• Search form

02.07.2012 | 12:20

U bunaru

U bunaru

CRITICIZE THIS! Radmila Smiljanić: Bunar, režija: Egon Savin, produkcija: Ustanova kulture Vuk Karadžić, Beograd

Piše: Nikola Skočajić

Drama "Bunar" Radmile Smiljanić zanimljiva je možda samo po tome što na temu nacionalizma govori iz ženske pozicije i kroz ženski lik. U srpskom selu u Bosni, u posleratnim godinama, Miloš i Jasmina žive sa njegovom majkom. Njoj se u nomenklaturi ne dodeljuje drugo ime do Majka, i mada je za komad, nju možda bitnije označiti kao svekrvu, čije je nezadovoljstvo prouzrokovano time što mladi supružnici nemaju dece. Kada u selo stigne ponuda za izgradnju vodovoda, koji bi značio prodaju porodične zemlje na kojoj je bunar, na površinu isplivavaju i neka nezadovoljstva drugog tipa. Tema mešovitog braka Srbina i Muslimanke, stavljena u kontekst prodaje (srpske) zemlje, pokrenuće niz sukoba među troje glavnih likova drame. Formalno, "Bunar" je konvencionalno strukturisan dramski tekst, međutim ni na nivou bavljenja već ionako eksploatisanom temom, ne donosi ništa novo. Štaviše, Radmila Smiljanić svojom dramom reprodukuje niz klišea u vezi sa ovom temom.

Režija Egona Savina, u Ustanovi kulture "Vuk", ni na koji način ne doprinosi tome da ovaj tekst bar nekako učini zanimljivim – suštinski, ona mu povlađuje u svim njegovim manama. Ruralna sredina je dosta dobro prikazana scenografijom Darka Nedeljkovića, u sedećem prostoru uz tri ivice scene, koji se po koloritu gotovo ne razlikuje od zidova. Homogenost, jednobojnost i sumornost scene bi mogla da bude i ambijent za neku Čehovljevu dramu, s tim što umesto prozora imamo televizor na kojem se vrte isključivo turske sapunice kao jedina veza sa savremenim svetom. Ta veza je jedina veza i u dramaturškom smislu, s obzirom na anahronost teme, i radnje koja bi mogla da se dešava i u XIX veku. Druga stvar koja gledaoca sprečava da pomisli da prisustvuje inscenaciji nečeg iz pretprošlog veka je sveprisutnost minulog rata u Bosni. Bez obzira što je motiv prošlog rata jako prisutan, on se u suštini odvija u off prostoru: u vojničkim pantalonama kojih se Majka uplaši kada seoski vidar pokuša da joj ih proda, u religijskom anatagonizmu koji se prećutkuje dobar deo predstave, u Nemcu, tj. strancu koji hoće da izgradi vodovod, a čije se prisustvo u Bosni podrazumeva i u pištolju koji će opaliti na kraju predstave, van scene i bez da ga je publika prethodno videla.

U nastojanju Majke (Radmila Živković) da za sebe pribavi unuče, ona ulazi u sukob i sa Milošem (Jovo Maksić), ali antagonizam nje i Jasmine (Mariana Aranđelović) je u svakom slučaju dominantan. Jedini trenutak bliskosti njih dve ostvaruje se kada, setivši se njenog rođendana, Majka Jasmini poklanja haljinu koju bi trebalo da obuče prilikom krštenja deteta. Dakle, jedini način na koji Majka može da smatra Jasminu bliskom je kao potencijalnu majku njenog budućeg unučeta.

Likovi njih dve su jednodimenzionalni – Majka je tipski lik svekrve, ali koja na psihološkom planu opravdanje nalazi u patološkoj vezanosti za sina i nacionalizmu, a Jasmina je razočarana i nezadovoljna životom na selu i jedina nada joj je da se s Milošem preseli u Sarajevo. Iako manje jednodimenzionalan, ni Milošev lik se ne izdvaja ni po čemu posebnom. Njegova ljubav prema Jasmini i prema majci dosta često se čini preteranom. Jer, bez obzira na težak izbor između majke i supruge, njegova pasivnost i nemogućnost da uradi/odluči bilo šta, čini ga likom sa kojim teško da može da se saoseća, iako je i spisateljska i režiserka empatija najviše bila usmerena ka njemu i njemu je poverena uloga tragičkog junaka. Kada Majka bude pokušala da Jasminu na silu zameni drugom ženom, tako što je dovede u kuću pod izgovorom da joj treba pomoć – čak će i Jasminine reakcije (bez obzira na njihovu opravdanost) biti grube na način koji joj oduzima nevinost koju gradi većinu predstave. Miloš je jedini koji ostaje nevin do kraja, pod uslovom da se njegova neodlučnost, ne smatra njegovom krivicom.

Nije jasno da li je prostor iza scene ozvučen sa nekom posebnom namerom, ili se glumci kada nisu na sceni jednostavno ne bi čuli, ali zvuk glasova koji odzvanjaju iza scene se čini kao znak, za koji međutim, nije jasno šta bi mogao da pretstavlja. Još jedna stvar koja zbunjuje je humor, najviše u liku Majke čiji maliciozni ali duhoviti komentari, izazivaju smeh i simpatiju koja možda nije sasvim primerena.

Već pomenuta Miloševa ljubav prema obema ženama, preterana je možda i zbog glume Jova Maksića, čija nekada zaista dobra igra, lako prerasta u preglumljavanje. To takođe izaziva smeh u publici u apsolutno neželjenim situacijama.

Preglumljavanje Radmile Živković, s obzirom na njen tipski lik, svakako je više na mestu, dok Mariana Aranđelović svoje nezadovoljstvo iskazuje nedovoljno svedeno. Vrač u interpretaciji Novaka Bilbije, iritantan je, ali autentičan, dok se za Ivanu Šćepanović koja igra Smilju, to ne može reći.

Uopšte, o ovoj predstavi se ne može puno govoriti, dramaturški problemi teksta koje režija nije našla za shodno ni da pokuša da reši, vidljivi su i čine se nepremostivi. Elipse u radnji, kojih ima i tokom činova, režijski nisu naznačene, tako da nekad je zanimljivo kada se vremenski skok prepozna iz samih replika – međutim, nekad samo zbunjuje. Naspram ostalih, to se čini kao najmanji problem predstave. Loš tekst koji za svoj predmet uzima temu o kojoj je dovoljno rečeno i neinventivna režija svakako jesu najbitniji. Pritom, ponovno iskopavanje nekih problema, ponekad doprinosi samo njihovoj reprodukciji.

Iako se to tendenciozno najavljuje, na kraju niko ne završi na dnu bunara – umesto toga, čuje se već pomenuti pištolj kao dramaturško iznenađenje, što ni u kom slučaju nije dovoljno da bi popravilo zamor koji predstava uzrokuje.

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! koji organizuju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SEEcult.org i Beton iz Srbije, te Plima iz Crne Gore. Projekat se realizuje u sklopu programa "Kultura 2007-2013" Evropske komisije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost organizatora projekta Criticize This! i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Evropske unije.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

digitalizacija, nbs
Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i