Dani mađarskog filma biće održani od 6. do 9. februara u Dvorani Kulturnog centra Beograda, a počeće animirano-dokumentarnim filmom "Plavi pelikan" reditelja Lasla Čakija.
Ta filmska revija, koju drugi put organizuju Mađarski centar za kulturu Kolegijum Hungarikum i KCB, nudi ukupno sedam filmova, zapaženih ostvarenja savremene mađarske kinematografije, prikazanih i nagrađivanih na festivalima širom sveta.
Manifestaciju će otvoriti direktor Kolegijum Hungarikuma Robert Kasab i urednik filmskog programa KCB-a Ivan Aranđelović.
Prema rečima Kasaba, želja im je da predstave najbolje što mađarska kinematografija može da ponudi u 2025. godini.
“Želimo da pokažemo srpskoj publici da naši filmovi dotiču različite teme, žanrove i društvena pitanja, ali nose i mnogo drugih značenja i vrednosti”, naveo je on, posebno pominjući film odabran za otvaranje “Plavi pelikan”, koji prikazuje bogato nasleđe mađarske animacije i vizuelnog mišljenja.
Prema sinopsisu, tokom 90-ih u Mađarskoj putovanja konačno postaju moguća, ali ne i priuštiva. Falsifikovanjem međunarodnih voznih karata, tri mladića pružaju priliku čitavoj generaciji da doživi svet van svoje zemlje. Svi žele da putuju u Zapadnu Evropu, a posebno mladi, ali cena vozne karte je papreno skupa. Čemu služi, međutim, sloboda ako je ne možete priuštiti?
Film "Neke ptice" Danijela Hevera priča je o posebnom prijateljstvu koje obuhvata generacije. Bela je tvrdoglavi starac koji živi sam i teško podnosi promene. Kada ga sin smesti u starački dom posle manje nesreće, obuzima ga takav osećaj kao da se ceo svet urotio protiv njega. Od tada ga vodi samo jedan cilj: da što pre izađe iz te ustanove. Pomagač u njegovom planu će biti 17 godišnji Zoe, divljeg karaktera, koji u domu za stare radi po kazni. Uprkos skoro šezdesetogodišnjoj razlici u godinama, oni postaju saveznici zahvaljujući sličnim karakterima, usamljenosti i osećaja da su svima na putu.
Film "Sve o Lefkovičima" Adama Breiera govori o generacijskim razlikama, uz poruku da nikad nije kasno za oproštaj.
Tamašu Lefkoviču, čoveku velikog srca, ali tvrdoglavom treneru boksa, koji sa sinom Ivanom godinama ne razgovara. Da bi izbegao sukob sa ocem, Ivan je pobegao u Izrael, zasniva tamo porodicu i živi kao ortodoksni Jevrejin, a vezu održava samo sa majkom iz Budimpešte. Kada mu majka neočekivano umire, Ivan se vraća kući sa šestogodišnjim sinom da u skladu sa jevrejskim običajima u roditeljskoj kući obeleži nedelju dana žalosti, šivu. Kroz dvojicu muškaraca sudaraju se dva sveta, pri čemu je u pitanju ujedinjenje porodice. Prvi dugometražni film reditelja Adama Brejera sa puno humora govori
Film "Suočen sa gravitacijom" Andraša Fešeša je herojska priča puna akcije, priča o ocu i sinu i pogled na grad koji je izgubio nadu. Glavni akter filma je vatrogasac, specijalizovan za spasavanje sa velikih visina. On postaje anđeo čuvar ljudi koji žele da izvrše samoubistvo. Feliks želi da spasi sve, spašava ljude sa mostova i visokih zgrada. On je izgubio ženu u nesreći godinama ranije, a njegov odnos sa sinom se takođe beznadežno pogoršao; ne zna da je sin više osećao bliskost prema njemu nego što je on pretpostavio. Dok Feliks pokušava da se ponovo poveže sa sinom i pomogne ljudima, on pokreće dramatične događaje i mora da shvati da ništa nije onako kako izgleda.
U filmu "Bez vazduha" Katalin Moldovai Ana predaje književnost, ima dobar odnos i sa učenicima i sa kolegama, i cenjena je profesorka u srednjoj školi. Jedan roditelj neočekivano je prijavljuje jer je preporučila učenicima delo iz 19. veka gde radnja opisuje život dva francuskih pesnika Artura Remboa i Pola Verlena, prigovarajući fizičkom i emocionalnom odnosu između njih dvojice. Apel nastavnika pokreće lančanu reakciju, usled čega se njene kolege i direktorka srednje škole postepeno okreću protiv nje. Sve okrutniji postupak, koji čini njen rad nemogućim, ispituje ne samo Aninu egzistenciju, već i sve njene ljudske odnose.
U filmu "Post Mortem" Petera Bergendija, čija se radnja događa tokom ledene zime 1918, mladi putujući fotograf Tomas, koji slika duhove, na poziv desetogodišnje devojčice Ane stiže u malo selo koje proganjaju duhove. Čudne, natprirodne pojave podstiču fotografa da upotrebi opremu koja mu je na raspolaganju kako bi saznao šta duhovi žele. Ana prati Tomasa u njegovoj uzbudljivoj istrazi, čak i kroz opasnosti, dok besni duhovi sve opustoše oko njih.
U filmu "Tri hiljade numerisanih komada" Adama Časija pozorišni reditelj producira predstavu o životima pet mladih Roma sa teškim sudbinama. Predstava sa neskrivenom surovošću priča istinitu priču o njihovim životima, odnosno trguje njihovom bedom. Kada predstava bude pozvana na renomirani nemački pozorišni festival, članovi grupe su primorani da se suoče sa svojom prošlošću i bore se protiv rasističkih stereotipa. Film je nadrealno putovanje kompanije, koje zamagljuje granice između fikcije, apsurda i sociografske stvarnosti. Postavlja pitanja da li je moguće govoriti o rasi, a da ne budeš rasista, da li je neophodna međusobna mržnja manjine i većine...
Program sa satnicom nalazi se u Kalendaru portala SEEcult.org.
(SEEcult.org)