• Search form

27.12.2013 | 12:03

Podignuta zavesa

Podignuta zavesa

Ministar kulture i informisanja Srbije Ivan Tasovac najavio je nove poteze u pravcu jačanja institiucionalnog pristupa kulturi naspram dosadašnjeg stranačkog, izražavajući uverenje da je integracija društva i traženje tačke konsenzusa najvažniji zadatak Ministarstva kulture, zbog čega u tom procesu očekuje doprinos svih - kako institucija, tako i nevladinog sektora, i stručnih tela, poput Nacionalnog saveta za kulturu (NSK).

U prvom velikom intervjuu od kako je pre nešto više od tri meseca došao na čelo Ministarstva kulture sa mesta direktora Beogradske filharmonije, Tasovac je progovorio za nedeljnik “NIN” i o kadrovskoj politici, finansiranju kulture, rekonstrukciji Narodnog i Muzeja savremene umetnosti, obustavi dodele nacionalnih penzija, institucijama od nacionalnog značaja, saradnji sa nevladinim sektorom, te o neuspešnim konkursima za direktore institucija, povodom kojih će Ministarstvo uskoro povući “adekvatne i odlučne poteze”…

Navodeći da institucije možda ne rešavaju sve, ali da se bez njih ne može raditi ništa, Tasovac je više puta ponovio daje njegov pristup institucionalan - umesto staljinističkog “kadrovi rešavaju sve”.

“Kadrovski princip, koji stranke i dalje forsiraju, jeste rak-rana našeg sistema, i meni se čini da ću lakše uveriti svoje kolege u vladi u neophodnost institucionalnog pristupa, nego deo stranački ostrašćene javnosti”, rekao je Tasovac, koji je u rekonstruisanu vladu ušao kao nestranački kandidat, na predlog Socijalističke partije Srbije.

Povodom izbora direktora nacionalnih ustanova kulture, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, a trebalo je da doprinese izgradnji ustanova kulture, profesionalizaciji izbora i transparentnosti, Tasovac je rekao da je strategija Ministarstva bila da podigne zavesu sa stanja u srpskoj kulturi, o kojoj “mnogi i danas misle da bi cvetala samo da je više para i ministarske empatije”.

“Kako drugačije pokazati i građanima, i političkoj eliti, i kulturnoj eliti samoj, kakvo je stanje u kulturi, nego na taj način? Kako drugačije pokazati da većina upravnih odbora nije u stanju da izvede regularan, pošten i transparentan izbor operativnog direktora ili upravnika svoje institucije, koji će biti u njenom i intreresu građana - kako drugačje nego da im date šansu da to urade?”, naveo je Tasovac.

“Da smo odmah išli sa smenama u upravnim odborima, za koje se deo javnosti zalagao, teško bi bilo ubediti one koji bi ih zamenili da su tu došli zbog naše vere da mogu da sprovedu takav postupak. Svi bi mislili da su ih tu namestile stranke i tako bi se i ponašali”, rekao je Tasovac i dodao da je ovako “sasvim jasno da većina upravnih odvora nije sprovela konkurs na zakonit i kvalitetan način”, zbog čega će Ministarstvo narednih dana “povući adekvatne i odlučne poteze u skladu sa tim saznanjem”.

Tasovac očekuje i da Narodni muzej i Muzej savremene umetnosti u Beogradu “ojačaju kao institucije” kako bi mogli da “odgovorno sprovedu ozbiljni graditeljski poduhvat kao što je rekonstrukcija”.

“Ako je neko očekivao informacije od mene o građevinskim radovima, Ministarstvo se time neće baviti, jer kada država uđe u tu vrstu poslova, korupcija postaje neizbežna i posle toga imamo nešto bogatije ljude u Ministarstvu, a naši muzeji su i dalje zatvoreni, čekajući novu garnituru političara koji će da se okoristi… Da su muzeji bili jake institucije, ne bismo već više od deceniju pričali o mešanju maltera umesto o njihovim kolekcijama i programima”, rekao je Tasovac.

Povodom problema finansiranja kulture, Tasovac je istakao da je budžet za kulturu povećan u vreme najveće krize i dodao da to ne smatra svojim podvigom, nego “svešću vlade o važnosti kulture”.

“Naravno, sada nam ostaje pitanje distribucije sredstava. Siguran sam u jedno: ako ćemo pasti, pre ćemo pasti na rđavoj preraspodeli, nego na malom budžetu, i to smo nepogrešivo pokazali svaki put do sada. Realno, moguće je ostvariti napredak, a najvažniji preduslov za to jeste uspostavljanje jasnih prioriteta u svakoj ustanovi kulture, strukovnim udruženjima i nevladinom sektoru”, naveo je Tasovac povodom budžeta za kulturu za 2014. godinu koji je povećan za oko deset milijardi u odnosu 2013. godini, a taj iznos uključuje i 7,5 milijardi predviđenih za finansiranje javnih medijskih servisa, nakon ukidanja TV pretplate.

Povodom problema finansiranja festivala, Tasovac je rekao da bi i mnogo bogatija zemlja od Srbije banrotirala kada bi ispunila zahteve svih festivala koje dobija Ministarstvo kulture.

