• Search form

09.12.2016 | 23:22

Kuća nesagorivih reči

Kuća nesagorivih reči

Narodna biblioteka Srbije objavila je naučnu monografiju istoričara Dejana Ristića “Kuća nesagorivih reči: Narodna biblioteka Srbije 1838-1941”, zasnovanu na višegodišnjem istraživanju tokom kojeg je utvrdio tačan datum i mesto osnivanja te nacionalne ustanove kulture, a posebnu pažnju posvetio je stradanju njenog fonda u Prvom i potpunom uništenju u Drugom svetskom ratu, kojem je doprinela i nebriga nadležnih vlasti.

Ristić je u knjizi, koja će biti predstavljena 21. decembra u NBS, predstavio najznačajnije ličnosti i događaje koji su obeležili prvi vek rada te nacionalne ustanove kulture, čiji je bio upravnik 2012-2013.

Kuća nesagorivih reči: Narodna biblioteka Srbije 1838-1941” podjednako je namenjena stručnoj i najširoj javnosti, a izazvala je veliko interesovanje i pre nego što je objavljena – Ristićev rukopis te knjige poslužio je za scenario dokumentarnog filma “Sećanja iz pepela” (2016) koji su producirale “Filmske novosti”, na inicijativu svog direktora Vladimira Tomčića. Dokumentarni film “Sećanje iz pepela” premijerno je prikazala Radio-televizija Srbije 6. aprila 2016. godine, povodom 75-godišnjice uništenja NBS u Drugom svetskom ratu.

Ristićeva naučno-istraživačka studija stoga je prvo takvo delo koje se može i čitati (knjiga) i gledati (dokumentarni film).


 Dejan Ristić, foto: Rastko Šurdić

Knjigu čine četiri veće celine koje prate faze istorijskog razvoja NBS, počev od njenog osnivanja do uništenja zdanja i nacionalnog fonda u nacističkom bombardovanju Beograda, 6. aprila 1941. godine.

Prva od njih, “Arheologija sećanja (1838-1921)”, obuhvata period od osnivanja NBS do njenog useljenja u zdanje na Kosančićevom vencu. Iako je bilo predviđeno da predstavlja uvod u glavnu temu rada, ta celina je, usled obilja podataka i novih saznanja, prerasla u sintetizovan pregled istorije srpske nacionalne biblioteke u tom višedecenijskom periodu.

Analiza istorijskih izvora najpre je potvrdila pretpostavke istaknutih istoričara i upravnika nacionalne biblioteke, Stojana Novakovića i Milana Đ. Milićevića, da NBS nije proistekla iz javne biblioteke koju je u Beogradu, 27. februara 1832. osnovao knjigovezac Grigorije Vozarović. Prateći smernice koje su oni ostavili, Ristić je utvrdio da je ustanova osnovana 12. jula 1838. u Kragujevcu - spajanjem biblioteke u sastavu Ministarstva prosvete i knjižnog fonda ranije formiranog pri Tipografiji u Beogradu.
Bilo je potrebno više od jednog veka da se, komparativnom analizom istorijskih izvora, zatvori svojevrstan krug pitanja i dilema u vezi sa datumom i mestom osnivanja nacionalne biblioteke.

Druga celina, “Zgrada na Šancu (1921-1925)ˮ, predstavlja segment prošlosti nacionalne biblioteke koji je oivičen važnim događajima – useljenjem u zdanje na Kosančićevom vencu i njegovim otvaranjem za korisnike i javnost.

Prema navodima Ristića, to relativno kratko razdoblje obeležila je ličnost tadašnjeg upravnika NBS, znamenitog istoričara i akademika Jovana N. Tomića. Njegovim izuzetnim zalaganjem, ustanova je, posle više od 80  godina postojanja, konačno dobila svoj, istina neuslovan, dom. U tom delu knjige predstavljeni su brojni infranstrukturni, institucionalni, stručni i kadrovski izazovi pred kojima su se nalazili sâma ustanova i njen upravnik. Iako je trajao svega četiri godine, taj period je postao oličenje odnosa države prema srpskoj nacionalnoj biblioteci u decenijama pre, ali i posle njega.

U trećoj celini, “Razdoblje otežanog rada i razvoja (1925–1941)ˮ, predstavljen je period obeležen radom sa korisnicima, ali i nastavkom ignorantskog odnosa državnih vlasti i čitavog društva prema NBS, što je katastrofalne posledice imalo u tragičnoj sudbini koja ju je zadesila prvog dana Drugog svetskog rata na ovim prostorima.

Trudeći se da kontinuirano unapređuju stručni rad, aktivnosti na popuni nacionalnog fonda, kao i da predstavljaju istinsku podršku i središte prosvetnog, kulturnog i naučnog razvoja svoje zemlje, upravnici Miloš L. Zečević i Dragoslav Ilić, kao i osoblje NBS, postali su malobrojna, donekle izolovana grupa obrazovanih i posvećenih pojedinaca koji su razmišljali daleko ispred svog vremena. Suočavajući se sa izostankom suštinske podrške resornog ministarstva i samih ministara, koji su se prečesto smenjivali na toj odgovornoj dužnosti, bibliotekari NBS su u tom razdoblju izveli jedan od najvećih podviga u srpskoj kulturi, prilježno prikupljajući rukopisnu i štampanu građu, stvarajući jednu od najznačajnijih zbirki pokretne kulturne baštine u ovom delu Evrope.

Poslednja, četvrta celina knjige, za čiji je naslov uzeta neshvatljiva izjava tadašnjeg ministra prosvete Miloša TrifunovićaMetite u podrume, zbrinite kako znate...ˮ, obuhvata najuži hronološki okvir i odnosi se na uništenje nacionalnog fonda. Prateći dešavanja koja su se odigrala tokom ranog proleća 1941. godine iz dana u dan, taj deo knjige ukazuje na tragičnu sudbinu NBS i pokušava da odgonetne motive i identitet pojedinaca koji su posredno i/ili neposredno odgovorni za uništenje nacionalnog fonda.

Prema rečima Ristića, iako niko nikada nije krivično gonjen zbog svesnog i planskog uništenja NBS, koje poseduje sve karakteristike ratnog zločina, njegova namera bila je da od istorijskog i ljudskog zaborava otrgne imena onih koji su, svojim svesnim, destruktivnim aktivnostima ili, pak, nečinjenjem u miru i tokom prvog ratnog dana, doprineli da zdanje NBS, zajedno sa svim zbirkama i fondovima, doživi potpuno uništenje.

Istraživanja koja su dovela do nastanka Ristićeve knjige obavljena su u brojnim ustanovama kulture i obrazovnim institucijama: u Arhivu Srbije, Arhivu Jugoslavije, Vojnom arhivu, Arhivu SANU, Istorijskom arhivu Beograda, Istorijskom arhivu u Kruševcu, Jugoslovenskoj kinoteci, Filmskim novostima, Narodnom muzeju u Beogradu, Istorijskom muzeju Srbije, Muzeju istorije Jugoslavije, Muzeju grada Beograda, Muzeju vazduhoplovstva, Vojnom muzeju, Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, Biblioteci grada Beograda, Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, kao i u samoj NBS.

Prema navodima Ristića, dragocena saznanja prikupio je i proučavanjem privatne zaostavštine akademika prof. dr Đorđa Sp. Radojičića.

Biografija Dejana Ristića

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i