• Search form

12.03.2014 | 10:35

Sistemski skrajnute vrednosti

Sistemski skrajnute vrednosti

Dok Srbija već godinama, pa i decenijama, kuburi sa kulturnom politikom, čekajući usvajanje strategije razvoja, stvarnu departizaciju i sazrevanje svesti nadležnih o značaju kulture uopšte za razvoj celog društva, UNESKO katedra za kulturnu politiku i menadžment Univerziteta umetnosti u Beogradu obeležava deset godina postojanja, tokom kojih je iznedrila niz međunarodno priznatih i nagrađivanih stručnjaka. Njihov potencijal, međutim, ne samo da nije prepoznat i iskorišćen, već se mladi stručnjaci i istraživači suočavaju i sa otkazima u institucijama koje, s druge strane, vape za reformama.

Takav je slučaj, na primer, Višnje Kisić, doktorantkinje Centra za muzeologiju i heritologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, koja je dobitnica Evropske nagrade za istraživanje u oblasti kulturne politike u 2013. godini. Nagrađena je za istraživanje “Upravljanje disonantnim nasleđem - obećanja i realnosti postojećih alatki kulturnih politika”, koje je predstavila 11. marta i na tribini UNESKO katedre u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka, posvećenoj inovativnim kulturnim politikama.

Istraživanja, inovativne koncepte i ideje u oblasti kulture, predstavili su i stručna saradnica za naučno istraživanje i razvoj Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (FDU) dr Ljiljana Rogač Mijatović, doktorant FDU i predavač na UNESKO katedri Goran Tomka i osnivač Dizajn inkubatora “Nova iskra” Marko Radenković, uz moderaciju profesorke FDU Milene Dragićević Šešić, šefice UNESKO katedre za kulturnu politiku i menadžment. U inspirativnom razgovoru, koji je odrazio i opšte nezadovoljstvo teškim stanjem u kulturi, a delom i optimizam da su promene ipak moguće, učestvovale su i istoričarka umetnosti dr Irina Subotić i kompozitorka Ivane Stefanović, članica Nacionalnog saveta za kulturu (NSK).

Iskustva troje mladih istraživača simptomatična su za čitavu generaciju mladih stručnjaka koji dobijaju priznanja na evropskom i međunarodnom nivou, dok je njihov rad na domaćem terenu neprepoznat, pa i odbačen.

Višnja Kisić je tako najpre dobila nagradu Narodnog muzeja u Beogradu i šansu da se zaposli kao pripravnik kako bi obavila jednogodišnje istraživanje inostrane zbirke. Kada je završila taj rad, koji je u stručnim krugovima odlično ocenjen, dobila je otkaz. “Rad je bio perfektan, ali je udario u slabe tačke Muzeja, poput organizacione strukture, koordinacije rada različitih odeljenja… Višnja tamo više nije bila dobrodošla”, rekla je Irina Subotić, podsećajući i na nezavidan istorijat nagomilanih problema Narodnog muzeja, koji već godinama čeka rekonstrukciju.

Kao i mnoge mlade kolege, i Višnja Kisić je u frustrirajućoj situaciji pronašla ipak i razlog za optimizam, jer se, kako je rekla, nikada ne bi prijavila za Evropsku nagradu da nije dobila otkaz.

I Goran Tomka je jedan od mladih stručnjaka čiji je rad neprepoznat u domaćim okvirima, a angažovan je, na primer, na projektima Rijeke, Splita, Ujedinjenih Arapskih Emirata... Jedan je od svega šest autora, odabranih među 200 kandidata, koji su imali priliku da krajem 2013. godine, na poziv Evropske komisije, predstave na Evropskom forumu za kulturu u Briselu svoje inovativne ideje o razvoju umetnosti i kulture u 21. veku u Evropi.

Tomka je tom prilikom bio kritički usmeren i prema određenim aspektima evropske kulturne politike, kojima se guši različitost, nameću biznis modeli i marketinške strategije i nude drugi koncepti koji su u skladu s trendom ukalupljivanja kulture. Inspirisan poemom “San jednog baštovana” kineskog pesnika Ai Qinga (zbog koje je 20 godina bio primoran da čisti toalete u udaljenoj provinciji, a inače je otac savremenog umetnika i disidenta Aija Vejveja), Tomka je u Briselu predstavio model kulturne politike koji podrazumeva diverzitet umesto ukalupljivanja, radoznalost i istraživanja umesto striktne isplaniranosti…

Marko Radenković iz “Nove iskre” konstatovao je da se pokušaji mladih stručnjaka da izdejstvuju promene javnih institucija iznutra uglavnom završavaju neuspešno, te da zato ‘svi nekako beže u svoje mikrosisteme”. I “Nova iskra”, kao platforma za profesionalni razvoj, afirmaciju i osnaživanje mladih dizajnera i drugih kreativaca u domenu grafičkih komunikacija, tako predstavlja pokušaj bega od očekivanja da će sistem sam da iznedri nešto novo. “Umesto toga, probali smo da stvorimo neki svoj sistem”, rekao je Radenković, koji je i jedan od osnivača Festivala internacionalnog studentskog teatra (FIST) na FDU i autor projekta “Avantura COOLtura - vodiča kroz svet kulture Beograda za decu”.

