• Search form

27.10.2016 | 20:01

Bajka o dobrom čoveku

Bajka o dobrom čoveku

Srpski igrani film “Ime: Dobrica, Prezime: nepoznato” reditelja, scenariste, montažera i producenta Srđe Penezića, sa Slavkom Štimcem u naslovnoj ulozi, biće premijerno prikazan u Beogradu 2. novembra u Sava centru, na zatvaranju revije Sinemafest, a od narednog dana i redovna bioskopska publika moći će da vidi tu bajku za odrasle punu vedrine i pozitivne energije.

Penezićev film najavljen je kao priča o tome kako bi život mogao da bude lep kada čovek ne bi bio čoveku vuk, o tome šta bi bilo kada bi svet bio pravedan, a reditelj je nakon novinarske projekcije 27. oktobra u bioskopu Cineplexx na Ušću, primajući čestitke zadovoljnih gledalaca, izjavio da je sve počelo po “naređenju” glavne producentkinje Vesne Golubović.

“Kada smo se dogovarali o saradnji Slavko, ona i ja, rekla je: ‘Moramo da uradimo nešto pozitivno’. Setio sam se jednog istinitog događaja iz Amerike 50-ih godina i brzo mi je krenulo - za jedan dan sam završio sinopsis. Bili su jako zadovoljni, a onda se scenario lako pisao, samo je teklo. Vrlo je organski nastajao ovaj film i svi njegovi karakteri”, rekao je na konferenciji za novinare Penezić, koji je decenijama živeo i radio u Americi, a u srpskoj kinematografiji je realizovao dugometražni animirani film za odrasle “Film Noir” (2007).

U njegovom novom filmu glavni junak Dobrica napušten je kao beba. Pronašli su ga i pazili dobri ljudi, ali im je zbog birokratskih pravila oduzet i poslat u sirotište, a kasnije sticajem okolnosti u zatvor, iz kojeg izlazi tek kao sredovečan čovek. I pored takve sudbine Dobrica, da li zato što je prve godine života proveo sa ljudima koji su ga neizmerno voleli ili zato što je to njegova priroda, bira da u ljudima vidi samo dobro i ide kroz život prepun ljubavi prema svakome koga sretne. A svet je gladan ljubavi. Ljudi se često smeju Dobrici i njegovoj naivnosti, ali na kraju ne mogu da joj odole. Vremenom njegova snaga ljubavi i sposobnost da čini ljude boljima transformišu svet oko njega i prave ga ne onakvim kakav jeste, nego kakav bi trebalo da bude.

Uz originalnu priču, ovaj film krasi i neuobičajen postupak da se za scene u kojima je Dobrica dete, pa mladić, iskoriste kadrovi iz ranih filmova Slavka Štimca Vuk samotnjak“, „Salaš u malom ritu“, „Vlak u snijegu“, „Specijalno vaspitanje“ i „Varljivo leto“.

Penezić je rekao da je to bilo vrlo komplikovano i da je dugo trajalo biranje određenih scena i dijaloga i zatim uklapanje po sadržaju sa novim materijalom, kao i prilagođavanje u tehnološkom smislu. Sa druge strane, kako je dodao, samo snimanje je proteklo lako i brzo, Štimac mu je pomogao da odabere glumačku ekipu i svako je dao dragoceni doprinos. 

Štimac je izjavio da je cela ideja Penezićeva, a da je njemu to bilo jako zanimljivo.

„Znam šta on ume i može i imao sam potpuno poverenje u njega. Sve u vezi sa ovim projektom je držao u svojim rukama“, rekao je Štimac dodajući da su materijale iz starih filmova dobili od njihovih producenata i reditelja.

„Goran Marković i Goran Paskaljević su bez problema potpisali dozvole. Pristanak su dali i Centar film, Jadran film, Kroacia film, Radio-televizija Srbije. Svima smo im zahvalni“, rekao je Štimac.

„Ovaj postupak je zahtevao skeniranje negativa i zato je ceo proces rada na našem filmu trajao duže, ali valjda se to isplatilo. Svi koji su ga gledali kažu da je dobro uklopljeno“, dodao je Štimac.

Renata Ulmanski, koja igra Dobričinu pomajku, istakla je da se ni malo nije dvoumila da prihvati učešće u ovom projektu i citirala misao književnika Ranka Marinkovića: „Čovek u životu treba samo da se trudi, sve vreme, da to i bude“.

„Dobili smo divan film o čoveku i čovečnosti, o ljubavi i o osećanju za nekoga do vas. To je postala takva retkost danas, da je to najveća vrednost ovog filma“, ocenila je Renata Ulmanski.

Hana Selimović igra Dobričinu ljubav. Taj lik doživljava najveću transformaciju tokom priče, jer započinje kao prostitutka i narkomanka, a završava kao njegova dobra žena.

„Ja sam izdanak vremena u kome se priča o dobroti ne može praviti u žanru realizma. Drago mi je da smo makar na ovaj način, kroz bajku, imali mogućnost da podsetimo ljude da čovek ima i tu datost po rođenju, a to je da bude dobar prema drugome. Ako se neko gledajući ovaj film toga doseti, mislim da smo uradili veliki posao“, rekla je Hana Selimović.

Marko Baćović, koji igra Dobričinog šefa u građevinskoj firmi, primetio je da, kao što se za neko voće kaže da je vitaminska bomba, ovaj se film može opisati kao bomba dobrote.

„Ne moramo samo da stalno čeprkamo po ranama, možemo nekad i da stavimo melem. Ova priča jeste bajka, ali deluje da je toliko blizu da bude stvarna. Pokazuje koliko nam malo fali da naš život zaista bude takav“, rekao je Baćović.

Bajkovitu atmosferu filma upotpunjuje muzika Aleksandra Loknera.

„Želeo sam da ispratim sliku i priču, da muzika nosi emotivnost i toplinu, a da ne bude nametljiva“, rekao je Lokner, dodajući da je uključio i dve-tri stare numere drugih autora za atmosferu u scenama koje se dešavaju 60-ih godina.

Direktor fotografije je Radan Popović, scenografiju je kreirala producentkinja Vesna Golubović, kostime Marija Marković, a maskerka je bila Dubravka Bušatlija.

U glumačkom ansamblu su i Mirjana Joković, devojčica Helena Jakovljević, Bogdan Diklić, Bojan Dimitrijević, Gordana Đurđević Dimić, Rada Đuričin, Branislav Lečić, Milan Caci Mihailović, Vladislava Milosavljević, Miodrag Radovanović, Sergej Trifunović i Nebojša Dugalić kao narator.

Film je sniman 2014. godine u produkciji Logos filma, uz podršku Filmskog centra Srbije i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu Vojvodine. U bioskopima u Srbiji prikazivaće se u distribuciji preduzeća Filmstar.

Svetska premijera bila je u avgustu 2016. na festivalu u Montrealu, a prvo prikazivanje u Srbiji imao je u septembru na otvaranju 9. Leskovačkog interacionalnog  festivala filmske režije, gde je Slavku Štimcu uručena nagrada za promociju srpskog filma u svetu.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i