• Search form

15.02.2017 | 23:39

Godarova biografija, i mnogo više od toga

Godarova biografija, i mnogo više od toga

Knjiga “Godar - biografija” Antoana de Beka, u izdanju zagrebačke kuće Sanford na hrvatskom, hronološki i iscrpno predstavlja filmove, ideje, ali i lični život, pikanterije, ideološka zastranjivanja i politički aktivizam Žan-Lika Godara, kao i širi kontekst francuske i evropske kinematografije i istorije, rečeno je 15. februara na promociji tog izdanja u Jugoslovenskoj kinoteci, u okviru ciklusa “Velikani svetskog filma”.

“Ova knjiga je izdavački poduhvat koji nadilazi granice regiona”, ocenio je filmski kritičar, scenarista i reditelj Saša Radojević, moderator razgovora u kojem su učestvovali i vlasnik i urednik kuće Sanford Ivan Sršen, književni i filmski kritičar Dario Grgić iz Zagreba i filmski kritičar i teoretičar iz Beograda Miroljub Stojanović.

Radojević je primetio da je i sam Godar prevazilazio sve granice. “Reći Godar znači - reći sloboda”, istakao je Radojević.

Izdavačka kuća Sanford objavila je već dva izdanja ugledne francuske kuće Grase - biografije Hane Arent i Endija Vorhola, a njenim kapitalnim izdanjem “Godar - biografija” bavila se punih pet godina.

Napominjući da je hrvatski prevod za sada jedini pored francuskog originala, Ivan Sršen je rekao da je njegova izdavačka kuća krenula sa mnogo entuzijazma u taj projekat koji je finansijski izgledao kao utopija i koji nije tržišno isplativ, a dobila je podršku hrvatskog Ministarstva kulture, Francuskog centra za knjigu i Francuskog Instituta u Zagrebu.

Rad na obimnom tekstu od oko 1.300 kucanih stranica započeli su, pa posle određenog broja stranica napustili zbog drugih obaveza, najpre Srećko Ivanišević, zatim Julijana Štrok, a na kraju je projekat spasao Marko Gregruć koji je preveo oko 800 stranica, rekao je Sršen.

Dario Grgić ocenio je da je “osnovna intencija ove knjige odgajateljska”, dodajući da je ona “važan označitelj političkog stava” onih koji su stali iza njenog objavljivanja.

“To je vrsta knjige koja se čita kao enciklopedija, kojom se služimo u dužem vremenskom periodu. To nije samo biografija Godara nego i istorija jednog vrlo važnog, inovativnog momenta u francuskoj i evropskoj kinematografiji, povest iz koje se šire tragovi ka drugim autorima prosto vas pozivajući da pogledate i njihove filmove, da ih uporedite”, istakao je Grgić.

Na napomenu Radojevića da u Godarovim filmovima ima dosta citata iz književnosti, Grgić je primetio da je to logičan link. “Budući da je destruirao film, kretao se ka eseju i pamfletu, Godar je neko čiji filmski jezik korespondira sa književnim jezikom”, dodao je Grgić.

Grgić je podsetio da su Godarovi filmovi 60-ih godina već na premijerama proglašavani za kanonske, za remek dela, mada ga nisu svi voleli. Kao primer je naveo Žila Deleza koji je Godarove filmove nazivao “hičkokovsko-marksističkom kinematografijom”.

“Godar se rugao snobizmu, odbacivao svaki kliše, analizirao druge autore čineći to ponekad i kao razmaženo derište. Sve mu je bilo dopušteno, ali to su bila druga vremena, puno slobodnija od današnjih i to se iz ove knjige oseti”, naveo je Grgić.

Miroljub Stojanović je uputio komplimente izdavaču za “fascinantnu knjigu koja je pre sve drugo nego Godarova biografija”.

“Ona je za mene ne samo osobita istorija francuske kinematografije, nego i intelektualna istorija Francuske, a rekao bih i Evrope. U zavisnosti od vašeg znanja, obrazovanja, preferiranja intelektualnih ikona, iz bilo kog segmenta polazili - filmofilski, istorijski, kulturološki, književno, ova knjiga nudi toliko toga i zauzima jednu eruditsku busiju”, rekao je Stojanović.

Stojanović je naglasio da je njemu “suštinski bitno to što je ova knjiga svojevrsna verifikacija francuskog novog talasa kao istorijske pojave i to pisana autoritativnim jezikom, daleko od reporterskog stila”.

Uobičajilo se, kako je dodao, da se francuski novi talas reducira na takozvanu prvu petorku (Godar, Trifo, Šabrol, Romer i Rivet), dok ova knjiga nudi širi spektar i širi kontekst sociološkog, političkog i ideološkog pozicioniranja novog talasa.

Stojanović je istakao i da je Godarova generacija prva koja je počela da smešta istoriju filma u svoje filmove, uvodeći citatnost kao formalni princip.

“Toga je danas mnogo, ali Godar je u tome prvi, jedini i neponovljiv”, dodao je Stojanović.

Kinoteka prikazuje od 13. do 19. februara, u okviru ciklusa Velikani svetskog filma, Godarova ostvarenja “Koketna žena” (1955), “Šarlota i Veronika” (1959), “Šarlota i njen Žil” (1960), “Do poslednjeg daha” (1960), “Priča o ljubavi” (1961), "Žena je žena" (1961), "Sedam smrtnih grehova/Lenjost" (1962), "Živeti život" (1962), “Mali vojnik” (1963), “Rogopag/Novi svet” (1963), “Karabinjeri” (1963), “Prezir” (1963), “Udata žena” (1964), “Neobična banda” (1964), “Ludi Pjero” (1965), “Alfavil” (1965), “Muški rod, ženski rod” (1966), “Made in USA” (1966), dokumentarni film “Daleko od Vijetnama (Priča oko kamere)” (1967), “Kineskinja” (1967) i “Vikend” (1967).

U završnici ciklusa, 19. februara, biće održana tribina o novim tendencijama Godarovog stvaralaštva “Kraj revolucije je uvek početak nove”, a najavljeni su Ivan Velisavljević, Marko Kostić, Saša Radojević i Marko Grba Singh kao moderator.

Sajt Kinoteke je kinoteka.org.rs, a program se nalazi i u Kalendaru portala SEEcult.org

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i