Preminuo Branko Lustig

Hrvatski filmski producent jevrejskog porekla Branko Lustig, dobitnik Oskara za filmove “Šindlerova lista” (1993) i “Gladijator” (2000), preminuo je 14. novembra u Zagrebu u 87. godini, preneli su hrvatski mediji.

Bivši zatvorenik koncentracionih logora Aušvic i Bergen-Belsen, Lustig je proveo više od 50 godina u filmskoj industriji.

Branko Lustig, JFF, 2013.

Diplomirao je 1955. godine glumu na Akademiji dramskih umetnosti u Zagrebu, a potom započeo profesionalnu karijeru u zagrebačkom Jadran filmu. Radio je na filmovima kao što su “Ne okreći se sine” i “Kozara”, a ubrzo se angažovao u gotovo svim stranim filmskim produkcijama na području bivše Jugoslavije. Radio je i kao menadžer za lokacije, asistent režije, asistent produkcije i producent, a u nekoliko je filmova odigrao i manje uloge. Među filmovima na kojima je u to vreme sarađivao su "Guslač na krovu", "Sofijin izbor", "Limeni bubanj", "Vetrovi rata" i "Rat i sećanja".

Na osnovu brojnih poznanstava, krajem 80-ih stigao je u Holivud. Ubrzo je upoznao Stivena Spilberga, sa kojim je uradio film “Šindlerova lista”, za koji je osvojio Oskara i postao uticajan producent u Holivudu. Nakon “Mirotvorca” sa Džordžom Klunijem i Nikol Kidman, počeo je da radi s Ridlijem Skotom, sa kojim je, nakon Oskara za “Gladijatora”, sarađivao i na filmovima “Hanibal”, “Pad Crnog jastreba”, “Kraljevstvo nebesko”, “Dobra godina” i “Američki gangster”.

Pre deset godina odlučio je da se vrati u Hrvatsku, gde je bio predsednik Festivala tolerancije – Festivala jevrejskog filma (JFF).

Lustig je svojevremeno izjavio da se vratio iz SAD jer želi da umre u Hrvatskoj. “Lep je Holivud, upoznao sam velike glumce, radio s njima, ali ipak je ovo moja zemlja i puno toga sam tu doživeo – i lepog, ali i stradanja. Tu imam i puno prijatelja, u Americi imam jako puno poznanika, ali samo mi je Spilberg prijatelj”, izjavio je Lustig u intervjuu za Nacional.

Rođen u Osijeku 1932. godine, Lustig je zbog jevrejskog porekla bio tokom Drugog svetskog rata zatočenik zloglasnih logora Aušvic i Bergen-Belsen. Većina članova njegove porodice je stradala u koncentracionim logorima, uključujući njegovu baku koja je ubijena u plinskoj komori i oca koji je ubijen u Čakovcu. Iako vrlo mlad, uspeo je da preživi strahote logora, a kada je oslobođen imao je samo 30 kilograma. Njegovo iskustvo iz logora ugrađeno je i u “Šindlerovu listu”.

“Moj broj je A3317. Dalek je put od Aušvica do ove pozornice. Umirući su mi ostavili u amanet da, ako preživim, pričam kako je bilo”, rekao je Lustig na ceremoniji dodele Oskara za Spilbergov film o Holokaustu. U ime šest miliona jevrejskih i drugih žrtava nacizma, zahvalio je svima koji su prepoznali značaj Spilbergovog filma, a nagradu Amerićke filmske akademije donirao je 2015. godine Muzeju holokausta Jad Vašem u Jerusalimu.

Na otvaranju šestog JFF-a 2012. godine, Lustig je izjavio da svojevremeno, kada je izašao iz logora, nije bio tolerantan, niti je imao poverenja u ljude.

“No, jednom prilikom, kada smo krajem 80-h snimali seriju 'Rat i sećanja' u SAD, reditelj Den Kertis čitao je jevrejsku molitvu za mrtve. Ođednom sam iza svojih leđa čuo glasno šmrcanje i video da svi nemački članovi filmske ekipe plaču. U tom trenutku, shvatio sam da je mržnja iza nas i da je sada vreme mira i ljubavi prema bližnjem”, poručio je Lustig, ističući da je JFF svojevrsni “spomenik toleranciji”.

Osim Oskara, Lustig je dobitnik i niza drugih međunarodnih priznanja, uključujući francuski Orden viteza reda umetnosti i književnosti.

Lustig je u maju ove godine proglašen počasnim građaninom Zagreba za izuzetan doprinos promovisanju vrednosti demokratskog društva, filmske umetnosti i kulture razumevanja među različitima. Tada je izjavio da ga je jako dotakla da pažnja, koju nije očekivao, a posebno je zahvalio gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću, koji je tradicionalno i otvarao JFF proteklih godina.

U Hrvatskoj je, između ostalog, dobio 1994. godine od tadašnjeg predsednika Franje Tuđmana odlikovanje Reda kneza Trpimira sa ogrlicom i Danicom za zasluge u promovisanju međunarodnog položaja i ugleda Hrvatske.

*Foto: JFF

(SEEcult.org)