Vesti

Dejvidson specijalni gost 7. DOK-a

29. januar 2025.
SEEcult.org
Sa snimanja filma 'Hans Rihter Sve se kreće, sve se okreće', foto: DOK promo

Međunarodni festival dugometražnog dokumentarnog filma DOK #7 biće održan sedmi put od 30. januara do 2. februara u MTS dvorani u Beogradu, a kao specijalni gost sedmog izdanja tog festivala najavljen je profesor Dejv Dejvidson sa Siti koledža u Njujorku - sada Njujorškog univerziteta, na kojem od 1942. godine radi najstarija škola dokumentarnog filma u SAD koju je osnovao Hans Rihter.

Na sedmom DOK-u biće prikazano pet Dejvidsonovih ostvarenja, a kao poseban deo programa najavljen je masterklas koji će održati s beogradskim rediteljem Darkom Lungulovim, svojim nekadašnjim studentom. Razgovor će biti održan 31. januara u 19:30 časova, između projekcija filmova "Bioskop i utočište“ i "Hans Rihter: Sve se kreće, sve se okreće“.

Dejvidson je nezavisni filmski reditelj i profesor emeritus Njujorškog univerziteta, poznat po dokumentarnim filmovima koji istražuju kulturne i društvene teme. Tokom karijere dobio je brojne nagrade, uključujući grant Američkog filmskog instituta za nezavisne filmske stvaraoce, Emi nagradu, stipendiju Nacionalne zadužbine za umetnost Mid-Atlantic Artist Fellowship i nagradu za izuzetnog umetnika Saveta za umetnost države Nju Džerzi. Osnivač je MFA programa za produkciju medijskih umetnosti.

Dejvidson na snimanju filma 'Bioskop i utočište', foto: DOK promo

Film "Hans Rihter: Sve se kreće, sve se okreće“ dokumentuje buran život dadaističkog slikara i pionirskog filmskog stvaraoca čiji uticaj na modernu umetnost u Evropi i Americi ostaje kao jedna vrsta neistraženog polja. Kao i mnogi u svojoj generaciji, Rihter je izašao iz užasa Prvog svetskog rata kao radikalni umetnik posvećen odbacivanju struktura ustajale i brutalne vladajuće kulture. Rihter je u epicentru glavnih umetničkih pokreta 20. veka, među kojima su dada, međunarodni konstruktivizam i nadrealizam, dok nastoji da stvori novu socijalno angažovanu umetnost. Nakon što je njegova revolucionarna eksperimentalna apstraktna animacija "Ritam 21″ promenila način na koji svet gleda na film, Rihter je okupljao najvažnije ličnosti moderne umetnosti oko filmskih projekata, radi razmene ideja i radikalnih radova. Ta lista saradnika je impozantna - od Marsela Dišana, Mana Reja, Fernana Ležea, Darijusa Mijoa, Aleksandra Kaldera, Hansa Arpa, Žana Koktoa i Sergeja Ajzenštajna.

Nakon što su ga nacisti naterali da pobegne iz Evrope kao "degenerisani umetnik“ 1941. godine, Rihter je proširio svoj uticaj na SAD, gde je svoje nezavisno filmsko stvaralaštvo i slikarstvo primenio na prvu filmsku školu u Americi posvećenu dokumentarnom filmu na Siti koledžu u Njujorku, gde je otvorio svet filma kao umetnosti generaciji mladih Amerikanaca čija je ideja o filmu utemeljena u subotnjim matine vesternima. Rihterovo radikalno shvatanje filma kao umetnosti takođe je postavilo osnov za pokret novog američkog filma 1960-ih, gde je bio mentor eksperimentalnim filmskim stvaraocima kao što su Jonas Mekas, Maja Deren i Sten Brekidž.

Film "Bioskop i utočište“ dokumentuje istoriju Instituta filmskih tehnika (1941-1946) u okviru Siti koledža u Njujorku, mesto nastanka prve škole dokumentarnog filma u SAD. "Čovek koji pleše: Peg Leg Bejts“ govori o Klejtonu Peg Leg Bejtsu, poznatnom step-plesaču sa amputiranom nogom i vlasniku prvog odmorišta u Ketskilu u kojem su bili dobrodošli i Afroamerikanci. Film "Sisi Hjuston: slatka inspiracija“ biografski je prikaz žene koja je vešto spojila gospel i popularnu muziku koji vodi na putovanje od zadimljenih klubova do koncerta grupe Sweet Inspirations, preko nostalgičnih izvedbi gospela sa bendom The Drinkard Singers, pa sve do rasprodatog spektakla sa ćerkom Vitni Hjuston. "A Gesture and a Word“ govori o muzičaru i pesniku Robu Morsbergeru kome je u pedesetoj godini života dijagnostikovan neizlečiv tumor na mozgu – i to u trenutku kada je njegova karijera dostigla vrhunac.

Festivalski program, kako je ranije najavljeno, otvara film “Arhitekton” (2024) slavnog reditelja Viktora Kosakovskog, u koprodukciji Nemačke, Francuske i SAD. Taj film spada u moderne dokumentarne eseje o prirodi ljudske vrste, paradoksima i ambivalentnostima savremene civilizacije, rekao je Toholj.

“Polazište za njegovu strukturu je ciklična forma italijanskog arhitekte Mikelea de Lukija, koja nas provodi kroz razne slojeve ljudske civilizacije i cikluse gradnje i destrukcije, od ruševina hrama u Balbeku do najnovijih betonskih ruševina kao posledica zemljotresa u Turskoj ili rata u Ukrajini”, rekao je osnivač i umetnički direktor festivala DOK Igor Toholj.

Posebnu pažnju privlače dokumentarci u režiji Džejsona S-a “Linč (jedan) i Linč 2”, koji pružaju jedinstven uvid u rad nedavno preminulog velikana svetskog filma Dejvida Linča tokom produkcije njegovog filma “Unutrašnje carstvo” (Inland Empire).

Dugometražni “Linč (jedan)” prati Linča tokom dve godine snimanja “Inland Empire”, beleži njegov kreativni proces i rad s glumcima i ekipom tog filma. “Linč 2” je kratkometražni prateći film, pruža dodatne scene iza kulisa i dopunjuje celu priču.

U glavnom programu su i nemački dokumentarac “Rifenštal” Andresa Vejela o rediteljki Leni Rifenštal iz doba nacizma, zatim španski “Rioha, zemlja hiljadu vina”, koji je režirao Hoza Luis Lopez-Linares, “Čarli Čaplin: Duh skitnice” u režiji Karmen Čaplin

(SEEcult.org)

Tagovi