Februarski broj Kinoteke u znaku Festa
Februarski broj časopisa "Kinoteka" velikim delom je posvećen 48. Festu - kroz tekst o počasnom gostu Kosti Gavrasu, intervju sa Žilijet Binoš, preporuke Dimitrija Vojnova šta gledati, kao i kroz tekstove o Nedi Arnerić i Bekimu Fehmiuu, kojima je posvećen deo programa Fest klasik. Za "Kinoteku" govore autor arhitekture i dizajna nove stalne postavke "Naš muzej filma" Ivan Mangov, prof. dr Jelisaveta Blagojević, koja je priredila program Moj izbor za februarski repertoar Jugoslovenske kinoteke, te Petar Božović o filmu "Gorski vijenac". Tu su i kolaž citata slavnog reditelja Bilija Vajldera, njegovih saradnika i prijatelja, odlomci iz knjige Vlade Petrića "Razvoj filmskih vrsta", sećanje na nedavno preminulu glumicu Anu Karinu...
Ciklus Velikani svetskog filma posvećen je reditelju Kosti Gavrasu, koji će biti gost 48. Festa kao dobitnik nagrade "Beogradski pobednik". U tekstu "Društvena angažovanost u žanru političkog trilera" Katarina Nikolić analizira njegova ostvarenja "Z" (Oskar za najbolji strani film 1969), "Nestao", "Muzička kutija" i druga, ocenjujući da Gavras svoje junake "postavlja u određeni društveni okvir i u tom vrtlogu ideologija i različitih kontroverznih tema pojedinci nisu marionete određenog stava i ne šalju direktnu poruku, već su tu da pruže otpor i u krugu sopstvenog delovanja skrenu pažnju na značaj ličnog angažovanja u svirepom društvu“.
Sa divom francuskog i svetskog filma Žilijet Binoš razgovarala je Sandra Perović povodom filma Hirokazua Koreede "Istina" o odnosu majke i ćerke, u kojem joj je partnerka Katrin Denev, a biće prikazan na 48. Festu u programu Gala. "Dugo sam želela da radim s Koreedom, pa mi se ostvario san. Želela sam da radim i s Katrin Denev. Gledala sam je kad sam bila mala i radovala sam se što ću doživeti da mi ona bude mama! Posle toga sam morala da nađem način da se zbližim s njom“, priznala je Žilijet Binoš, a otvoreno govorila je i o ranijoj saradnji sa Abasom Kjarostamijem, o svojim strastima, odnosu s majkom, stavu prema publici, značaju Kanskog festvala, ulozi umetnosti u vremenu krize, društvenim mrežama...
Povodom programa Moj izbor, profesorka Fakulteta za medije i komunikacije dr Jelisaveta Blagojević, čije su oblasti istraživanja savremena politička filozofija, rodne i queer studije, govori u intervjuu za "Kinoteku" da ljubav prema filmu gaji još iz doba mladosti i čestih odlazaka u Muzej Jugoslovenske kinoteke. Ona ističe da voli strukturu koju nosi narativ, proizvodeći i preispitujući značenja, ali ne zanemaruje ni aspekt pokretnih slika i muzike. Kako je izjavila, gledanje filma za nju je telesno, emotivno i intelektualno iskustvo u kojem se ta tri segmenta neprestano prepliću.
Arhitekturu i dizajn nove stalne postavke Jugoslovenske kinoteke "Naš muzej filma" kreirao je Ivan Mangov, koji u intervjuu sa Zoricom Dimitrijević objašnjava: "Nakon kratkog osvrta na predistoriju filma u uvodnom delu, izložba se nastavlja kroz zonu koju smo moja saradnica Vesna Orović i ja radno zvali 'meandar'. Od početka se nametnula geometrija meandarskog kretanja, u službi postepenog otkrivanja izloženog materijala. To je ključna zona izložbe i kroz nju je predstavljena istorija našeg filma od početaka, u kafani 'Kod zlatnog krsta' do 2000. godine. 'Meandar' je bio u fokusu našeg angažovanja, izuzetno zahtevan za rešavanje, jer je na vrlo ograničenom prostoru bilo potrebno ukratko prikazati filmsku istoriju čitavog 20. veka. Odlučili smo se za minimalistički pristup kako bismo prvenstvo dali eksponatima“.
