• Search form

22.04.2017 | 23:03

Premijere Jovanovićevih dela na Kunstradiju

Premijere Jovanovićevih dela na Kunstradiju

Austrijski nacionalni radio - Prvi program (Kunstradio)  premijerno će emitovati 23. aprila dva dela kompozitora Arsenija Jovanovića –“Oproštajnu molitvu za jednu Galiolu” (Farewell Prayer for one Galiola) i “Kremansko proročanstvo” (Prophecy of the Village Kremna), poznato i iz filma “Tanka crvena linija” reditelja Terensa Malika iz 1998. Od kada je Malik otkrio “Kremansko proročanstvo” pre dvadesetak godina, traje i njegova neprekidna saradnja sa Jovanovićem, čija se dela mogu čuti i u filmovima “Ka čudu”, “Drvo života”, “Knight of Cups” i dokumentarcu “Plovidba kroz vreme: Put života”, premijerno prikazanom 2016. na 73. Filmskom festivalu u Veneciji.

Povodom “Kremanskog proročanstva”, Jovanović navodi da mu je u jednom davnašnjem snu neko, na nerazumljivom jeziku, govorio o proročanskim događajima koji će biti od uticaja na njegovu ličnu sudbinu.

“Ne bih ga nazvao oniričkim snom, mogao sam ga već po buđenju zaboraviti, onako kako obično zaboravljamo snove. Ali budući da me pomenuto proročanstvo nikad nije zanimalo, ni tada pa ni kasnije kao ni proročanstva uopšte, pitao sam se kojim je putevima i straputicama to prodrlo do moje svesti budući da me ta tema nikad ranije nije kopkala kao što me ni danas ne kopka. San bez događaja i bez priče, proizvoljni tok svesti sa treperavim slikama, sa mnoštvom slika, prizori koji su nastajali i nestajali, pretapali se i metamorfozirali kao što se pretapaju i metamorfoziraju kadrovi u eksperimentalnim filmovima. San na mahove sa nekom nadfizičkom tišinom, uz retka i povremena brujanja iz zemlje ili sa neba ili neznano otkuda. Onaj koji sanja nije opunomoćen išta pouzdano da tvrdi šta je to u svom snu video ili čuo pa tako ni ja neću ništa da iznosim i tvrdim kao pouzdano. Snovi vladaju nama a ne mi snovima. Jedna od moći sna je da nas prisiljava na zaborav u prvim trenucima samog buđenja ili ubrzo posle toga. Detalji sna, čak i oni nama najzanimljiviji, možda pre svega oni, nestaju za tren snagom neke moćne skrivene magije. Adresa te magije kao da nije na adresi naše svesti. Slike iz sna su nestale, sve se slilo sa tom kosmičkom ili zemaljskom grmljavinom. U trenucima neposredno posle buđenja, u onim mutnim promenama stanja svesti, kada se sećanja na san povlače nazad u svoje ambise i tonu brže od predmeta koji nestaju u bezdanu vode ili vazduha, pokušavao sam da zapamtim tu tišinu i ta povremena brujanja. To mi, je s akustičke tačke gledišta, bilo zanimljivo, tišina sna, drugačija od svega što nazivamo tišinom. Kao Gregor Samsa, počeo sam da uočavam stvarnost, prepoznavao predmete u sobi, sebe u krevetu, počeo da švrljam nešto na papiru sa krajnje besmislenom namerom da ostavim crtani trag sna pre nego što iščezne, zaustavim izvitoperene kadrove iz filma svesti u kojoj ne postoji STILL SHOT. Kadrovi sna smenjuju se nemerljivim brzinama. Kad bi budan čovek mogao da gleda svoj san ne bi video ništa, prebzo slike teku za probuđeni um i naša probuđenja čula, za mehanizme snova ne važe zakoni fizike niti gravitacije, moglo bi se reći da nadmašuju brzinu svetlosti pa i zato možda najčešće nismo u stanju povezati ih sa našim dnevnim životom i našom takozvanom probuđenom svešću – takozvanom jer su granice i razlike između stanja sna i stanja budnosti treperave i neodredljive. (Calderon: Život je san).

