Film “Stara škola kapitalizma” novosadskog reditelja Želimira Žilnika, jednog od najznačajnijih stvaralaca društveno-kritičkog filma na prostoru bivše Jugoslavije i šire, ima hrvatsku premijeru 19. maja u Zagrebu, u okviru Subversive film festivala, čiji je završni segment posvećen filmu kao subverzivnoj umetnosti.
Kao gost Subversive Film Festivala, Žilnik će učestvovati i na raspravi u kinu Grič, nakon projekcije filma “Stara škola kapitalizma”, crnohumorne doku-drame koja baca novi pogled na Srbiju u tranziciji sa radnicima u štrajku, ruskim tajkunima, krahom njujorške berze, praznim fabrikama i američkim potpresednikom u poseti, a imala je svetsku premijeru ranije ove godine na festivalu u Roterdamu.
U filmu se pojavljuju Živojin Popgligorin, Lazar Stojanović, Branimir Stojanović, Zoran Paroški, Ratibor Trivunac, Slobodan Marković, Rade Ćurčin.
Među učesnicima diskusije nakon projekcije Žilnikovog filma su bivša radnica Tvornice duhana Zagreb Arijana Grudić, slovenački politički aktivista Andrej Pavlišić i sociolog Drazen Šimleša, autor knjiga “Snaga utopije” i “Četvrti svjetski rat”.
Žilnik je i učesnik filmsko-teorijskog simpozijuma "Jugoslovenski filmski slučaj", koji će biti održan od 20. do 22. maja, a okupiće dvadesetak filmskih autora i teoretičara iz regiona i sveta, koji će kritički rekonstruirati fenomen jugoslovenskog filma.
Među učesnicima tog skupa najavljeni su i selektor velike retrospektive jugoslovenskog filma na ovogodišnjem Subversive festivalu Sergio Grmek Germani, te Dušan Makavejev, Jovan Jovanović, Lordan Zafranović, Abdulah Sidran, Karpo Aćimović Godina, Lazar Stojanović, Veljko Bulajić, Krsto Papić, Vatroslav Mimica, Miroljub Stojanović, Puriša Đorđević, Miki Manojlović, Mirko Kovač, Gordan Mihić, Goran Marković, Srđan Karanović, Sobodan Šijan, Fadil Hadžić, Milena Dravić, Hrvoje Turković, Nenad Polimac, Jurij Meden...
Prema navodima Medena, Žilnik se u najnovijem filmu rečitog naslova stavlja u epicentar procesa koji trenutno pretresaju (ne samo) srpsko društvo - postavlja se u redove očajnih i nemoćnih radnika koje je kriminalna privatizacija društvene imovine lišila životnih uslova i budućnosti. Postavlja se i iza leđa malih i velikih tajkuna koji su, u bespravnosti deregulisanog kapitalizma, izdubili udobne rupe. Takođe, postavlja se i u zakulisje oportunističkog mešetarenja političkih elita koje društveni status quo održavaju samo pomoću sve represivnijh mera. Žilnik se postavlja i uz bok urbanih aktivista koji u dubokoj krizi vide mogućnost za promene, uz intelektualce koji na zgarištu istorijskih ideja preispituju savest.
Žilnik je za film "Rani radovi", koji je u Jugoslaviji bio praktično zabranjen, dobio Zlatnog medveda na Berlinalu, a to ostvarenje, koje je dospelo i do suda i izazvalo veliku debatu u medijima, nagrađeno je uoči Berlina i u Puli.
Između 1973. i 1976. godine Žilnik je radio za nezavisnu filmsku industriju u Nemačkoj, a nakon povratka u Jugoslaviju, nekoliko njegovih novih projekata je predvidelo nacionalističke tenzije, raspad Jugoslavije i kataklizmu na Balkanu.
Za film “Nezaposleni ljudi” (1967) dobio je Gran pri 1968. na festivalu u Oberhauzenu, na kojem je nagrađen i “Crni film” (1971), koji je izazvao i u zemlji u Nemačkoj mnogobrojne rasprave, kao i dokumentarac “Ustanak u Jasku” (1973), koji je bio cenzurisan u Vojvodini i takođe je izazvao burne reakcije.
Među kultnim delima Žilnika je i film "Marble ass" (Dupe od mramora) iz 1995. godine, takođe nagrađen na Berlinalu.
Žilniku je nedavno uručena u Zrenjaninu nagrada Fonda “Todor Manojlović” za moderni umetnički senzibilitet za 2009. godinu, kao osobenoj pojavi u domaćoj kinematografiji, originalnom stvaraocu beskonačne imaginacije i energije i umetniku uvek spremnom na ideološka zaoštravanja i jasan politički angažman. Opus Žilnika, kako je istakao žiri, “džepna je kulturna istorija SFRJ” i “rečnik svih naših pogrešno postuliranih društvenih i etičkih vrednosti”.
Sajt Subversive festivala je www.subversivefilmfestival.com, a program se nalazi i u Kalendaru Portala za kulturu jugoistočne Evrope SEEcult.org
(SEEcult.org)