ćićolina je postala prva zvezda porno filmova u istoriji demokratije koja je izabrana za polanicu parlamenta, a njen turbulentan brak sa umetnijkom Džefom Kunsom dodatno je učvrstio njen status na sceni savremene pop kulture.

Iz filma se saznaje i koliko je Ćićolina bila cenjena u poslu kojim se bavila, a u jednom segmentu je citiran i slavni Federiko Felini, koji kaže: “Ćićolina je zabranjeni, divlji san italijanskog društva… Njena seksualnost je mitološka, a ne zastrašujuća. Kada spava sa zmijama ili konjima, ona tada odnosi muške strahove o njihovoj snazi, smeškajući se konstantno poput hijeroglifa…”

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i