• Search form

12.12.2015 | 21:38

Istorijski sporazum o klimi

Istorijski sporazum o klimi

Zvaničnici gotovo 200 zemalja potpisali su 12. decembra u Parizu, posle dvonedeljnih pregovora o klimi, istorijski sporazum koji bi trebalo da ograniči globalno zagrevanje i okonča eru fosilnih goriva.

Prema Pariskom sporazumu, koji treba da stupi na snagu 2020. godine, rast globalne prosečne temperature ograničen je na ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba.

To je prvi globalni sporazum o smanjenju emisije ugljenika, a delimično je pravno obavezujući, odnosno delom je na dobrovoljnoj bazi.

Opasnost koju donose klimatske promene, kako je konstatovano na UN konferenciji o klimi (COP) u Parizu, mnogo je veća nego što se dosad priznavalo, zbog čega se sada praktično ceo svet obavezao da će raditi na smanjenju emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte.

Smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte trebalo bi da dovede do toga da globalno zagrevanje do kraja 21. veka bude ispod dva stepena Celzijusa, odnosno po mogućstvu 1,5 stepen Celzijusa.

Predviđeno je da zemlje u razvoju dobijaju do 2020. godine sto milijardi dolara godišnje kako bi smanjile emisiju štetnih gasova, a obećanja je pomoć i u kasnijem periodu. Takođe, planirana je petogodišnja revizija nacionalnih planova za smanjenje globalnog zagrevanja, počev od 2023. godine.

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun izjavio je da počinje nova era globalne saradnje na rešavanju jednog od najsloženijih pitanja sa kojima se suočava čovečanstvo.

Francuski predsednik Fransoa Oland pozvao je prethodno ministre zemalja učesnica UN konferencije o klimi (COP) da preduzmu odlučujući korak i usvoje “istorijski pakt” o ograničenju globalnog zagrevanja.

Nacrt globalnog sporazuma podneo je francuski ministar spoljnih poslova Loran Fabijus, dugogodišnji diplomata koji je i predsedavao međunarodnom konferencijom o klimi.

Američki predsednik Barak Obama pozdravio je istorijski dogovor o klimi u Parizu, navevši na Tviteru da je taj krupan korak postignut zahvaljujući liderstvu SAD.

Novi sporazum zamenjuje Protokol iz Kjota, koji je istekao 31. decembra 2012.

Generalna direktorka Međunarodnog monetarnog donda Kristin Lagard izjavila je da globalni sporazum o klimi nalaze vladama svih zemalja da pređu s reči na dela i odrede cenu za emisiju štetnih gasova.

Prema njenim rečima, pariski sporazum predstavlja ključni korak pred izazovima klimatskih promena u 21.veku.

Pariskim sporazumom ostavljeno je državama da same odrede ciljeve u vezi sa smanjenjem emisije štetnih gasova, budući da se pokazalo da je pokušaj da se to pitanje nametne bio jedan od glavnih razloga za neuspeh Kopenhagenških pregovora 2009. U to vreme Kina, Indija i Južna Afrika nisu bile spremne da prihvate postavljene uslove zbog bojazni da će to ugroziti njihov ekonomski rast i razvoj.

Konferenciju o klimi pratili su i protesti aktivista, pa je dan uoči njenog početka, 29. novembra, održana globalna akcija za preduzimanje odlučnih mere povodom klimatskih promena. Demonstracije su održane u više od 2.000 gradova širom sveta, a u Parizu je protestni marš bio zabranjen zbog vanrednog stanja nakon terorističkih napada u kojima je ubijeno 13. novembra oko 130 ljudi. Građani francuske prestonice dali su ipak doprinos svetskoj akciji hiljadama cipela koje su ostavili na Trgu Republike, ali i sukobima najupornijih sa policijom.

I završni dan UN konferencije o klimi obeležen je protestom aktivista okupljenih oko organizacije Prijatelji planete koji su se rasporedili širom Pariza kako bi pomoću mobilnih telefona ostavili poruke “Klimatska pravda” i “Mir”, koristeći geolokacijsko tagovanje.

Prema navodima organizatora, oko 3.000 ljudi učestvovalo je u kampanji, a ostavili su oko 1.200 tragova u vidu uličnih grafita.

U demonstracijama za vreme COP učestvovalo je više od 10.000 aktivista, prema navodima grupe 350.org.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i