• Search form

30.06.2014 | 20:43

Šanse Kreativne Evrope

Šanse Kreativne Evrope

Šanse za razvoj kulture i kreativnog sektora, ali i stari problemi i novi izazovi, obeležili su početak trodnevne konferencije o programu “Kreativna Evropa” u Beogradu, koju je Ministarstvo kulture i informisanja Srbije organizovalo od 30. juna do 2. jula povodom nedavnog potpisivanja sporazuma sa Evropskom komisijom, okupivši predstavnike institucija, civilnog društva i stručnjake iz regiona i drugih zemalja Evrope.

Konferencija je označila i početak rada Deska Kreativne Evrope u Srbiji, koji bi trebalo da pomogne aplikantima da uspešno konkurišu za sredstva “Kreativne Evrope”, programa Evropske komisije koji je nasledio raniju “Kulturu”, a do 2020. godine raspolaže budžetom od oko 1,5 milijardu evra.

Srbija je prva zemlja van EU koja je pristupila “Kreativnoj Evropi”, što su istakli i ministar kulture Ivan Tasovac i šef Delegacije EU u Beogradu ambasador Majkl Devenport, otvarajući konferenciju u Palati Srbija.

Tasovac je rekao da je to “još jedan važan korak u okviru evropskih integracija”, ističući i da je saradnja sa evropskim institucijama posebno značajna zbog razmene iskustava i znanja, ali i preispitivanja postojećih programskih i poslovnih modela institucija i drugih organizacija, kao i zbog podizanja kapaciteta i usavršavanja profesionalnih standarda.

Kao “novu meru kulturne politike”, Tasovac je najavio da će Ministarstvo kulture uskoro objaviti prvi Otvoreni poziv za sufinansiranje projekata koji su već podržani od međunarodnih i evropskih fondova, čime će pružiti “neophodnu nacionalnu podršku i stabilnost finansiranja za ambicioznije projekte u kulturi i umetnosti”.

Tasovac nije detaljnije govorio o toj podršci, pa ostaje da se vidi da li će biti veća od one koju je Ministarstvo kulture pružalo do sada učesnicima u projektima podržanim od programa “Kultura 2007-2013” (Evropska komisija obezbeđuje 50 odsto troškova projekta, a ostatak partneri moraju sufinansirati iz drugih izvora).

Na uspešnost organizacija i ustanova iz Srbije u učešću u programu “Kultura” (2007-2013) podsetio je ambasador Devenport, čestitajući ujedno Srbiji na pristupanju “Kreativnoj Evropi”.

Već u prvom krugu konkursa programa “Kreativna Evropa”, koji su raspisani krajem 2013. godine, apliciralo je 48 organizacija iz Srbije, istakao je Devenport i izrazio nadu da će Vlada Srbije što pre usvojiti i set medijskih zakona kako bi pristupila i potprogramu “Mediji” programa “Kreativna Evropa”, namenjenog najvećim delom filmskoj industriji.

Devenport je rekao i da složena procedura apliciranja ne bi trebalo da obeshrabri, već bi trebalo da podstakne upornost, a u tom kontekstu naveo je lični primer apliciranja za posao u EK pre 30 godina.

“Kao što vidite, upornost se isplatila”, zaključio je Devenport, koji je, kao i Tasovac, prisustvovao samo uvodnom delu konferencije “Program Kreativna Evropa 2014-2020: Srbija i perspektive evropske saradnje”.

Šanse koje pruža “Kreativna Evropa” predstavio je menadžer potprograma za kulturu Rob van Iersel, koji je imao priliku da čuje u nastavku i konkretne primedbe i probleme učesnika projekata iz Srbije i drugih zemalja u regionu koji su realizovani u proteklom sestogodišnjem periodu. Van Iersel se osvrnuo i na glavne izazove na koje pokušava da odgovori “Kreativna Evropa”, među kojima je naveo fragmentirano tržište umetnosti, rapidne promene koje donosi tehnološki razvoj menjajući i način proizvodnje, i distribucije, i konzumiranja kulture, te otežan pristup fondovima za finansiranje kulture.

Informacije o “Kreativnoj Evropi”, konkursima, prioritetima, kao i savete za uspešno konkurisanje, pa čak i pomoć u pisanju aplikacija i drugu vrstu podrške, zainteresovani će moći da dobiju od Deska Kreativne Evrope, najavio je rukovodilac tog tela Dimitrije Tadić, savetnik u Ministarstvu kulture, koji je pozvao potencijalne aplikante da se informišu i preko upravo lansiranog sajta kreativnaevropa.rs.

