• Search form

02.08.2017 | 20:11

Evokativne sile

Evokativne sile

Projekat beogradske umetnice Marije Grahovac Karan “Evokativne sile”, koji će biti predstavljen od 3. avgusta u Likovnoj galeriji Kulturnog centra Beograda, istražuje klasične grafičke principe u kontekstu savremene grafike, baveći se tehničkim mogućnostima digitalne štampe kroz procese sečenja i slaganja površine grafičkog otiska u više slojeva, formirajući na taj način trodimenzionalne oblike.

Izložba obuhvata seriju digitalnih grafika na pločastom aluminijumskom materijalu – alubondu, čija reflektujuća površina rad čini promenlјivim u odnosu na količinu svetlost koju podloga prima i reflektuje, dok se kroz ugao posmatranja grafike ostvaruje važan element tog stvaralačkog postupka koji se odnosi na interaktivnost dela i posmatrača, saopštio je KCB.

Nastali kao rezultat istraživanja tradicionalnog medija grafike u novim tehničkim mogućnostima, radovi realizovani kao digitalne grafike postavlјaju se na zid, ali svojom slojevitošću podloge blago istupaju u prostor stvarajući na taj način doživlјaj nadogradnje i raslojavanja grafičke površine čija se višeslojnost naslanja na optičku umetnost. Nizovi međusobno prožetih talasastih struktura grafika mogu se posmatrati kao zanimlјive eksperimentalne forme sa intimnim gemetrijskim predstavama koje nude specifičan likovni, vizuelni i energetski potencijal.

Kako je naveo u tekstu za katalog izložbe istoričar umetnosti Nikola Šuica, uočljive predstave iz kojih struji vizuelna snaga kao da su rastvorile svoje granice. Grafički otisak umnožavanja u progresiji je odraz svojih mnogih ponavlјanja, te podrazumeva raznolika uređenja. Ideja da se likovno odrazi silovitost, ili dinamizovani poredak danas prevazilazi reklamne, zastrašujuće i ubitačne naboje ideoloških okrilja. Lelujava ustrojstva našeg razdoblјa novonastajuće umetnosti naslojila su stvaralaštva postinformatičkog obilja. Umetničko stvaranje je kao jezička formacija postalo sintagma, i dospelo u tesnac svog dosezanja. Sveprisutno zasićenje oličeno u aktivizmu kao prkosu glasne i organizovane obespravljenosti formiralo je čak i kulturni žanr.

Proklamovanim buntom, telesnom akcijom i upornom prisutnošću u političkim udesima današnjice, iskazuje se receptura za nužnom promenom sveta, izvedena na realnim poligonima globalne krize u lјudskim naselјima i gradovima – tim trijumfima nužnosti i doprinosa, ali i sakuplјene energije doprinosa u teskobama napretka. Poseže se tako za reformisanim redefinisanjem, od urbanih promena, socijalnih i pravnih poravnanja, istorijskih i graničnih mesta, u nezaustavlјivom rasponu slobode: od barikada Pariske komune do sve očiglednijih situacija eruptivnih nasilјa, do utopijskih raskrsnica multipolarnosti usred favela, getoizacije ili enklava, tih proklamacija bliskosti, tolerancija i razumevanja. Distopijske projekcije date u opisima, predviđanjima i književnosti, ušle su u stvaralačku podsvest i motoriku opažanja. Prožimaju tako sve šta nam se, uostalom, zbiva mimo volјe - u automatizaciji i ideološkim, državnim i bezbednosnim obzirima, kao i doživlјajima unutar ambijenata, istina nikad savladanih i obustavlјenih društvenih podela.

Za Mariju Grahovac, kako navodi Šuica, umnožavajući pravac izrade seže kroz razgradnje mikro situacija, incidenata i događaja koji oblikuju naše odnose, kakve su bile i njene ranije, na dejstvu suočenih boja i asocirane figuracije izvedene grafičke kompozicije. Ciljane kao poimanje “sile”, njene ambijentalne celine prevazilaze medijsku zadatost postajući zbijene gustine strujanja u grafizmu, proističući iz suočenja, iz dijaloga i dinamizovanih izmena. Istorijat oslobađanja i emancipacije u umetničkoj izradi uključuje prepoznavanja nevidljivosti. Bliskost sa izmičućim pojavama svetlosnih ubrzanja, kao i fizičkih kretnji sudeluje u pamćenju zaustavljene slike. Ukoliko se domaši ta mentalna i zaumna investicija “bačenih kocki koje čine slučaj, kao u Malarmeovoj postavci značajnoj za kulturu simbolizma, ali i revolucije nadrealnosti, sva odvijanja unutar modula, kao razmere i etaloni odgovaraju sabijenosti vidljivih intenziteta. Naslojeno sećanje moderne umetnosti isto tako razbuđuje izazovne izražajnosti. Moguće je da one otpočinju unutar futurističke samosvesti eksperimenta, u valerskim odnosima slikarstva, grafike, nacrta, ali i zvuka kod Đakoma Bale (Giacomo Balla) i Luiđija Rusola (Luigi Russolo) pružajući se kroz pristižuće godine, sve do stilskih etapa koji su posredno svedočile iskustvo spletenih tehnoloških i egzistencijalnih promena. Takva sabirajuća, korpuskularna zbivanja su data u preglednim redosledima pojava moderne umetnosti, bilo u stilskim podešavanjima Art Deco stila iindustrijskih primena ili scenografije stilizovane ekspresije, sve do gorčine iskustva sakupljenog u postojanoj svetlosti u pejzažima velegradova ili opasnih metropolisa.

