• Search form

22.12.2017 | 23:35

Milena Dravić, zvezda

Milena Dravić, zvezda

Izložba fotografija iz filmskog opusa Milene Dravić otvorena je 22. decembra u Dvorani Kulturnog centra Beograda, uz promociju monografije posvećene toj velikoj srpskoj i jugoslovenskoj glumici, koja je pozdravljena stojećim ovacijama i na početku i na kraju večeri, a pričala je i o svojim počecima na filmu, ulogama, nagradama, odnosu prema glumi, filmskim partnerima…

Izložbu su priredili Maja Medić i Stefan Arsenijević, koji je i vodio razgovor s Milenom Dravić, koja je ispraćena ovacijama i na nedavnom uručenju nagrade Dobričin prsten Udruženja dramskih umetnika Srbije u Zvezdara teatru, u okviru koje je i objavljena monografija autorke Tatjane Nježić.

Arsenijević je istakao da izbor od 71 fotografije predstavlja tek deo fascinantne i raznovrsne karijere najveće domaće filmske zvezde. “Glavni problem bio nam je kako da se odreknemo još mnogih fotografija koje smo želeli da uvrstimo“, rekao je Arsenijević.

Tatjana Nježić takođe je izjavila da je jedan od problema bio kako sve staviti u jednu knjigu, jer je, uz impresivnu karijeru, Milena Dravić i impresivna ličnost. Monografiju na 250 strana sa stotinak fotografija koncipirala u pet poglavlja sa prilozima mnogobrojnih kolega i prijatelja, kao i sećanjima, pričama, utiscima i stavovima same glumice.

“U mom tekstu, na osnovu razgovora sa Milenom Dravić, jedan od najvećih izazova bio mi je da sve bude pitko, jasno, slojevito, a tačno. Želela sam da to bude njena slika, njen DNK”, rekla je Tatjana Nježić i dodala da duguje zahvalnost reditelju Dejanu Mijaču kome je slala rukopis na čitanje kada je bila u dilemi, a ponekad i reditelju Jagošu Markoviću. “Ova knjiga nije samo o jednoj blistavoj karijeri. To je i ogledalo vremena, master klas kako se živi život, kako se sa ponosom nosi svoj dar, kako se biva na braniku najviših vrednosti i to dostojanstveno”, rekla je Tatjana Nježić.

Milena Dravić i Dragan Nikolić, Horoskop

Na promociji su učestvovali koleginica i kuma Milene Dravić, Jelisaveta Seka Sablić, i nekadašnji dugogodišnji direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović, koji su takođe autori tekstova u monografiji.

Seka Sablić rekla je da publika zna kakva je Milena Dravić preko njenih uloga i da je to nepogrešivi rendgen.

“Ona je zaista kompletna osoba, ali smatram da je to prirodno. Ona ima integritet življenja, uvek je bila na pravoj strani… Ja sam bila Draganov (Nikolić) prijatelj, sa klase, bili smo kao brat i sestra, poveravao mi se. Kada mi je rekao da su se smuvali, odgovorila sam: ‘Nemoj da me lažeš. Za mene ona je već tada bila zvezda i tako je nekako i ostala’”, rekla je Seka Sablić, dodajući da je Milena Dravić jako hrabra i da joj čestita joj na tome.

“Mi svi volimo da dobijamo nagrade, ali nije lako ni sve ovo izdržati - oko ceremonije Dobričinog prstena, organizacije, pa i oko knjige je bilo puno posla. Što je veći glamur to je teže to odraditi”, rekla je Seka Sablić.

Radoslav Zelenović je rekao za Milenu Dravić da je “nacionalno i kulturno dobro” i podsetio na njen opus sa 160 filmskih i TV uloga.

“Opus Milene Dravić je kinoteka za sebe”, rekao je Zelenović.

“Dogodine će biti 60 godina od prve uloge (Vrata ostaju otvorena), a već od ‘Prekobrojne’ bilo je jasno da je jugoslovenski film dobio jednu izuzetnu glumačku osobenost. Iste godine je snimila i ‘Kozaru’, a 1966. čudo od filma ‘Rondo’. Tokom 60-ih i 70-ih snimala je i po 40 filmova za deceniju, u 80-im nešto manje, ali od 90-ih do danas jedva dvadesetak. Da li je to samo zbog manje produkcije? Činjenica je da su Milena i Dragan (Nikolić) bili deo svakog mitinga i protesta”, rekao je Zelenović.

Zelenović je u tom kontekstu podsetio i da je Mileni Dravić 2000. godine dodeljena nagrada “Aleksandar Lifka” na Palićkom filmskom festivalu, a njemu je kao direktoru pre uručenja skretana pažnja da to ne bi bilo dobro.