Da ni slepo pridržavanje uputstava i pravila složene procedure ne garantuje, međutim, uspešnost apliciranja, kao ni realizacije podržanih projekata, pokazale su panel diskusije konferencije na kojima se moglo čuti i niz konkretnih i korisnih saveta, ali i upozorenja.

Ključna reč bila je “saradnja”, kako geografski, tako i intersektorski.

“Transkulturna evropska saradnja” je i bila tema prvog dana konferencije, a obrađena je kroz panel diskusije o institucionalnom povezivanju na nivou Evrope, mogućnostima da “Kreativna Evropa” postane platforma za plodonosnu regionalnu saradnju, uz osvrte na stanje na Balkanu i pozitivan primer Skandinavije, te o ulogama pojedinaca, grupa i mreža kao aktera evropske saradnje.

Profesorka Milena Dragićević Šešić, koja je moderirala panel o institucionalnom povezivanju na nivou Evrope, istakla je da se danas saradnja prevashodno odvija na nivou konkretnih aktera u kulturi, zbog čega je naglasila važnost umrežavanja.

“Danas bez umreženosti nije moguća bilo kakva saradnja”, rekla je ona, navodeći da je Evropska komisija legitimisala oko 500 mreža, kojima treba dodati i različite platforme i tzv. saveze znanja.

Zainteresovanima za sredstva “Kreativne Evrope” preporučila je da osmisle projekte koji ne podrazumevaju samo realizaciju umetničkog dela, već nude i evropsku dodatu vrednost koja “nas ne odvaja od naših nacionalnih bića, već naprotiv, ono što jesmo može da učini da zaživi i u Evropi”.

Svaki projekat bi, prema njenim rečima, trebalo da odgovori na dva glavna zadatka: da obezbedi podizanje nivoa kapaciteta (edukacija, usavršavanje, trening) i transnacionalnu cirkulaciju umetničkih dela, kulturnih dobara, nematerijalnih produkta kulture… Prof. Šešić je posebno naglasila i važnost prilagođavanja izazovima tehnološkog razvoja (uvođenje digitalne paradigme) i omogućavanja profesionalnog razvoja koji danas gotovo da ne pruža ni jedna ustanova, izuzev biblioteka i muzeja.

Program “Kreativna Evropa”, između ostalog, otvara i ogromne mogućnosti za istraživače u oblasti kulturne politike, što Srbiji, kako je ocenila, upravo nedostaje, jer nema odgovarajuće integracije kulture i humanističkih nauka.

O iskustvima transnacionalne i intersektorske saradnje – na primeru nordijskog regiona, govorila je Rita Heinama iz Finskog instituta u Estoniji, koji je osnovan pre više od 20 godina i najpre je delovao kao kulturni centar. Primoran da prilagođava način funkcionisanja promenama u oblasti kulture, koje su vremenom nastale, danas deluje više kao konektor u “mozaiku različitih aktera”.

I Lorans Baron iz Relais Culture Europe u Parizu istakla je važnost sazrevanja svesti da nema datih modela, da Evropu ne treba svoditi na EU i da svet ne treba doživljavati evrocentrično, jer Evropa više nije centar.

O kulturi u širem kontekstu od EU govorila je i Kristina Kujundžić, rukovodilac zajedničkog programa Saveta Evrope (SE) i EK o kulturnim rutama, ocenjujući da danas ne postoji odgovarajući legislativni okvir za stvarnu, uspešnu i ravnopravnu transnacionalnu saradnju.

Kao jedan od značajnih programa SE, navela je i reviziju kulturnih politika, koja se sprovodi na zahtev vlada ili resornih ministarstava.

Tako je i Ministarstvo kulture i informisanja Srbije zatražilo nedavno tematsku reviziju kulturne politike (strateška orijentacija, modernizacija infrastrukture i podrška kulturnom i kreativnom sektoru), koju će od jeseni do proleća 2015. godine raditi grupa nacionalnih i međunarodnih stručnjaka, u saradnji sa Ministarstvom. Taj proces podrazumeva i javne debate u tri grada i finalnu konferenciju u Beogradu.

Poseban panel prvog dana konferencije bio je posvećen regionalnoj saradnji, uz ocene da za njen dalji napredak nedostaje institucionalna podrška i da za to praktično i nema političke volje.

Kako je istakla moderatorka Bojana Matić-Ostojić iz ArtAngle/Balkanskog fonda za umetnost i kulturu (BAC), predvodnici saradnje u regionu svih ovih godina bile su pre svega organizacije civilnog društva i umetnici, a i dalje ostaje otvoreno pitanje kako to njihovo iskustvo, platforme koje su nastale i modeli saradnje mogu da uđu u sistem kulturnih politika.

