• Search form

24.02.2017 | 17:44

Beluči i Kusturica o saradnji i značaju Festa

Beluči i Kusturica o saradnji i značaju Festa

Reditelj Emir Kusturica i zvezda njegovog filma “Na mlečnom putu”, slavna italijanska glumica Monika Beluči, istakli su 24. februara u Beogradu, uoči otvaranja 45. Festa, izuzetno zadovoljstvo saradnjom koju su ostvarili snimajući to ostvarenje, koje je, prema Kusturičinim rečima, obeležilo iskustvo, radoznalost i oduševljenje idejom da će ono što dobro naprave biti na platnu osam puta veće, ali i strah da će ono što ne valja takođe biti osam puta veće..

Kusturicu i Moniku Beluči, kao i glumicu Slobodu Mićalović, koja takođe igra u tom filmu, primio je i gradonačelnik Siniša Mali, koji je pokrovitelj 45. Festa, a na konferenciji za novinare rekao je tim povodom da gradske vlasti ulažu mnogo truda da Festu vrate stari sjaj i da je važno da ima sve više i publike, i filmova, i svetskih zvezda.

“Ovogodišnji Fest je kruna svih naših napora u protekle tri godine da od festivala napravimo ono što je nekada bio i da mu vratimo stari sjaj. Kao pokrovitelјu manifestacije, važno mi je da iz godine u godinu imamo sve veći broj posetilaca, filmova i svetskih zvezdi koje dolaze u naš glavni grad. Beograd je još jednom potvrdio da je prestonica kulture ovog dela Evrope”, istakao je Mali.

Fest je, kako je konstatovao Kusturica, nastao u vreme kada se govorilo: Dobar čovek – pravi komunista.

“U to vreme je Srbija i Jugoslavija bila na granici Gvozdene zavese i mi smo ovde gledali filmove koji nisu mogli da idu u Bugarsku, Rumuniju, da ne pominjem dalje. Sećam se početaka Festa kao romantičnog doba. Tada je još i glavni tok Holivuda pravio uzbudljive filmove kao što je ‘Lovac na jelene’. Onda su se stvari promenile, ali je Fest nastavio da živi. Promenila se ideja, pa se više ne govori: Dobar čovek – pravi komunista, nego: Super je, esktra je… Ali, film je kao oruđe umetnosti ostao da živi. Fest je jedna od institucija koje su i onih 90-ih, kada su nam dolazili Džim Džarmuš, Harvi Kajtel i drugi, uspeo da premosti tu nevolju i evo ga opet, čini mi se danas u punom sjaju. Tada su u Beograd dolazile najveće zvezde filma, a festivali ne mogu bez velikih zvezda kako bi privukli publiku. Drago mi je što bi za 45. Fest slogan mogao da bude iz divnog filma ‘Kazablanka’ o početku divnog prijateljstva”, rekao je Kusturica, ocenjujući da je nastupila nova-stara faza Festa.

“Pretpostavljam da bi Fest mogao da privuče još više onih zanemarenih filmova kojih nema u bioskopima, jer nisu tržišni”, rekao je Kusturica i dodao da Festu treba pomoći da u budućnosti na njemu bude i što više znamenitih filmskih radnika.

Monika Beluči je izjavila da je veoma srećna što se nalazi u Srbiji, u kojoj je provela mnogo vremena snimajući film.

“Radili smo tri godine. Upoznala sam sjajne ljude, osetila mnogoljubavi i emocija. Zato mi je zaista zadovoljstvo što sam ponovo ovde. Srećna sam i što će upravo naš film otvoriti festival koji postoji toliko godina i koji, koliko čujem, ima izuzetan značaj. Želim Festu dug život i još više uspeha”, rekla je Monika Beluči, uputivši niz komplimenata Kusturici povodom saradnje na filmu “Na mlečnom putu” koji je stigao i u bioskope u Rusiji i Portugaliji, a uskoro će početi da se prikazuje i u Francuskoj, Italiji, Španiji i drugim zemljama.

Prema njenim rečima, bila je jako srećna kada ju je Kusturica pozvao da rade zajedno, jer je “jako cenila njegov dotadašnji rad”.

“Ovaj film pokazuje koliko Emir poštuje žene, zato što je napisao dve sjajne uloge za mene i za Slobodu. Za mene je ova uloga pravi dar. Bilo je vrlo fizički zahtevno snimanje, ali za svakog umetnika najvažnije je da se ne dosađuje, a sa Emirom nikada nije dosadno. Nije čudno što Emira zovemo profesor, kao glumica sam mnogo naučila iz saradnje sa njim. On je kompletan umetnik”, istakla je Monika Beluči.

I Kusturica je izrazio zadovoljstvo saradnjom sa slavnom glumicom, navodeći da, “kada čovek upozna osobu kao što je Monika Beluči  – oplemeni svoj život, ne samo vizuelnim efektima, nego i onim što ona svojom ličnošću unese u to prijateljstvo”.

