• Search form

17.02.2011 | 15:17

Manojlović - Prodanoviću

Dobitnik nagrade za moderni umetnički senzibilitet Fonda “Todor Manojlović” je slikar i pisac Mileta Prodanović iz Beograda, koga odlikuje, kako je istaknuto u obrazloženju, “polivalentnost kreativnog angažmana, strast i snaga umetničke vizije”.

Manojlović - Prodanoviću

Dobitnik nagrade za moderni umetnički senzibilitet Fonda “Todor Manojlović” je slikar i pisac Mileta Prodanović iz Beograda, koga odlikuje, kako je istaknuto u obrazloženju, “polivalentnost kreativnog angažmana, strast i snaga umetničke vizije”.

Predsednica UO Fonda “Todor Manojlović” Vladislava Gordić-Petković i član UO Boško Milin saopštili su 17. februara na konferenciji za novinare u Biblioteci grada Beograda da je Prodanović 19. dobitnik tog priznanja, koje se dodeljuje svake godine umetnicima iz raznih oblasti stvaralaštva čije delo ostvaruje autentičnu, provokativnu saglasnost sa bićem i stvaralaštvom Manojlovića (1883-1968), pesnika, dramskog pisca, esejiste, književnog i likovnog kritičara i prevodioca.

Prema navodima UO Fonda “Todor Manojlović, Prodanovićeva proza temelji se na toposu čuda i kazne: fenomen natprirodnog i neobjašnjivog vešto se varira u funkciji preispitivanja individualnih i kolektivnih grehova, a granične pojave sa kojima se njegovi junaci suočavaju imaju i terapeutski i smrtonosan učinak.

Prodanovićeva proza varira teme sukoba revolucije i tradicije, a u novije vreme upotrebljava tranziciju kao konstrukt o stanju duha i morala jedne nacije. Njegovi tranzicioni junaci su bahati i samozadovoljni koliko i ideološki pobednici iz prethodnih ratova, a i sam tranzicioni proces neka je vrsta divlje revolucije na polju duha i tela, u sferi morala i kulture. Tranzicija je novi prevrat koji lukavi i beskrupulozni prilagođavaju svojim materijalističkim potrebama. Njihovi banalni trijumfi, koliko i njihova zgranutost nad čudom koje te trijumfe nagriza i kvari, verifikuju se u ispovedanju, u verbalizaciji uspeha i košmara pođednako, navedeno je u obrazloženju.

Navodeći i da je odavno zbunjujuća dvostruka priroda umetničkog angažmana Prodanovića - vizuelna i pripovedna, UO Fonda “Todor Manojlović” ocenio je i da je Prodanovićev novi roman “Ultramarin” kruna njegovog spisateljskog rada i da ga je moguće čitati kao ilustrovani, autobiografski esej, ali i kao roman-putopis. Negde u tom žanrovskom zbunjivanju, kako je istaknuto, nalazi se najveće bogatstvo knjige koja je i opora i nostalgična, i kritička i eskapistička, nalazimo nesvakidašnju kreativnu sintezu.

U “Ultramarinu” se, kako je istaknuto, prepliće nostalgično esejiziranje sa oštrim potezima društvene kritike i lucidnim opažanjima umetnika.

“’Ultramarin’ od čitaoca traži aktivno učešće, razumevanje i prepoznavanje, traži nesvakidašnju vizuelnu investiciju ali ga ne vodi u predele snova, već u prošlost, stvarnost i politiku. ‘Ultramarin’ preispituje figuru oca kao kontinuiranu i tajanstvenu opsesiju srpske kulture, analizira maskulinitet i identitet, sazrevanje i političku artikulaciju, i ovo je roman o svevidećoj i svevodećoj figuri oca, o umetnosti kao nadogradnji ljubavi i tehnologiji kao oruđu za snove. Mističnost tehnologije, bilo da govorimo o tehnikama slikanja, moćnim mašinama poput automobila i brodova, kod
Prodanovića jeste odlučujući faktor saznavanja sveta”, naveo je UO Fonda “Todor Manojlović”.

Posebno je istaknuta i važnost vizuelne identifikacije reči u opusu Prodanovića, koja je “odavno vidljiva i zaslužuje da dobije dominantno mesto u srpskoj teoriji i kritici”.

Rođen 1959. u Beogradu, Prodanović je 1983. završio Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu, na kojem je i magistrirao 1985. godine, a specijalističke studije nastavio je u Londonu, na Royal College of Arts. Od 1990. radi kao asistent, a potom i kao docent na FLU.

Izlagao je na pedesetak samostalnih i grupnih izložbi u Jugoslaviji i u više evropskih gradova.