Tekst "Marklena srpskih proleća" posvećen je nedavno preminuloj slavnoj glumici Nedi Arnerić. "Bila je zvezda, prva dečja zvezda jugoslovenske kinematografije, zagledana u zvezde. Njen život, praćen izazovima, ipak je na kraju zaokružen savršenstvom koje je kao žena, glumica, prijatelj i dama dosegla. Bila je obeležje jedne epohe narodnog stvaralaštva. Prividna tananost krila je njenu hrabrost da se oproba, pogreši i istraje u najboljem. Za mnoge nedostižna, za najbliže savršena. Živela je po svojim pravilima, izvan očekivanja struke i svetine, učila i primenjivala, poznavala i delila lepo, odmereno, ali jasno i sa stavom“, piše Marijana Terzin Stojčić.
Film "Gorski vijenac", koji je 2000. godine režirao Petar Božović, podignut je sa TV formata na HD rezoluciju i stavljen na DCP. "Film je obrađen tako da sada može da se prikazuje na velikom ekranu. Sam sam to finansirao. Nisam našao nekog ko bi me pokrio, ali sam smatrao da film vredi i da treba da ostane za buduće generacije. Izrađena su dva DCP-a i jedan poklanjam Kinoteci", izjavio je Božović u razgovoru za časopis "Kinoteka", dodajući da je to još jedan njegov prilog oduživanju duga prema Njegošu.
Program drugog Festivala jevrejskog filma u Muzeju Kinoteke - kao omaž Biliju Vajlderu, koncipirao je Marijan David Vajda, a za časopis je priredio kolaž citata velikog reditelja, njegovih saradnika, kritičara, glumaca i prijatelja, ocenjujući da su te izreke izvanredne, zabavne i odlično tumače njegovo delo, njegov humor i njegov život. Jedna od citiranih izjava Vajldera glasi: "Svaki režiser ima neke svoje boje, baš kao slikari. Neki slikaju kao Raul Difi, drugi su mračniji, kao Haim Sutin recimo, ali ja se nikada nisam pitao da li sam gorak, surov ili pesimista ili ma šta drugo. Ja volim priču i to je sve. Pričam priče koje mi se dopadaju".
U susret 48. Festu, Dimitrije Vojnov preporučuje i opisuje 11 filmova, počev od iranskog krimića sa elementima društvene kritike "Samo 6,5" Saida Rustaija. Na njegovoj listi slede "Ivana Grozna" Ivane Mladenović, "Dopunska nastava" Ivana Gorana Viteza, dokumentarac "Bela pobuna" Rubike Šah, film Luisa Gilberta "Avanturisti" u kojem je igrao i Bekim Fehmiu...
Predstojeći Fest održava se u znaku Fehmiua, a časopis prenosi tekst "Bekim ili o vidljivim i manje vidljivim stvarima“, koji je napisao nekadašnji upravnik Muzeja Kinoteke Dinko Tucaković uoči retrospektive organizovane povodom smrti Fehmiua 2010. godine.
Novi broj "Kinoteke" nudi i nastavak feljtona koji donosi odlomke iz knjige profesora Vladimira Petrića "Razvoj filmskih vrsta".
Rubrika Sa polica biblioteke predstavlja knjigu Vesne Perić "Trauma i postjugoslovenski film: Narativne strategije", zasnovanu na njenoj doktorskoj disertaciji u kojoj analizira filmove snimljene na prostoru bivše Jugoslavije koji tematizuju ratove iz 90-ih godina i njihove posledice.
U okviru projekta Vip Kinoteka, digitalno je restauriran film Dušana Makavejeva "Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT". Rubrika Kritika iz prošlosti prenosi tekst Bogdana Kalafatovića "Umetnost treba cimnuti", objavljen u "Književnim novinama" nakon premijere 1967. godine.
Rubrika Tragovi na filmu podseća na nedavno preminule glumce Anu Karinu, Klodin Ože, Baka Henrija, Milana Bosiljčića Belog, Denija Ajela (Nenad Bekvalac), Omera Antonutija i "Mari Lafore".
Nikola Lorencin u tekstu "Još jednom o Borislavu Stanojeviću" piše o radu i ličnosti nekadašnjeg rukovodioca Biblioteke Jugoslovenske kinoteke, s posebnim osvrtom na njegove posthumno objavljene knjige "Atomski dečak" i "Bajka o bogu ocu i njegovim sinovima".
(SEEcult.org)
