• Search form

18.10.2016 | 23:24

Jubilej serije Grlom u jagode

Jubilej kultne TV serije “Grlom u jagode” – 40 godina od premijernog emitovanja, biće obeležen od 28. do 30. oktobra u Kulturnom centru Beograda prikazivanjem na velikom platnu svih deset epizoda, uz izložbu fotografija, promociju knjige i razgovor sa autorima i glumcima.

Jubilej serije Grlom u jagode

Jubilej kultne TV serije “Grlom u jagode” – 40 godina od premijernog emitovanja, biće obeležen od 28. do 30. oktobra u Kulturnom centru Beograda prikazivanjem na velikom platnu svih deset epizoda, uz izložbu fotografija, promociju knjige i razgovor sa autorima i glumcima.

Reditelj Srđan Karanović kaže da ni danas ne zna tajnu dugovečne popularnosti serije “Grlom u jagode”, osim da se “jednostavno desila hemija kao što se događa kada se neko zaljubi”, a svakako je ponosan što se to desilo.

“Svi smo radili strasno i ambiciozno sa željom da serija bude zabavna, ali i ozbiljna, da liči na lako štivo, a da tera na razmišljanje. Trudili smo se da bude za sve generacije, da odiše Beogradom i duhom vremena”, rekao je 18. oktobra na konferenciji za novinare u KCB-u Karanović, koji je pisao i scenario za “Grlom u jagode” sa Rajkom Grlićem.

Karanović je istakao da je ponosan što se organizuje obeležavanje jubileja serije, dodavši da se ne seća da je neki drugi film ili TV serija u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji dočekala takvu proslavu rođendana.

Autori projekta i priređivači knjige “Grlom u jagode – 40 godina TV serije” su Stefan Arsenijević i Maja Medić, koja je rekla da je pre izvesnog vremena na jednom snimanju glumac Bogdan Diklić pomenuo da se bliži okrugla godišnjica serije “Grlom u jagode”, a da je se niko neće setiti.

“Tako smo došli do ideje da u renoviranom prostoru Dvorane KCB-a postavimo izložbu fotografija, a onda su nam se apetiti povećali”, rekla je Maja Medić i zahvalila arhivu RTS-a na materijalu, kao i Vulkan izdavaštvu koje je sa KCB-om izdavač knjige o seriji “Grlom u jagode”.

Arsenijević je fascinaciju serijom “Grlom u jagode” kroz mnogobrojne reprize i među gledaocima rođenim i mnogo posle njenog nastanka objasnio stavom da kad je nešto dobro – onda je vanremensko.

“Ne morate da budete ona generacija (60-ih) da biste osećali tu nostalgiju  i emocije. Pored toga, zadivljujuće je koliko je ta serija kompleksno i inovativno rađena, sa danas modernim preplitanjem igranog i dokumentarnog segmenta, sa ambivalentnim likovima i glumcima koji igraju sebe”, rekao je Arsenijević.

Branko Cvejić je izjavio da nema formulu zašto je lik Baneta Bumbara koji je tumačio – junak čak i današnjeg vremena.

“Pitaju me ko nam je bio inspiracija. Niko posebno, jedino život sam. Serija je postala fenomen verovatno zato što je jako dobra… Svi smo se poznavali između sebe. Jedino nov bio je Bogdan Diklić, a evo 41 godinu se družimo i uvek možemo da se oslonimo jedni na druge”, rekao je Cvejić.

Glumica Gordana Marić (Goca u seriji) izjavila je da je za “Grlom u jagode” vežu mnogi nezaboravni trenuci.

“Bila sam oduševljena scenarijem i imponovalo mi je to što sam pozvana. Imala sam jaku tremu da li ću odgovoriti zadatku, da li ću biti autentična. Srđan je tražio stil bez glume molim, da deluje dokumentarno. Svi smo se družili,  ekipa je bila velika, ali je svako bio neophodan i važan”, rekla je Gordana Marić i podsetila na bisere od uloga starijih glumaca, poput Rahele Ferari (Banetove bake).

Bogdan Diklić rekao je da mu je uloga Boce u seriji “Grlom u jagode” bila najvažnija u profesionalnom životu, ali i izuzetno važno životno iskustvo.

“Imao sam samo 22 godine i čudom sam ušao među te divne, pametne i tolerantne ljude. Stasavao sam tokom tih meseci snimanja u druženju i komunikaciji”, rekao je Diklić, dodajući da pomalo nagađa tajnu upeha serije: “U to vreme nije bilo toliko ometača ljudske duše. Svi ti likovi se vole, a kroz konflikte između roditelja i dece, između drugova i u svim ostalim odnosima u poslednjih 15-20 godina, nabujali su konzumerizam i tehnicizam. U ono doba ljudi su se sretali, doživljavali se u neposrednom kontaktu, a ne preko interneta”.

Kompozitor Zoran Simjanović rekao je da to bio njegov prvi ozbiljan projekat i da je imao užasnu tremu.

“Što se tiče uspeha, jedino merilo je vreme. Ono što preživi, to i vredi. Lepo je da se sećamo tih dobrih stvari, a inače, mi kao narod ne pazimo mnogo na to. Za Bitlse i Rolingstonse se zna svaka godišnjica, a kada su nastale Siluete – to ne zna niko”, rekao je Simjanović.

Urednik redakcije Dramskog programa RTS-a Marko Novaković izrazio je zahvalnost Dikliću za to što je pokrenuo podsećanje na 1975. godinu kada se oko TV Beograd okupila sjajna ekipa stvaralaca na čelu sa Karanovićem, Grlićem i snimateljem Živkom Zalarom.

Novaković je istakao da su autori doneli nešto novo i u vremenu drugačije orijentacije u žanrovskom i tematskom smislu napravili trajnu vrednost.

Podsetio je da su se serije tada snimale na filmskoj traci, te da zato ostaje kvalitetan vizuelni izraz.

Što se tiče sadržaja, primetio je da mladalački bunt kojim serija odiše ono što je i danas aktuelno.

Karanović je rekao da je “Grlom u jagode” smatrao dugačkim filmom u nastavcima.

“Delimično sam tako koncipirao seriju... Bilo je dramaturški teško da svaka epizoda bude odvojena, a sve zajedno da su povezane u jednu priču”, rekao je Karanović.

Na pitanje gde bi danas bili likovi iz serije, Karanović je rekao da je filmom “Jagode u grlu” (1985) završena priča o toj generaciji.

“Pretpostavljam da bi u nekom trećem delu, pola snimanja moralo da bude obavljeno u inostranstvu, gde se danas nalaze deca tih likova. Razni bi završili na ideološkim i drugim stranputicama, a ostali bi hranili golubove po beogradskim parkovima”, rekao je Karanović.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i