• Search form

30.08.2017 | 21:22

Čarls Simić: Ko zna šta nas čeka

Čarls Simić: Ko zna šta nas čeka

Nagrađivani američki pisac srpskog porekla Čarls Simić vidi opšte nazadovanje u oblasti kulture i obrazovanja, posebno mladih, a pesimista je i u pogledu globalne političke situacije - usled dominacije interesa krupnog kapitala i posledičnog slabljenja funkcija demokratskog sistema, zanemarivanja ideje javnog dobra, jačanja desnice, ratnog huškanja...

Gostujući u Beogradu nakon Ohrida, gde mu je proteklog vikenda uručen Zlatni venac Struških večeri poezije, Simić je u sedištu Arhipelaga, svog srpskog izdavača, rekao novinarima da u SAD “više nema optimista” i da je “politički sistem pukao”.

“Niko ne zna kako će se ovo završiti”, rekao je Simić, koji će 31. avgusta u 20 sati u Domu omladine predstaviti svojevrsnu retrospektivu svoje poezije (dostupne na srpskom jeziku u knjigama izabranih i novih pesama Iščekujući presudu, u izdanju Arhipelaga, i u knjizi Ludak, u izdanju Povelje). Takođe, razgovaraće sa publikom o svojim esejima, poetici i sećanjima na Beograd (na srpskom jeziku dostupnim u knjigama Alhemija sitničarnice, Gledaj dugo i netremice i Tamo gde počinje zabava).

Oštro kritikujući politiku američkog predsednika Donalda Trampa, Simić je konstatovao da ne bi bilo mnogo drugačije i da je pobedila kandidatkinja Demokratske partije Hilari Klinton.

“Ništa lepo se neće desiti… Političke partije su za ratove. Nema više onih koji su protiv rata. Svi vole ratove. Svi smo znali da će biti rata i ako dođe Hilari Klinton. Stvarno je strašna situacija”, rekao je Simić, ocenjujući da ni sam Tramp ne zna šta će da kaže svakog dana.

Prema njegovim rečima, pozicija pesnika, kao i svakog Amerikanca, jeste da su svi u “istom velikom sosu”.

Simić je ocenio i da to sve nije slučajno, jer se godinama namerno radilo na strahovitom polarizovanju društva, a u tom procesu je iz javnih politika nestala i svest o potrebi javnog dobra.

“Kada demokratija funkcioniše, kada ideja javnog dobra postoji, to naravno nije dobro za biznis, za pare… Zaboravljeno je sada i šta ta ideja  znači… Ni Demokratska partija ne sme da pomene više common good, justice for all…”, dodao je Simić, ukazujući na opasnosti od desničarske propagande koja zalaganje za bilo koju univerzalnu vrednost pokušava da diskredituje pominjanjem drugih, bilo da su to Afroamerikanci, ili migranti.

Prema njegovim rečima, na delu je “vrlo primitivan sistem”, usmeren na to da se bogataši oslobode svih obaveza.

Opšta komercijalizacija, razvoj novih tehnologija i ubrzani tempo života odražavaju se negativno i na obrazovanje i kulturu, smatra Simić, dobitnik niza nagrada, među kojima su i nagrade Makarturove fondacije i Američke akademije, Pulicerova nagrada, nagrade “Edgar Alan Po” i “Valas Stivens”, Grifinova nagrada za poeziju, Nagrada za poeziju Kongresne biblioteke u Vašingtonu, nagrada Srpskog PEN centra za prevođenje srpske književnosti, Medalja “Robert Frost” za životno delo u poeziji…

Prema rečima Simića, koji je preveden na sve veće svetske jezike, danas se gubi interesovanje za prošlost, a to je posebno uočiljivo među mladima, koji su pre svega zadubljeni u svoje mobilne telefone i društvene mreže.

Simić je rekao da je svojevremeno donosio svojim studentima na desetine novih izdanja knjiga i sve bi bile razgrabljene, a poslednjih godina to više nije tako. “Kažu – sramota je čitati. Nije cool”, dodao je Simić, dodajući da je ranije bilo nezamislivo da studente ne interesuju preporuke za čitanje koje im je davao.

Kada je, kako je rekao, grupi studenata objasnio gde mogu da pronađu časopise iz 20-ih i 30-ih godina, samo dvoje od njih 14 je to i uradilo.

Prema rečima Simića, danas je vrlo teško naterati studente da čitaju romaće iz 19. veka. “Nemaju vremena za to. Zauzeti su društvenim mrežama”, dodao je Simić, prisećajući se vremena kada su i Tolstoj i Dostojevski masovno čitani.

Danas mladi, međutim, ne znaju ni savremene umetnike. “Teško je sporazumeti se sa njima sada. Slučajno sam pomenuo nedavno Džeka Nikolsona. Niko nije znao ko je on”, rekao je Simić.

U tom smislu, i Srbija i Balkan, pa i Evropa, za mnoge su nepoznanica.

“Pola Amerikanaca ne zna gde je Irak, iako se ratovalo toliko dugo i toliko je vojnika poginulo… U osnovnim školama više ne uče geografiju, čak ni istoriju…”, rekao je Simić, navodeći kao primer anegdotu za vreme Trampove kampanje, kada je na skupu u Misisipiju neko postavio pitanje o Evropi, a jedna devojka je rekla da je to neka neslobodna teritorija, gde su svi robovi.

“Strašno. Uplaši se čovek tog neznanja”, rekao je Simić, ukazujući da je posebno pogubno to što je Tramp izbacio iz Stejt dipartmenta većinu onih koji su nešto znali o ovom delu sveta, pa nema više ni mogućnosti za neku analizu…

Simić je govorio i o pesničkoj sceni u SAD, istakao Vaska Popu i Borislava Pekića od domaćih pisaca, a izrazio je izuzetno zadovoljstvo zbog nagrade Zlatni venac Struških večeri poezije, ističući da je to međunarodno značajan festival među čijim su laureatima neki od najvećih pesnika, uključujući dobitnike Nobelove nagradeza književnost.

Osvrnuo se i na specifičan način pisanja eseja koji je ustanovio kada je shvatio da ga standardan stil ne zadovoljava. “Probao sam da isečem neke delove – da vidim kako to izgleda. Svidelo mi se”, rekao je Simić.

Prevodilac Simićevih knjiga eseja Vesna Roganović istakla je da su njegovi tekstovi drugačiji od mnogih, jer je prisutan u svakom svom delu.

“Što bi rekla Marina Arbamović: ‘Umetnik je prisutan’… Ne na manipulativan način, već kao posmatrač sa strane. Na sopstvenom iskustvu primenjuje ono ssto je tema njegovog eseja, knjige, fenomena savremenog života...”, rekla je Vesna Roganović, dodajući da jeSimića i upoznala čitajući njegove knjige.

“Kada čitate njegove eseje, dobijete roman u nastavcima, u kojem je Čarls Simić protagonista. Počinjete da živite sa tim likovima, čini vam sse da je vass dobar poznanik, jer mnogo kazuje o sebi, ali ne banalne stvari, već ono ssto je bitno u njegovom životu”, rekla je Vesna Roganović, ističući da je Simićevo delo suprotnost svim ideologijama koje zanemaruju individualno, ljudsko, pojedinca, životnost gradova…

Arhipelag priprema novu knjigu Simića, a u izdanju te kuće poslednjih godina objavljene su njegove knjige “Alhemija sitničarnice”, “Gledaj dugo i netremice” i “Tamo gde počinje zabava”, kao i knjiga izabranih i novih pesama “Iščekujući presudu”.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i