U prilog tome govore i podaci koje je iznela Violeta Simjanovska iz Centra za izvođačke umetnosti Multimedia u Skoplјu, koja je predstavila nedavno završeni projekat Kulturlogue koji se bavio evaluacijom projekata podržanih od EU, programa i kulturnih politika usmerenih ka promociji kulturne raznolikosti i interkulturnog dijaloga u Jugoistočnoj Evropi.

Uz konstataciju da na nivou kulturnih politika u regionu ne postoji mehanizam za razvoj saradnje, učesnici panela osvrnuli su se i na aktivnosti Saveta ministara kulture Jugoistočne Evrope koji je proteklog vikenda održao u Ohridu godišnji sastanak, zaključen uručenjem zajedničke nominacije (Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije) srednjovekovnih nadgrobnih spomenika stećaka za Listu svetske baštine generalnoj direktorki Uneska Irini Bokovoj.

Bojana Matić podsetila je da je tu inicijativu zapravo iznedrio Ljubljanski proces i da je direktno podržana od SE i EU.

“Jako mi je drago zbog nominacije stećaka, ali zvuči gotovo neverovatno da smo za deset godina došli samo do toga”, rekla je Emina Višnić iz Pogona - Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, osnovanog 2008. kao javna neprofitna ustanova u kulturi u partnerstvu Saveza udruga Operacija Grad i Grada Zagreba.

Jedan od glavnih izazova koji stoji pred regionalnom saradnjom, kako je dodala, tiče se uspostavljanja održivog okvira u kojem bi saradnja u regionu mogla da se razvija.

Prema njenom mišljenju, od vlada svih zemalja u regionu trebalo bi tražiti da na nacionalnim nivoima uspostave fondove koji će davati podršku regionalnoj saradnji, koristiti pritom sve postojeće mogućnosti i fondove za razvoj saradnje u regionu, te uspostaviti zaseban regionalni fond koji će podržavati projekte saradnje u kulturi u regionu.

“Pitanje kulturne politike je u rukama naših ministarstava, pa time i pitanje regionalne saradnje, a ne u rukama EU”, rekla je Emina Višnić.

Emina Višnić osvrnula se i na situaciju u samoj EU, kojoj je prošle godine pristupila i Hrvatska, ocenjujući da je na delu kriza demokratije, uz jačanje neoliberalnog diskursa i posledice ekonomske krize. I organizacije civilnog društva, pokušavajući da obezbede pristup javnim fondovima kojih je sve manje, okliznule su se u smislu prihvatanja ekonomskih i tržnišnig kategorija u pogledu svog delovanja, a to, kako je naglasila, uništava kulturu, kao i teza da treba sedeti u svom zatvorenom prostoru i biti praktično sam sebi dovoljan.

Zračak nade vidi u jačanju svesti da kultura ima ključnu ulogu u stvaranju društvene vrednosti.

Kao pozitivan primer podrške civilnom sektoru koji se bavi savremenom kulturnom produkcijom, navela je Zakladu Kultura nova u Zagrebu, u čijem je Upravnom odboru, a koja se finansira od prihoda od igara na sreću. Od početnih 350.000 evra – koliko je obezbeđeno za pilot projekat Kulture nove, budžet za podršku dostigao je više od 800.000 evra, pri čemu se ta sredstva raspodeljuju na osnovu konkursa ne samo za projekte i programe, već i kao razvojna podrška organizacijama, što je od izuzetne važnosti za njihov opstanak i jačanje kapaciteta. U toku je, inače, novi javni poziv Kulture nova za predlaganje projekata i programa, uključujući i za razvoj saradničkih platformi u Jugoistočnoj Evropi.

Prvi dan konferencije završen je panelom o diverzitetu aktera u oblasti kulture i oblicima njihovog delovanja u procesu transkulturnog evropskog povezivanja.

Konferencija će 1. i 2. jula biti nastavljena u Klubu poslanika, a posvećena je klјučnim temama programa “Kreativna Evropa” - razvoju publike, mobilnosti i kreativnim industrijama. Treći dan konferencije predviđen je za radionice koje se direktno tiču programa “Kreativna Evropa”.

Sajt Ministarstva kulture je kultura.gov.rs, a program konferencije nalazi se u Kalendaru Portala za kulturu jugoistočne Evrope SEEcult.org, odnosno OVDE (pdf).

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i