Ljiljana Rogač Mijatović, izabrana 2006. godine među “50 budućih lidera Evrope” (u okviru Inicijative Duša Evrope - međunarodne mreže evropskih gradova i regiona, kulturnog sektora, biznisa i kreatora javnih politika), ukazala je na potencijal predstavljanja identiteta Srbije i promocije u svetu, što je i tema njenog doktorskog rada, kao i na značaj projekta COST Evropskog komiteta za podršku naučnoj saradnji, čiji je koordinator, a bavi se najšire rečeno kulturnom održivošću, odnosno svim temama koje se poslednjih godina pojavljuju u raspravama o kulturnoj politici.

Ističući interdisciplinarnost kao jedan od osnovnih principa, Ljiljana Rogač naglasila je da je inovativnost ključna kako u praktičnom, tako i u teorijskom radu.

Na nedostatak ovdašnje svesti u tom kontektu ukazala je Irina Subotić, čestitajući mladim kolegama na uspesima i optimizmu, uprkos destimulativnoj situaciji u Srbiji.

“Odmah bi se suprotstavila ministru (kulture Ivanu) Tasovcu i njegovoj oceni da nema ideja. Ima ideja, ali pitanje je kako da dospeju do državnih institucija, da budu u javnosti, u medijima”, rekla je Irina Subotić.

Osvrćući se na muzeje kao najbolniju tačku kulture u Srbiji, Irena Subotić je navela primer Grčke, gde je nedavno učestvovala na prvoj velikoj konferenciji koju je ta zemlja organizovala povodom predsedavanja Evropskom unijom, a održana je na temu kulturnog nasleđa. Na tom skupu, na kojem nije bilo predstavnika bilo koje institucije iz Srbije, predstavljen je i projekat novog muzeja savremene umetnosti u bivšoj pivari, koji se prostire na 25.000 kvadratnih metara.

“Kako je moguće da Grčka, koja je na kolenika EU zbog finansijske krize, može da ulaže u nove muzeje? A ovde za muzeje nema para, biće samo našminkani, pozajmljivaće druge prostore za izložbe… Ali, zašto?”, rekla je Irina Subotić, odgovarajući ujedno na svoje pitanje konstatacijom da kulturna politika ne prepoznaje šta su vrednosti.

Kompozitorka Ivana Stefanović posebno se osvrnula na probleme umetničke muzike, na koje je 2013. godine skrenula pažnju i grupa uglednih muzičara organizovanjem izuzetno posećenog festivala BUNT.

“Muzički umetnici sa dugogodišnjim iskustvom došli su prošle godine ođednom u situaciju da se ponašaju kao aktivisti. BUNT je organizovan bez ijednog dinara, a svi koji su se njime bavili bili su manje-više sedi…”, rekla je Ivana Stefanović, dodajući da se oblast umetničke muzike ovih dana suočila sa novim problemima, nakon objavljivanja rezultata konkursa Ministarstva kulture za savremeno stvaralaštvo na kojem su bez sredstava ostali festivali kao što su BEMUS i Međunarodna tribina kompozitora.

“Stavri se moraju menjati, naravno, ali ne mogu se ubiti, jer ako se to uradi, onda nema ničega”, rekla je Ivana Stefanović, koja dodajući da je, upoznajući mlade stručnjake sa UNESKO katedre dobila “veliku dozu optimizma” koja uspeva da, kako je rekla, izniveliše osećaj ogromnog neuspeha njene generacije.

Tribinom “Inovativne kulturne politike” ZAPROKUL se pridružio proslavi desetogodišnjice UNESKO katedre za kulturnu politiku i menadžment, je zajednički program Univerziteta umetnosti u Beogradu sa Univerzitetom Lion 2 u Lionu u Francuskoj.

Među evropski priznatim stručnjacima sa te katedre je i Aleksandar Brkić, dobitnik Evropske nagrade za istraživanje u oblasti kulturne politike u 2011. godini - za istraživački projekat “Kulturna politika kao osnova za (Re)konstrukciju nacionalnih i nadnacionalnih identiteta: Balkan i Evropska unija”. Brkić je trenutno doktorant na FDU i asistent na UNESKO katedri.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i