“Kao što sam već govorio, ona je prvi put učestvovala u jednom filmu od glave do pete, bila je u blatu, skrivala se ispod ovaca, skakala sa 20 metara i u isto vreme nije izgubila ono što je najvažnije kod čoveka - glumca, a to je da razmenjuje energiju u sceni, a ne da glumi odvojeno. To je odnos u kome su razmenjivane plemenite čestice”, istakao je Kusturica.

Kusturica je rekao i da je filmom “Na mlečnom putu” uspeo ono što je naučio radeći filmove 30 godina, ali je uspeo i da poništi mnogo toga.

“Čovek kada se bavi filmom i kada živi ovoliko dugo kao ja, uđe u jednu fazu za koju možemo reći da je kao u onoj epizodi filma Tarkovskog kada Rubljov zaćuti. Ne poredim se po veličini, nego po stanju. Ja sam u jednoj fazi svog života napravio dva grada - jedan od drveta (Drvengrad), drugi od kamena (Andrićgrad) i svirao već 20 godina najmanje 40-50 konceerta godišnje po svetu. Nažalost, svirka je uvek velika zabava, a filmovi su veliko mučenje i filmovi bar ovakvi kakve ja radim, koji treba da budu ušiveni, kao što je moja mati radila goblene. Nije lako, valja svaki ugao pogoditi. I ja sam se nesvesno udaljio od filma, da bih mu se vrati ponovo ovim filmom. Utoliko bi bila prava katastrofa da je ovo bio flop. Na sreću, ovaj film je uspeo ono što sam ja naučio radeći filmove 30 godina, ali sam uspeo i da poništim. Jer, čovek kada nauči dobro da radi filmove, desi mu se da ga rutina povede, poveruje da sve zna i onda mu film ne valja na kraju. Ja sam i ovaj film radio kao i prvi, sa punim uverenjem da znam sve i da ne znam ništa. Nekada me je i stid što snimanje filmova koje sam radio tako dugo traje  i mnogo košta, ali mislim - na kraju će se računati. Mislim da je svakom, pa i ovom filmu potrebna distanca za pravu valorizaciju”, rekao je Kusturica.

Monika Beluči dodala je da joj je uloga u Kusturičinom filmu došla u specifičnom trenutku njenog života.

“Mislim da je jako lepo što se Emir odlučio da napravi ljubavnu priču između dvoje ljudi koji su prošli svašta u životu, kojima nije ni do čega, ali im se onda desi nešto čarobno”, dodala je ona.

Belučijeva je istakla i da izuzetno ceni to što je Emir pokazao koliko voli i poštuje glumice i žene.

“On je meni namenio fantastičnu ulogu jedne žene koja je vrlo senzualna, hrabra, jedan duboki lik koji možda najavljuje novi pristup glumicama u zrelim godinama, i koji uliva nadu u veću dugovečnost žena, glumica na filmu”, rekla je Monika Beluči, dodajući da je pritom napravio dve jako lepe i različite uloge - za Slobodu Mićalović i nju.

“Interesantan je odnos te dve žene, jedne koja ima strast mladosti i druge, moje, koja nosi određenu u zrelost koju donose godine”, dodala je Monika Beluči, koja je od gradonačelnika dobila repliku narukvice iz 16. veka.

Sloboda Mićalović je rekla da ne pamti stare dane Festa, ali da je sada svedok da Beograd već mesec dana živi za Fest.

“To je ono što je jako važno za nas mlade ili relativno mlade, a i za buduće filmske stvaraoce”, rekla je ona i dodala da je pre svega presrećna što je deo Kusturičinog filma i što će baš njime biti otvoren 45. Fest i možda jedno njegovo novo poglavlje.

Na konferenciji za novinare je, inače, bio veoma veliki broj novinara i snimatelja, ali su pojedini ostali ispred vrata, jer nisu bili na spisku protokola Skupštine Beograda, koja je osnivač Festa.

Beogradski filmski festival predstavlja od 24. februara do 5. marta gotovo stotinu filmova, uključujući festivalske hitove i kandidate za Oskara, ali i autorska i žanrovska ostvarenja i produkcije manjih nacionalnih kinematografija, a zahvaljujući višestruko povećanoj finansijskoj podršci gradskih vlasti, organizatori se nadaju da će se vratiti na put stare slave i ponovo postati najveća filmska manifestacija u regionu.

Grad je podržao Fest sa 24 miliona dinara (pre tri godine sa šest), a od Ministarstva kulture, kao pokrovitelja, očekuje se oko deset miliona.

Generalni sponzor je kompanija Lukoil, a pomogli su i ambasada Kanade, Institut Servantes i drugi.

Uoči otvaranja 45. Festa prodato je više od 55.000 karata koje koštaju od 300 do 400 dinara – u zavisnosti od termina i dvorane.

Festivalski sajt je fest.rs, a program 45. Festa se nalazi i u Kalendaru portala SEEcult.org, kao i u PRILOGU (pdf)

*Foto: Beoinfo

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i