• Search form

18.03.2017 | 13:47

Exit ponavlja mirovne poruke

Exit ponavlja mirovne poruke

Festival Exit, čije će 17. izdanje u Novom Sadu biti posvećeno 50-godišnjici “Leta ljubavi”, obeležava još nekoliko jubileja – iako nastao 2000. godine, nedavno je u Novom Sadu, a sada i u Beogradu, predstavio izložbu “20 godina Exit aktivizma”, a obeležio je i 25 godina od antiratne pesme “Slušaj ‘vamo – mir brate, mir” beogradskih rok muzičara okupljenih u sastavu Rimtutituki.

Exit je 17. marta u Mikser hausu u Beogradu organizovao antiratnu tribinu povodom “rastućih nacionalnih tenzija u regionu koje prete da ponovo eksplodiraju balkansko bure baruta”, a povod za okupljanje bilo je i otvaranje izložbe "20 godina Exit aktivizma" i obeležavanje 25 godina od velike rokenrol antiratne akcije koju su u martu 1992. organizovali bendovi Ekatarina Velika, Električni orgazam i Partbrejkers.

Slična tribina sa izložbom održana je već u februaru u Fabrici u Novom Sadu, a okupila je predstavnike takozvane “Tihe balkanske većine” – neformalne grupe umetnika i javnih ličnosti koja je formirana u aprilu 2016. kao odgovor na rastuće tenzije među državama u regionu, kada je uputila i otvoren poziv javnosti da se suprotstavi ektremnoj nacionalističkoj retorici i sve učestalijim fašističkim i ultradesničarskim parolama.

Na beogradsoj tribini okupljenima su se obratili osnivač Exita Dušan Kovačević, muzičar Rambo Amadeus, sociolog Boris Jokić iz Hrvatske, nekadašnji jugoslovenski fudbaler Dževad Prekazi i osnivač Miksera Ivan Lalić, a emitovana je i video poruka frontmena Partibrejkersa Zorana Kostića Caneta i Električnog orgazma Srđana Gojkovića Gileta.

Dušan Kovačević je, kako je saopštio Exit, izrazio uverenje da bi rat 90-ih bio sprečen da je krajem 80-ih bilo ko mogao da pomisli da do njega može da dođe, zbog čega ističe da ne treba ponavljati greške iz prošlosti. “Ljudi željni normalnog suživota iz svih krajeva regiona moraju da se ujedine i budu veoma glasni kako bi pokazali i političarima i celokupnoj javnosti da su oni većina, te da svaki glas koji poziva na nove sukobe sklone na marginu javnog i političkog života”, poručio je Kovačević.

Rambo Amadeus je ocenio je da ratova 90-ih ne bi bilo da je bilo interneta, jer bi se tada normalni ljudi lakše i bolje povezali i ne bi dozvolili manjini da njima upravlja, stvarajući utisak da je to mišljenje većine.

Publika u Mikseru pozdravila je i hrvatskog sociologa Borisa Jokića, vođu tzv. “Kurikularnih reformi”, koji je rekao da političke ili kvazi elite u regionu puštaju maglu kada ne znaju šta bi napravile sa sadašnjošću ili budućnošću. “Jedino što imaju je pustiti prošlost kao maglu, onda vas ona zalepi i vi onda ne razmišljate šta bi trebalo biti danas, a tek šta bi trebalo biti sutra”, rekao je Jokić i dodao da postoji, međutim, mnogo organizacija koje se bave temama od pravog značaja, a posebno je pohvalio Exit.

“Exit radi na preduslovima da na ovim prostorima bude mir, a to je da povezuje mlade ljude, da se oni se upoznaju i druže i vide da su mnogo sličniji nego različiti, ali i da poštuju međusobnu različitost”, rekao je Jokić.
 
Prekazi je naveo da “mladi nikako ne smeju da kroče putem 90-ih” i da “treba gajiti ljubav i iskrenost, jer sa mržnjom se ne rađa niko”.

Govornicima se iz publike pridružio i bubnjar Dragoljub Đuričić, koji je bio učesnik i tribine u novosadskoj Fabrici, a ponovio je stav da “jedino Exit nije izneverio njegov petooktobarski bubanj”. Predložio je i da “Tiha balkanska većina” promeni ime u “Glasna balkanska većina”, što je propraćeno aplauzom.

Tribina je završena refrenom “Mir, brate, mir!” iz pesme “Slušaj 'vamo”, a publika je imala priliku da vidi tokom večeri i video poruku Caneta i Gileta, koji su podsetili na 1992. godinu i akcije sastava Rimtutituki

Gile je naveo u tom snimku da se sve vrlo brzo i spontano desilo – našli su se u SKC-u na potpisivanju peticije protiv nasilne mobilizacije, a Cane i Čavke su predložili da EKV, Partibrejkers i Orgazam naprave zajedničku akciju. Gile je dodao i da tada nije imao iluziju da će ta pesma zaustavi već zahuktali propagandni mehanizam koji je huškao na rat.

“Meni je bilo bitno da kžem šta ja mislim o tome, a i svima ostalima koji su učestvovali – da izrazimo lični stav o nečemu što je bilo bitno u tom trenutku”, rekao je Gile.

Cane se prisetio vožnje kamionom po centru Beograda sa kojeg su pevali preko razglasa “Slušaj ‘vamo” i potom nastupa na Trgu republike pred desetinama hiljada mladih ljudi. Poručio je i da se danas ne treba bojati.

“Ljudi, nemojte da se bojite! Nema straha, mi smo besmrtni. Nemojte da kukavičluk priča o nama, kao što je pričao do sada. Ne zaboravite na pokolenja koja dolaze posle nas. Mi nemamo šta da izgubimo”, poručio je Cane.

Izložba “20 godina Exit aktivizma”, kako je najavljeno, biće održana posle Beograda i u Zagrebu i Sarajevu.

Iako je mlađi od 20 godina, Exit računa u svoje prve aktivnosti i učešće Dušana Kovačevića u studentskom protestu 1996/97. godine.

“Ovim su obeležene dve decenije društveno angažovanog delovanja, započetog još 1996. godine protestnim maršom iniciranim od strane Dušana Kovačevića, osnivača festivala, kada su studenti peške krenuli na put od Novog Sada do Beograda, gde ih je dočekalo 10.000 ljudi na Brankovom mostu”, naveo je Exit, koji među rezultate svog društvenog aktivizma ubraja i osvajanje titule Evropske prestonice kulture koju je Novi Sad dobio za 2012. godinu, kao i  humanitarne akcije u kojima je sakupljeno više stotina hiljada evra za pomoć oboleloj deci i za ugrožene od poplava.

Hronološki pregled najvažnijih društvenih akcija dat je i u publikaciji koja prati izložbu, a uredio ju je Branko Rosić, zamenik glavnog urednika magazina “Nedeljnik”. Sadrži tekstove i citate o aktivizmu Exit festivala čiji su autori Srđa Popović, Ivan Lalić, Dragan Ambrozić, Marko Vidojković, Olja Bećković, Miljenko Jergović, Zoran Kesić, Vladimir Arsenijević, Cane i drugi.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i