• Search form

06.10.2011 | 17:04

Treći čovek, Trtovac-Đanković

Treći čovek, Trtovac-Đanković

Zajednički umetnički rad umetnika Selmana Trtovca i Ranka Đankovića “Treći čovek”, inspirisan poznatom fotografijom Stevana Filipovića pred pogubljenje u Valjevu za vreme Drugog svetskog rata, biće predstavljen 7. oktobra na izložbi u Blok galeriji u Beogradu.

Reč je o radu koji se sastoji od tri elementa: skulpture, slike i projekcije slike, a povod za početak razmišljanja o njemu bila je Filipovićeva fotografija, snimljena neposredno pred pogubljenje 1942. godine.

Na njoj se može videti kako se taj čovek herojski suočava sa smrću, kao i njegova pobeda nad strahom i spremnost da umre za ideju u koju veruje i za koju se borio.

Prema navodima Trtovca i Đankovića u pratećem tekstu izložbe, ta fotografija je ostavila veoma jak utisak na obojicu - bili su šokirani, potreseni i, u prenesenom smislu reči, pomereni tim prizorom. To je bila inicijalna kapisla za razmišljanje, za mnoge debate, razgovore i planove.

Sam rad “Treći čovek”, koji je na kraju materijalizovan, udaljio se od početnog predloška toliko daleko da je fotografija ostala samo daleki ođek.

Jedina sličnost sa fotografijom, u formalnom smislu, jeste položaj figure koja stoji uzdignutih ruku i stisnutih pesnica. Ideološki predznak fotografije, prema navodima umetnika, nije bio suštinski bitan za sam proces umetničkog mišljenja, niti je u fokusu pitanje interpretacije istorije, ni pitanje herojstva, već se umetničko mišljenje prouzrokovano fotografijom odnosi na vrednosni sistem, kolektivno sećanje, pitanje vizije, ideje, pitanje straha i smrti.

U procesu rada oba umetnika, inače veoma različita, najpre su se suočila sa problemom artikulacije zajedničkog likovnog jezika.

Skulptura je, prema njihovim rečima, morala biti “jednostavna” na prvi pogled, morala je biti harmonična i logična.

Zato su najpre tražili sličnosti i zajedniče elemente u pojedinačnim umetničkim pozicijama. Ti elementi su okosnica vizuelnog identiteta skulpture. Idejni deo, unutrašnji prostor, predstavljao je za autore pitanje uključivanja “trećeg”.

Prema rečima Trtovca i Đankovića, dualistički princip koji ne prihvata mogućnost postojanja trećeg u realizaciji tog umetničkog rada bio je isključen. Princip trećeg za ovaj umetnički rad je imperativ.

“Lična memorija je ispisana kao pojmovnik sećanja predstavnika dve generacije. Sećanja su lična, ali su pojmovi univerzalni. Svako može imati takva sećanja. Skoro da se može reći da je u pitanju isečak kolektivnog sećanja! “, naveli su umetnici.

“Treći čovek” je realni otisak, realna fizionomija tela umetnika odlivena u poliesteru. Odlivak polovine jednog i polovine drugog tela, po vertikalnoj osi, čine telo trećeg čoveka. Svi elementi skulpture su “našrafljeni” na metalnu konstrukciju tako da cela skulptura ima karakter arheološke iskopine.

Po unutrašnjoj površini skulpture sitnim slovima su ispisani pojmovi, sećanja svakog od umetnika od najranije mladosti do trenutka nastajanja skulpture. Svaki kvadratni centimetar unutrašnje površine je pokriven tekstom sećanja.

Video nadzor, kamera, pozicionirana u zoni glave, snima unutrašnji prostor skulpture, prenosi video signal do projektora, koji tu sliku projektuje na slikarsko platno. Slikarsko platno i projekcija unutrašnjosti skulpture čine elemente jedne mentalne slike.

Selman Trtovac, rođen 1970. u Zadru, od 1990. do 1993. studirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, a u martu 1993. prešao je na Kunstakademie u Diseldorfu, u klasu profesora Klausa Rinkea, gde je 1997. proglašen za majstora, a 2000. je završio studije. Iste godine se vratio u Beograd. Član je ULUS-a od 2002. godine, a od 2003. je i član Internacionalnog umetničkog gremijuma (IKG-a). Doktorske studije vajarstva na FLU u Beogradu započeo je 2008. godine (mentor prof. Veljko Lalić).

Među njegovim samostalnim izložbama su: “State of Mind” (Galerija ULUS-a, Beograd, 2010), “Dijalektika” (sa Radošem Antonijevićem, Magacin u Kraljevića marka, Beograd, 2009), “Ruka umjetnika - Crna ruka/Ruka ubice” (sa Ilijom Šoškićem, Gelerija Arte, Beograd, 2009), “Ex nihilo nihil fit” (Magacin u Kraljevića Marka 8, Beograd, 2008), “...što traže ekstremnosti da bi znali gde je sredina!” (Galerija savremene umetnosti u Smederevu, 2007), “Omnibus, Rekapitulacija” (Galerija SKC-a, Beograd, 2001), “Future” (crteži, skulpture i objekti, galerija Kulturgut, Gelzenkirhen, 1994), “Vatreni cvetovi” (Galerija SKC-a, Beograd, 1993), “Stalaktiti - Stalagmiti” (objekti, Galerija SKC-a, Beograd, 1992) i “Prostorna pukotina” (instalacija, Galerija SKC-a, Beograd, 1991).

Ranko Đanković, rođen 1978. godine u Osjeku, studirao je od 2004. do 2009. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (odsek vajarstvo, klasa prof. Veljka Lalića). Živi i radi u Beogradu. Nagrađen je 2009. sa MMC Led art (Art klinika) poveljom i plaketom “Ilija Kolarević, vajar” FLU.

Samostalnu izložbu “Ran of to Drag in Art” imao je u Univerzitetskoj biblioteci “Svetozar Marković” u Beogradu 2010.

Izlagao je na mnogim grupnim izložbama, među kojima su “Perspektive 8” (Galerija FLU, Beograd, 2010, Novi Sad, 2009), “Propozicija/Refleksija” (Umetnički centar UBSM, 2009), festival Raskršće (Valjevo - Beograd, 2009), “Studenti u GSU” (Smederevo, 2009), Izložba radova nagrađenih studenata za školsku 2007/2008. (Galerija FLU, Beograd, 2008), “Umetnost u Goethe-Institutu, izložba crteža studenata FLU, Beograd, 2008), “Real Presence” (Magacin u Kraljevića Marka, 2007), “Portret kroz vreme, Narodni univerzitet “Braća Stamenković, Beograd, 1999), Izložba crteža i skulptura malog formata studenata FLU Beograd (Galerija Doma omladine Beograd, 2006, 2007, 2008).

Izložba Trtovca i Đankovića u Blok galeriji biće otvorena do 19. oktobra.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i