“Srpska kultura, nažalost, za većinu naših festivala nema interesa, jer oni i nisu kultura. Možda bi se interes za neke od njih mogao pronaći u lokalnim samoupravama, ili, zašto ne, među prodavcima pljeskavica i svadbarskog kupusa, ili u industriji piva”, ocenio je Tasovac, koji se posebno osvrnuo i na festivale poput BITEF-a i BEMUS-a, ocenjujući da oni i nisu “doživeli svoje vrhunce dovodeći skupe predstave i izvođače, nego zato što su imali blistave ideje i umeće da ih realizuju”.

“Ponavljam, uvek će nam nedostajati novca za sjajne ideje, ali nema tog novca koji se da zakrpiti nedostatak ideja”, rekao je Tasovac, odgovarajući na pitanje šta bi bilo realno da se uradi kako bi na BITEF, na primer, došla predstava Marine Abramović ili vrhunski muzičari na BEMUS.

Tasovac se osvrnuo i na ulogu nevladinih organizacija u sistemu kulturne politike i finansiranja kulture, navodeći da je srpskoj kulturi neophodna velika debata o suštinskim pitanjima ove zemlje, koja se neće pretvoriti u medijski spin, rat za budžete i vlast, te da u tom procesu važnu ulogu igra i civilni sektor.

“Ovo društvo će pronaći svoju tačku konsenzusa ili će propasti u bolu, to mora da bude jasno svakome. Traženje te tačke konsenzusa se pre svega mora odvijati na polju kulture i očekujem od svih, pa i od nevladinih organizacija, da daju svoj doprinos tom procesu. Nastavak naših ideoloških ratova, koji se nekako uvek pretvore u borbu za budžete i vlast, jetse put naše propasti, a ja verujem da je toga bilo dosta”, naveo je Tasovac.

Tasovac u tom kontekstu vidi i ulogu NSK-a, sa kojim je Ministarstvo proteklih meseci ušlo u spor.

Prema rečima Tasovca, od NSK-a traži mnogo, možda i više od drugih.

“Savet u kojem sede afirmisani autori i kulturni poslenici, ljudi koji su zaokruživanjem svojih ličnih karijera stekli uvid u celinu problema, pozvaniji su od bilo koga drugog da ponudi predloge o tački kulturnog konsenzusa, koja bi postala neka vrsta osnovnog jezika naše kulture”, rekao je Tasovac, dodajući da je to i bio razlog zašto je reagovao oštro kada je Savet, kako je naveo, “od svih svojih zadataka prioritet dao sopstvenom materijalnom statusu, čime su neki od njegovih, ako ne najuticajnijih, a ono najglasnijih članova pokazali ogroman egoizam i nekompetenciju”.

Tasovac je najavio i obustavu dodele nacionalnih penzija dok se ne učvrste mehanizmi i profesionalni kriterijumi.

“Nacionalne penzije su najbolji dokaz u šta se pretvaraju naše najbolje namere, ako se sprovode bez pravog institucionalnog okvira - u ruglo i ismevanje naših građana i kulture i na kraju u ismevanje ljudi koji su toj istoj kulturi dali svoj doprinos”, rekao je Tasovac, dodajući da je svestan da će “neki ljudi koji su kulturu zaista zadužili biti oštećeni”, ali da ta agonija mora da prestane.

Prema njegovim rečima, prilikom dosadašnje dodele penzija pokazalo se da nije najveći greh samo to što su penzije dobijali ljudi koji su bliski političkim strankama, već što se na taj način “izbrisala granica između kulture i estrade, između smisla i besmisla”.

Slično je, kako je rekao i u pogledu dodele statusa nacionalnog značaja velikom broju institucija kulture.

“Takve stvari dobijamo kada, umesto ka konsenzusu ideja, težimo konenzusu interesa. Naravno, vara se onaj ko misli da je time po značaju izdigao neku privatnu menadžersku agenciju ili neku kuću koja ni formalno nije institucija kulture. On je samo jednim potezom obrisao princip hijerarhije i kvaliteta, koji u svakoj kulturi mora da postoji, i unizio prave ustanove od nacionalnog značaja… I to je slično na nacionalnim penzijama: kada kultura postane stranačka, tada od kulture nema ništa”, naveo je Tasovac.

Tasovac je oštro kritikovao i proslavu 1700-godišnjice Milanskog edikta, ocenjujući da bi obeležavanje Prvog svetskog rata - ako započne u istom duhu i izvođenju - u malom ponovilo Prvi svetski rat.

“Zemlje koje nisu velike sile svoje jubileje treba da obeležavaju bez megalomanije, bez napetosti ambicije da uvere ceo svet koliko su bile u pravu. Umesto toga, potrebno je da nastupimo ne samo sa istinom, nego sa istinom koja se može dokumentovati”, rekao je Tasovac i dodao da je uveren da će mnogo više biti postignuto angažovanjem i ekonomičnom i pametnom eksploatacijom arhiva i nauke, nego grandioznim predstavama i megaprojektima koji na kraju služe samo onima koji su uključeni u njihovo izvođenje, ali ne i državi i onima koji to treba da vide.

Prvi svetski rat, kako je dodao, period je koji je potreban i da bi se zaokružio savremeni kulturni model.

“Referisanje na događaje od pre jednog veka biće nam od velike pomoći u procesu sagledavanja razvoja srpske kulture i srpskog društva upopšte. Ono što bude korisno jednoj neagresivnoj civilizovanoj Srbiji, koja trazi svoje mesto u svetu, biće korisno i za njenu sliku u inostranstvu”, poručio je Tasovac.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i