Prolaženja i naznake u mega gradovima otvorenih i jedva vidlјivih površina u posleratnim decenijama, od zrelih 50-ih, pa sve do 80-ih godina date su u kritičkim naglascima neonske svetlosti kod Dana Flejvina (Dan Flavin) ili rastera paralelnih linija Danijela Birena (Daniel Buren). Takve celine uklјučivale su naglašene ritmove, ali i otkrivanje fatalne prolaznosti i apela na savest u istorijskim jezgrima stopljenih slojeva pamćenja i zaborava. Gublјenjem zapisa, imena, arhitektonskog ili arheološkog traga to je činio, između ostalih, Johan Gerc (Jochen Gerz) sa spomeničkim naglašavanjem potiranja, datim u izbledelom grafizmu javnih lokacija kao opravdanim vanitas poentiranjima kolektivnih amnezija, naveo je Šuica.

Ta prolazeća svojstva , kao i likovna tehnika svedostupnosti, od razvojnosti multi umnožavanja, sve do obnovlјenog originala čini gradivnu jedinicu kojom se grafički otisak premetnuo u novonastalu dimenziju autentičnosti. Dileme koje su se javlјale u poslednje tri decenije veka, o kopiji i originalu, o autorskim serijama ili štampanjima bez traga, dospele su u nov poredak. Uočavajući da modularna svojstva pomeranja, od dvodimenzionalne osnove kao i različitih vrsta papirne podloge može da odgovori savremenim okolnostima, Marija Grahovac je posegla za eksperimentom zbijenog dejstva svojih, grafičkim crtežom nastalih odštampanih celina. Stapajući ortogonalne slike i valerski ostvarujući nizove gustina, njene površine pravougaonih, trouglastih ili trapezastih dodira postaju digitalne grafike treće dimenzije. Njihova elegantna, ali reska sabijenost nema agresivnu namenu izmene. Postoji u takvom osmatranju galerijskog i muzejskog mesta, i isto tako sobnog raspona kreacija dinamičnih kompozicija, unesenih s predumišlјajem. Očigledna stvaralačka svest čini da odštampana i tako konstruisana celina pripada ne samo zatvorenom i ličnom, već i potenciranom kolektivnom iskustvu. Otud se prenosivost umnožavanja i uvećanja usmerava ka ideji gradske slike na fasadama, prolazima, razmacima, a time i približuje drukčijem čitanju slike grada kao poligona nadvladavanja postmodernog nasleđa grafiti ucrtavanja i kolorisanja. Postavlјeno dejstvo sila, ili pulsirajućih i vibrantnih gustina odaje narav spontanog traganja za izgublјenim čvorištima opustošenih i opterećenih prostora. Doziv suprematističkih odnosa sa apsolutom, i dihotomije crnih ili belih linija ili površina različitih silina, dospevaju u nov poredak.

Radovi na izložbi “Evokativne sile” uglavnom su nastali u okviru doktorskog umetničkog projekta “Sile” koji je Marija Grahovac Karan odbranila ove godine na Fakultetu primenjenih umetnosti (FPU) u Beogradu, a nadovezuju se na prethodne serije kompjuterskih grafika “Silver force” i “Colour force” iz 2013. i 2011. godine.

Marija Grahovac Karan, rođena 1978. godine u Beogradu, diplomirala je na FPU na smeru Grafika i knjiga, a na istom fakultetu je i magistrirala i doktorirala, na Odseku grafika.

Grafike, dizajn knjige i ilustracije izlagala je na 13 samostalnih izložbi, a učestvovala je na više od sto kolektivnih izložbi u zemlјi i inostranstvu (Švajcarska, Koreja, Mađarska, Bugarska, Rumunija, Urugvaj, Polјska, Rusija…).

Dobitnica je tri nacionalne i četiri internacionalne nagrade za grafiku, ilustraciju i ex libris knjige.

Članica je ULUPUDS-a, a predaje na Visokoj školi likovnih i primenjenih umetnosti strukovnih studija u Beogradu.

Izložba će biti otvorena do 24. avgusta.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i