San mi dugo nije pa na pamet sve dok se, vraćajući se u sred noći sa jednog snimanja, nisam našao na golom pustom brdu, u nenaseljenom predelu, negde na granici između Makedonije i Albanije. Tišina stvarnosti, tišina pustoši, ne tišina sna. Kraj puta sam ugledao niz starih isušenih drvenih bandera povezanih telefonskim žicama. Prisetio sam se detinjstva, kao deca voleli smo da osluškujemo brujanje bandera koje nam je palilo maštu Oni koji to nisu doživeli teško će moći da zamisle da stare drvene bandere mogu biti muzički instrumenti. Muzika bandera. U potpunoj tišini noći, na golom brdu, bandere su čudesno brujale mada reč brujanje suviše grubo može taj zvuk da opiše, tu muziku koju je izvodio nevidljivi svirač. Snena stvarnost, stvarnost koja je zakoračila u snove. Bili smo na nogama i budni ali to što smo slušali i snimali, povremeno zaustavljajući dah, nije se razlikovalo od snova, koncert na golom brdu u sred mrkle noći. Zategnute telefonske žice, strune na ogromnoj harfi, čiji se kraj pod zvezdanim nebom gubio iza horizonta, nabrekle od telefonskih signala, prenosile su na suva debla bandera pulsirajuće drhtaje a suvo drvo, kao tela starih instrumenata, pretvaralo je te drhtaje i ta treperanja u omamljujuće zvuke. U tom sam se trenutku, po prvi put, setio svog sna, one tišine i onog povremenog brujanja ma koliko da se to međusobno razlikovalo. Napustili smo golo brdo s osećanjem da smo sa njega poneli zakopano blago. Kasnije, koristeći snimke bandera sa golog brda, bleda sećanja na slike iz jednog davnašnjeg sna, sna bez zvuka i uz povremene zvuke, preoblikovao sam u muzičke slike bez vidljivih slika”.

U radio drami “Oproštajna molitva za jednu Galiolu”, koju će takođe čuti publika Kunstradija od 23 sata, učestvovali su svojevremeno glumci Branko Pleša, Ljuba Tadić, Stevo Žigon, Ljiljana Krstić, Ksenija Jovanović, Vera Čukić, Dejan Čavić i Mlađa Veselinović.

Nazvana je prema nenaseljenom ostrvcetu u severnom Jadranu u Hrvatskoj, na kojem je Jovanović povremeno provodio vreme, uglavnom sam, dolazeći svojim brodićem koji je takođe nazvao Galiola. Vremenom mu je to malo ostrvo sa svetionikom postajalo sve manje i manje realno, postavši ujedno metafora za sva njegova putovanja. Ni sam, kako je naveo, ne može više da objasni šta Galiola uopšte znači. Budući da je oduvek voleo da čita morske mape i pronalazi zanimljiva imena ostrva, u radio drami “Oproštajna molitva za Galiolu”, sanjalačkoj priči posvećenoj malom ostrvu i njegovom svetioniku, hor ih peva kao vrstu molitve.

Stihovi iz “Oproštajne molitve za jednu Galiolu”:

Još malo…
još jedna samo kap
zatvori otvor u lobanji
da minu stoleća usuta bez milosti
u taj oljigavljeni grumen noći
da minu ta polja nepregledna
te ravnibestežinske i bestrane (bez strana, prim. autora)
da se sve vatre iza tebe pogase
i izgore poslednji krici zapaljenih ptica
sisnute svesti i radosti neke prinudne pun
da se mrtvorođeno i nemo jedno jutro javi
razrogačenih očiju i slomljenih vesala (od veslo, prim. autora)
k’o raspeti jeretik bez kajanja čekaš …

… u školjkama
u mulju
u krljuštima fosfornih stvorova što se bez težine kreću
u umirućem ptičjem kriku
duboko ispod peska i kamenja
od malog nekog uplašenog stvora od purpura i krede
ispod tolikih bačenih i slučajno ispuštenih stvari
svuda po tebi
u svakom kristalu razbijenog i rasutog sunca
putujem, putujem, putujem …

Koliko je časova tamo negde
iza nestvarnog horizonta svesti
iza varljivog zida razuma …

bliži se nešto
jer bezglasne eksplozije tišine
nadiru kao svetlosni val
kao nevidljivi magnetski bljesak
jato kristala sa neke biblijske planete
s onu stranu stranu Galiole…

*Foto: Arsenije Jovanović

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i