Od 1983. godine objavljuje prozu, esejističke tekstove iz oblasti vizuelnih umetnosti, publicistiku i putopis.

Autor je deset romana (Večera kod Svete Apolonije, Novi Klini, Pas prebijene kičme, Pleši, čudovište, na moju nežnu muziku, Crvena marama sva od svile, Ovo bi mogao biti Vaš srećan dan, Vrt u Veneciji, Eliša u zemlji svetih šarana, Kolekcija i Ultramarin), četiri knjige priča, dve knjige putopisa (Oko na putu i Povorka čudesa) i knjige eseja “Stariji i lepši Beograd”.

Dobitnik je više nagrada u oblasti književnosti i likovne umetnosti, uključujući nagradu “Lazar Trifunović” za likovnu kritiku 1993. godine, književnu stipendiju Fonda "Borislav Pekić" za projekat književnog dela 1996. godine, nagradu Fonda "Ivan Tabaković" za likovnu umetnost 1996. godine, nagradu 40. Oktobarskog salona 1999. godine, prvu nagradu na konkursu za neobjavljeni rukopis časopisa "Arkzin" iz Zagreba 2000. godine, nagradu Grada Beograda za književnost i prevodno stvaralaštvo 2003. godine, nagradu “Sava Šumanović” za izuzetne domete u likovnom izrazu, kao i Vitalovu nagradu 2008.

Njegovi radovi prevođeni su na engleski, nemački, španski, poljski, bugarski i mađarski jezik.

Ime dobitnika nagrade Fonda “Todor Manojlović” objavljuje se svake godine 17. februara, na dan rođenja Todora Manojlovića.

Nagrada će Prodanoviću biti svečano uručena u martu u Zrenjaninu.

UO Fonda “Todor Manojlović” čine predsednica Vladislava Gordić Petković, književna teoretičarka i kritičarka, redovna profesorka na Odseku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, glumac Predrag Miki Manojlović, teatrolog Boško Milin, docent na odseku Dramaturgije Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, književnik i prevodilac, glavni urednik VBZ-a u Beogradu Vladimir Arsenijević i akademski slikar Radovan Živankić, direktor Savremene galerije Umetničke kolonije “Ečka” u Zrenjaninu.

Fond "Todor Manojlović" Gradske narodne biblioteke "Žarko Zrenjanin" iz Zrenjanina osnovan je 1991. radi očuvanja imena i popularisanja dela Todora Manojlovića, zavičajnog stvaraoca koji je po svojim postignućima i uticajima daleko nadmašio lokalne okvire, a godinama je bio zanemaren u književnosti i kritici.

Budući da u 2011. Fond “Todor Manojlović” slavi 20 godina rada, Gradska narodna biblioteka “Žarko Zrenjanin” najavila je raznovrsne programe u Zrenjaninu kojima će taj jubilej biti obeležen.

Nagrada Fonda “Todor Manojlović” sastoji se od novčanog iznosa, povelje i objavljivanja knjige laureata nagrade u ediciji “Feniks” Gradske narodne biblioteke “Žarko Zrenjanin”.

Dosadašnji dobitnici su: Miodrag Pavlović za 1992. godinu, Milorad Pavić (1993), Miodrag B. Protić (1994), Đorđe Balašević (1995), Dušan Kovačević (1996), Marina Abramović (1997), Miroljub Todorović (1998), Momo Kapor (1999), Pavle Ugrinov (2000, Jovan Hristić (2001), Jovica Aćin (2002), Vida Ognjenović (2003), Miroslav Josić Višnjić (2004), Radovan Vučković (2005), Oto Tolnai (2006), Muharem Pervić (2008), Milena Marković (2009) i Želimir Žilnik, dobitnik za 2010.

U okviru edicije “Feniks” do sada su objavljene knjige: “Ulazak u Kremonu” Miodraga Pavlovića, “Leteći hram” Milorada Pavića, “Otmica Evrope” Miodraga B. Protića, “Dodir svile” Đorđa Balaševića, “Sveti Georgije ubiva Aždahu” Dušana Kovačevića, “Recept za zapaljenje jetre” Miroljuba Todorovića, “Sarajevske priče” Mome Kapora, “Stvor - ponor” Pavla Ugrinova, “U traganju za pozorištem” Jovana Hristića, “Duge senke kratkih senki” Jovice Aćina, “Putovanje u putopis” Vide Ognjenović, “Hiljadu i jedna reč” Miroslava Josića-Višnjića, “Vojvođanska književna avangarda” Radovana Vučkovića, “Pesnik od svinjske masti” Ota Tolnaija i “Šuma blista” Milene Marković.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i