NIN-ovu nagradu za najbolji roman objavljen u 2024. godini na srpskom jeziku, koja je dodeljena Marinku Arsiću Ivkovu za roman “NGDL”, u izdanju Niškog kulturnog centra, uručio je 3. februara na svečanosti u Kolarčevoj zadužbini prošlogodišnji laureat Stevo Grabovac.
Arsić Ivkovu posvetio je to priznanje “svima onima koji veruju da knjige govore istinu, koji u njima nalaze odgovore na svoje nedoumice i utehu za svoje traume i bolove, koji u njima nalaze sve ono što ne mogu da nađu u životu”, ali i svakom pojedinačnom čitaocu, jer veruje da on čitanjem dopunjuje roman.
“Posvećujem je svojoj hrabrosti što sam se uprkos svim velikim delima svetske književnosti usudio da i sam nešto napišem… Posvećujem je svim onim divnim i ružnim trenucima u životu koje sam pretočio u književnu metaforu”, rekao je Arsić Ivkov i dodao da nagradu posvećuje i svojim započetim rukopisima, svojim najbližima koji su trpeli zapostavljanja koje donosi pisanje knjige, izdavaču Niškom kulturnom centru, svom rodnom Staparu u Bačkoj…
Uz podsećanje da je iz tog sela i Miroslav Josić Višnjić, koji je u njihovo mesto doneo prvu NIN-ovu nagradu (za roman „Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba“, 1991. godine), Arsić Ivkov pomenuo je i nepravdu prema piscima koji nisu dobili to priznanje, a značajna su imena savremene srpske književnosti…
Arsić Ivkov je posvetio nagradu i rodonačelniku romana Servantesu koji je likom Don Kihota formulisao filozofiju književnog junaka - sam protiv svih, ali i Dostojevskom koji je u "Zlim dusima" savetovao piscima da se čuvaju da pred publikom ne preteraju, ne postanu dosadni, da vode računa o vremenu.
„Zato je na kraju posvećujem tački, tom najmanjem ali i najvećem znaku interpunkcije. Alfi i omegi bez koje ne može da postoji ništa na ovome svetu. Tačka“, zaključio je Ivkov, pozdravljen velikim aplauzom.
Aleksandar Jerkov je izjavio da roman vedrog humora “NGDL”, čija se priča odvija 90-ih godina prošlog veka, “oblikuje vrlo neobičnu sliku sloma jedne epohe i besmisla građanskog rata”.
“Šta to znači usred društvene krize danas, dok na sto metara od nas na platou (kod Filozofskog fakulteta) traje veliki protest studenata i univerziteta? Da li nas i književnost brani tako što razobličava svako zlo i, kako se mislilo još od antike, oblikuje ono što je dobro, istinito i lepo? Da li nam je zato književnost u posuvraćenim vremenima i usred društvenih previranja, neophodna?”, zapitao je Jerkov i odmah odgovorio da je “svako vredno književno ostvarenje doprinos čovekovoj borbi da svet i samoga sebe učini boljim”.
U nagrađenom romanu “junak, koji kroz ratni besmisao traga za svojim srpskim golubom visokoletačem, predstavio nam je svet 90-tih u šaljivom i ciničnom kaleidoskopu”, rekao je Jerkov, ističući da uz izraženu kritičku svest “NGDL” krase i poetičke vrednosti kao što su komično, humorno, groteskno, sarkastično.
Urednica kulturne rubrike NIN-a Tatjana Nježić istakla je da “čoveka čini i ono što čita”, a da “dobra literatura pomaže ljudima da se otrgnu od pasivnosti, da iskristališu svoju misao, svoj stav”, pruža utočište kad se čovek oseća usamljenim…
Kako je navela, “na stranicama nagrađene knjige srešćete, recimo, opasku da je sreća bila najtraženija i najdeficitarnija roba. Ili da nije lako nositi lepotu, ona je kao vatra - dobar sluga, a zao gospodar. Pa, valja promisliti o tome”.
“Ono što NIN-ovu nagradu čini dragocenom jeste njen zaista izuzetan doprinos književnosti. Ona pobuđuje veliko interesovanje kod onih za koje se zapravo piše, kod publike”, istakla je Tatjana Nježić.
Glavni urednik NIN-a Aleksandar Timofejev je izjavio da je za njega, kao novinara koji je godinama pratio dodelu NIN-ove nagrade, bilo veliko uzbuđenje što je prvi put imao priliku da prati rad žirija i gleda kako se dolazi do “velike i najvažnije nagrade za roman godine".
Timofejev je zahvalio žiriju na saradnji, kao i urednici kulture, prošlogodišnjem laureatu koji je došao iz Banjaluke da uruči nagradu i izdavaču nagrađene knjige.
U okviru svečanosti izveden je muzički program, a delove romana “NGDL” čitao je dramski umetnik Bojan Žirović.
(SEEcult.org)