• Search form

28.07.2010 | 01:05

Svet bez Margarite

Pre 40 godina preminula je Jelena Bulgakova, supruga velikog ruskog psica Mihaila Bulgakova, koju ju u svom romanu ovekovečio u liku Margarite.

Jelena Sergejevna Šilovska mogla je i da ne bude Bulgakova, da se u februaru 1929. nije srela sa Mihailom Afanasijevičem u stanu umetnika u najvišoj tački centra Moskve. Kuću je trebalo sagraditi radi tog susreta Majstora-Bulgakova sa Margaritom-Jelenom.

Ima i onih koji smatraju da ipak ne bi trebalo tako bukvalno tumačiti tekst kultnog romana.

Svet bez Margarite

Pre 40 godina preminula je Jelena Bulgakova, supruga velikog ruskog psica Mihaila Bulgakova, koju ju u svom romanu ovekovečio u liku Margarite.

Jelena Sergejevna Šilovska mogla je i da ne bude Bulgakova, da se u februaru 1929. nije srela sa Mihailom Afanasijevičem u stanu umetnika u najvišoj tački centra Moskve. Kuću je trebalo sagraditi radi tog susreta Majstora-Bulgakova sa Margaritom-Jelenom.

Ima i onih koji smatraju da ipak ne bi trebalo tako bukvalno tumačiti tekst kultnog romana.

Ali, Bulgakov je bio retko tačan i precizan u detaljima kao i mnogi drugi istaknuti prozaisti. A detalji, kao što čitaoci zapažaju, mogu biti veoma interesantni. Tako, na primer, sreli su se oni u kući nemačkog arhitekte Nirnzea, a Jelena Sergejevna je bila kćer bivšeg nemačkog podanika Nurenberga, koji je najpre primio luteranstvo, a potom pravoslavlje, da bi se kasnije oženio kćerkom pravoslavnog sveštenika. Kako li je samo sve ispreleteno: Nurenberg i Nirnze, Majstor i Margarita, Jelena Šilovska i Mihail Bulgakov.

U prvoj trećini 20. veka, inacce, devojke iz intelektualnih porodica u Rusiji su nastojale da se udaju ili za pisce ili za vojna lica. Istina, za razliku od Ljilje Brik, Jelena je u početku vezala sudbinu za oficire (dva prva muža sa epoletama), a zatim za genijalnog, proganjanog i nepriznatog pisca, nepriznatog iako ga je znala cela Moskva, mada u početku nije bio Moskovljanin, nego Kijevljanin.

U periodu velike zaljubljenosti Bulgakova u Jelenu Šilovsku, ona je sopstvenom rukom spustila u poštansko sanduče njegovo čuveno pismo sovjetskoj vladi, u kojem je, kao što je poznato, tražio ili mogućnost da objavljuje svoja dela, ili da mu dozvole odlazak u inostranstvo. Zašto je veliki pisac tada prenebregao i mogućnost trećeg rešenja - brzo hapšenje i još brže progonstvo? Ali ni on, niti pak Jelena Sergejevna, nisu se nikog i ničega bojali. To je bilo pokoljenje neustrašivih.

Njihova konačna međusobna izjava ljubavi ličila je na zaplet nenapisane drame. “Ja ne mogu živeti bez vas”, uskliknuo je Bulgakov nakon rastanka koji je potrajao godinu i po. “Ni ja takođe”, odgovorila je Jelena Šilovska. “Obećajte mi da ću umreti na vašim rukama”. “Obećavam da ćete umreti na mojim...”, odgovrila je ona namerno prekidajući rečenicu.

Kasnije, posle muževljeve smrti, Jelena Sergejevna je napisala pismo Staljinu u kojem ga najpre podseća da je njegov telefonski poziv produžio život Bulgakovu za deset godina, a “sada je došlo vreme da na police stignu njegova sabrana dela”. Jelena Sergejevna se nadala da će Staljin reagovati na isti način kao što je svojevremeno reagovao na pismo Ljije Brik posle smrti Majakovskog (1930.) i da će narediti da se štampa književna zaostavština Bulgakova.

Ali ništa se slično nije desilo.

Svi biografi su saglasni da je život Bulgakova bio veoma težak, ali se njegova supruga ne slaže sa tom ocenom, tvrdeći da je do poslednjeg časa to bio veoma srećan život, do kraja ispunjen radošću i stvaranjem.

Često zaboravljamo da Majstor nije sam pisac, a i da je Margarita samo književni lik, a ne sama Jelena Sergejevna. Prototipi su u nečemu istovremeno i srećniji i nesrećniji od svojih junaka. Jelena je lepa, pametna, obrazovana, strastvena i trudoljubiva. Ona je zapisivala po diktatu svog muža stranicu po stranicu velikog romana. Uspela je u potpunosti da ispuni zaveštanje Mihaila Afanasijeviča da sačuva i štampa rukopis “Majstora i Margarite”. Jedna od poslednjih rečenica koju je pred smrt izgovorio veliki pisac glasila je: “Neka znaju!”

Jelena Sergejevna je napravila čudo, ali bez pomoći Volanda - Staljina.

Nije jasno ko je tamo Korovjev, ko Azazelo, ali Fadajev i Simonov su u mnogome doprineli i, čak su i zaslužni što rukopisi Bulgakova nisu uništeni u domaćoj arhivi. Niko ne zna kakvu je čašu trebalo ispiti na piru kod Volanda, koliko je tamo bilo vina, koliko krvi, a koliko mastila, ali ispivši je do dna, Jelena Sergejevna je postigla što je želela. Doživela je da Mihail Bulgakov bude priznat kao slavan pisac. Na njegov grob na Novodevičejm groblju ona je odlazila kao na praznik i vraćala se uvek srećna - kao da se videla s njim živim.

Postala je još za života legenda Moskve. Kod nje su dolazili novinari, pisci, istoričari književnosti...

Pre četiri decenije, 1970. godine, književna Moskva je ispratila Jelenu Sergejevnu na njeno večno viđenje sa Bulgakovim. Prvi njihov susret se zbio u Velikom Gnjezdikovskom, a poslednji na Novodjevičjem groblju, neposredno pored Gogolja.

Za razliku od autora “Mrtvih duša”, Bulgakov nije bio sam ni u životu ni posle smrti. Zajedno s njim uvek je bila i ostaje Ona - Jelena Sergejevna.

Branko Rakočević

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i