“Ali pokazali smo da se ne bojimo”, dodao je Zelenović.

Milena Dravić, Čovek nije tica

Milena Dravić je u razgovoru sa Stefanom Arsenijevićem, a potom i odgovarajući na pitanja iz publike, govorila spontano, opušteno i duhovito, ispričavši razne anegdote iz filmske karijere koju je počela gotovo slučajno.

“Izabrana sam kao naturščik iz baletske škole za probno snimanje. Za vreme raspusta snimali smo u Sarajevu. Uživala sam u radu i u novostečenim prijateljima”, rekla je slavna glumica, navodeći i da je na početku slepo slušala reditelje, a kasnije je to bio odnos saradnje.

“Čak su neki veliki reditelji prihvatali moje predloge, što mi je bio kompliment. Kao mlada bila sam nesigurna. Tek posle sedmog filma – ‘Prekobrojna’, osetila sam se sigurno. Dobila sam Zlatnu arenu u Puli - to je bio šok za mene. Do danas sam ostala najmlađi dobitnik Arene. Onda su brzo došli ‘Rondo’, ‘Devojka’, ‘Jutro’… Bilo je sjajno, radila sam sa velikanima”, rekla je Milena Dravić.

Budući da je u isto vreme radila i partizanske i subverzivne filmove, kao muza Dušana Makavejeva, Milena Dravić je na Arsenijevićevo pitanje da li je znala da je snimanje filma “W.R. - Misterije organizma” rizično, rekla da nikada nije radila sa osećanjem rizika.

“Radila sam iskreno. Takođe, puno toga je došlo spontano. Nisam ni jednu ulogu jurila po svaku cenu”, dodala je ona, navodeći i da je bilo uloga koje je prihvatala reagujući na ponudu, ali i onih na koje je pristala, jer su je molili.

“Bilo je mnogo uloga, a ono što je važno - radila sam na velikom prostoru od Triglava do Đevđelije. Sećam se jednog lepog gostovanja u Sloveniji kada mi je Boštjan Hladnik rekao: ‘Vi ste deo i slovenačke kulture’”, rekla je Milena Dravić.

Navodeći da nije imala tremu sa stranim glumcima, među kojima je bio i Ričard Barton u “Sutjesci”, Milena Dravić je rekla da je posebno ponosna na scenu u tom filmu koju je snimila sa Batom Živojinovićem. “Veliki grčki kompozitor Mikis Teodorakis je rekao da ga je ta scena inspirisala za muziku za ceo film”, istakla je ona.

Uz smeh je dodala da je igrala mamu Breda Pita u “Tamnoj strani sunca”.

“To mu je bio prvi film, bio je uplašen. A meni je super kako je reditelj Boža Nikolić na audiciji u Americi izabrao baš njega. Lepo smo sarađivali”, rekla je Milena Dravić.

Milena Dravić i Ričard Barton, Sutjeska

Slavna glumica rekla je da joj je teško da odgovori na pitanje o omiljenim partnerima, jer je mnogo “sjajnih kolega i koleginica”, iako, naravno, ima i sujeta.

“Uvek sam se trudila da ne izazovem lošu atmosferu. Bila sam tolerantna i nisam imala problema, osim možda jednom, dvaput”, dodala je ona.

Povodom nagrade u Kanu za ulogu u “Posebnom tretmanu”, rekla je da je nije očekivala.

“Nisam je očekivala, ni slučajno. Ali mnogo mi je značilo što sam na bini stajala zajedno sa veličinama, Mišelom Pikolijem, Žanom Moro, Akirom Kurosavom... Mnogo mi je žao što mi je nestala ta fotografija. Imala sam i divnu haljinu, kreaciju Aleksandra Joksimovića. Ona je sada u Kinoteci, kao deo legata”, dodala je Milena Dravić.

Odgovarajući na pitanja iz publike, Milena Dravić je, između ostalog, navela da bi, kada bi se ponovo rodila, ponovo izabrala da bude glumica.

“Ne bih ništa drugo izabrala. Za ovo sam bila predodređena”, rekla je ona.

Na pitanje koja je uloga najsličnija njenom karakteru, rekla je uvek davala  sve od sebe ii z sebe vadila ono što treba za određenu ulogu.

“Ne možeš van sebe uraditi ništa. Moraš iz dubine duše da se posvetiš svakom poslu, iskreno, jer laž se vidi”, rekla je Milena Dravić.

Publika je imala priliku da pogleda i emisiju “Drugi vek” RTS-a o Mileni Dravić, autora Nebojše Popovića.

Izložba fotografija Milene Dravić biće otvorena u foajeu DKC-a do marta 2018.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i