• Search form

10.10.2011 | 14:17

Počela sanacija stadiona Taš

Oronuli stadion “Tašmajdan", nekadašnji ponos Beograda, biće kompletno rekonstruisan, a radovi bi trebalo da budu završeni za 15 meseci.

U rekonstrukciju stadiona “Tašmajdan” biće uloženo 700 miliona dinara, a prema rečima gradskog arhitekte Dejana Vasovića, najvažnije je to što će biti potpuno prilagođen novim propisima, preneo je Studio B.

Počela sanacija stadiona Taš

Oronuli stadion “Tašmajdan", nekadašnji ponos Beograda, biće kompletno rekonstruisan, a radovi bi trebalo da budu završeni za 15 meseci.

U rekonstrukciju stadiona “Tašmajdan” biće uloženo 700 miliona dinara, a prema rečima gradskog arhitekte Dejana Vasovića, najvažnije je to što će biti potpuno prilagođen novim propisima, preneo je Studio B.

Prolaz iz Ilije Garašanina biće osposobljen za dostavna i protivpožarna vozila, kao i za efikasnu evakuaciju ljudi, a svaki sektor gledališta imaće prilaz i sanitarni čvor, koji će biti prilagođeni i licima sa posebnim potrebama.

Očekuje se i uređenje prilaznih platoa kompleksu, uz pristupne saobraćajnice i parking prostor. Takođe, rekonstrukcija terena omogućiće tokom zime postavljanje najvećeg otvorenog klizališta u Beogradu.

Pre dve godine održana je velika građanska akcija “Taš je naš”, uz peticiju za preuređenje tog stadiona.

Peticija je pokrenuta jednodnevnim programom na Tašu, u kojem su učestvovale i brojne javne ličnosti, umetnici i sportisti.

Akciju “Taš je naš” pokrenuo je Centar za nenasilni otpor, uz finansijsku podršku Balkanskog fonda za lokalne inicijative i pomoć učenika Pete i Prve beogradske gimnazije, a ideja je bila skretanje pažnje javnosti na tužno stanje stadiona Tašmajdan, nekada jednog od lepših simbola Beograda, a danas ruiniranog, neosvetljenog, zapuštenog i nebezbednog prostora u centru grada.

Promoteri akcije su bili Zoran Kostić Cane iz Partibrejkersa, glumci Neda Arnerić i Branko Cvejić, kao i selektor reprezentacije Srbije u malom fudbalu i odnedavno gradski sekretar za sport i omladinu Aco Kovačević, a priključile su se i brojne druge javne ličnosti, umetnici, sportisti, udruženja i ustanove kulture.

Značajnu organizacionu pomoć i podršku dali su Sportsko-rekreativni centar Taš, Agencija za saradnju sa nevladinim organizacijama i evropsku harmonizaciju grada Beograda i Kancelarija za mlade opštine Palilula, kao i medijski sponzori i drugi mediji.

Stadion Tašmajdan, iako zbog nebrige izgleda kao arheološko nalazište, star je svega nešto više od 50 godina, ali je tokom tog nedugog veka zauvek upisan u istoriju Beograda.

Izgradnja Taša, zamišljenog kao stadion sa klizalištem, počela je 1952. godine, a projektovao ga je arhitekta Mika Janković, pošto je već postigao već uspeh projektom Partizanovog, odnosno Stadiona JNA.

Prema sećanju nekadašnjeg upravnika Stadiona Tašmajdan i bivšeg odbojkaškog saveznog kapitena Dragoslava Sirotanovića, radovi su počeli u leto 1952. i sve je bilo raskopano. Povremeno su ispaljivane i mine da bi se rasčistio teren za izgradnju, navedeno je u istorijskim podacima na sajtu Taša.

Mašine za pravljenje leda dobijene su iz reparacija od JNA, a ceo objekat je i počeo da se gradi kao fabrika leda. Tada se još nije zvao Tašmajdan, već "Preduzeće za proizvodnju i prodaju leda".

Beograđani su, inače, prve table leda dobili tek sledeće godine, a taj proizvod nazvan je "higijenskim ledom" - domaćice su ga stavljale u hladnjake i tako čuvale hranu, budući da u to vreme još nije bilo zamrživača.

U raskopani i naročito pripremljeni teren, u stvari plitak bazen, ugrađeno je oko 20 kilometara rashladnih cevi - u 333 reda po 60 metara. Tim cevima strujala je "sola", slana voda koja je bila rashlađena do minus 15 stepeni u ledari, a zatim pomoću pumpi neprestano hladila ledenu površinu iznad cevi. Kada bi se zimska sezona završila i led otopio, cevi su bile pokrivane slojem mlevenog tašmajdanskog kamena pomešanim sa šljakom sa deponije stare Električne centrale i crvenom zemljom iz Velikih Crljena, pa bi se tako klizalište pretvaralo u teren za odbojku, košarku, tenis.

Prva takmicenja u tim sportovima, kao i u rvanju i u boksu, održana su do kraja 1954. godine, uključujući Evropsko prvenstvo za košarkašice, čija je organizacija dobijena iako mermerni stadion još nije bio završen. Na ulazima su još bile skele, a košakrašice su se morale da se svlače u obližnoj gimnaziji, jer nije bilo dovoljno svlačionica.

Ubrzo je počela da raste lista svetskih košarkaških zvezda na Stadionu Tašmajdan, a košarkaši Crvene zvezde proslavili su 1955. na njemu desetogodišnjicu velikim turnirom. Posebno se pamti i 1956. godina, kada je menadžer čuvenog "Harlema" Ejb Saperštajn doveo, na inicijativu Tašmajdana i beogradskih klubova, svoje "crne perle".

Posebnu slavu Tašu su doneli i teniseri, iako sa promenljivim uspehom domaće reprezentacije. Iako su u Devis kupu 1956. domaći pobedili ubedljivo Egipat, nedugo zatim su isto tako eliminisani od Enegleza, ali se Beograd dugo pripremao za taj duel, pa su pripremane posebne toalete, šeširi...

Na Tašu su igrali, između ostalih, i Panco Segura, Ken Rozevol, Mek Kej, Aje ...

Taš je bio domaćin i prvog Svetskog prvenstva rukometašica 1957. godine, kada je Jugoslavija osvojila bronzu - pobedivši Nemačku, a ta utakmica privukla je više od 8.000 gledalaca. Tada je začeta i ideja o tradicionalnim rukometnim međunarodnim priredbama, pa je 1960. održan prvi "Trofej Tašmajdana", turnir u muškom i ženskom rukometu.

Zahvaljujući Tašmajdanu mnogi Beograđani su prvi put, u septembru 1971. godine, videli i pravu špansku koridu, a mogli su videti još neke nesvakidašnje događaje, poput automobilske fudbalske utakmice sa ogromnom loptom, koju su “šutirale” popularne “fiće”.

Ispod istočne tribine stadiona bila je 60-ih i 70-ih i čuvena diskoteka “Cepelin” - prvo “gradsko mesto”, kakvo su kasnije postali Studentski kulturni centar i Akademija.

Sa matineima i večernjacima, “Cepelin” je bio prva prva diskoteka u engleskom stilu. Na matinee u “Cepelin”, koji se prvobitno zvao “Go-Go”, dolazilo se u 17 sati, a čekali su se i redovi da bi se moglo ući. Devojke su dolazile same u velikom broju, pa su zato i stariji mladići rado dolazili na matine, ali su ostajali i uveče, od 20 sati. Osim iz obližnje Pete (bivše Osme gimnazije), u popularni “Cep” - kako su ga zvali, dolazile su i sve ostale viđenije gradske devojke.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i