• Search form

25.09.2017 | 21:43

112 godina kineskog filma u Kinoteci

112 godina kineskog filma u Kinoteci

Izložba “Kineski film – 112 godina”, svečano otvorena 25. septembra u Jugoslovenskoj kinoteci, obuhvata 80 plakata i drugih eksponata koji svedoče o istoriji kineske kinematografije – danas jedne od najuspešnijih u svetu.

Izložbu su svečanim presecanjem vrpce otvorili predstavnik ambasade Kine u Beogradu Tian Yushu, pomoćnik ministra kulture Srbije za razvoj digitalne istraživačke infrastrukture u oblasti kulture i umetnosti Dejan Masliković, zamenik direktora Kineskog muzeja filma Vang Cjen i direktor Jugoslovenske kinoteke Jugoslav Pantelić. Ceremonija je iz prizemlja Kinoteke, gde su eksponati zauzeli gotovo sav izložbeni prostor, nastavljena na spratu, uz govore zvaničnika i prisustvo mnogobrojnih zvanica i posetilaca te manifestacije, koja obuhvata i filmski program, kao i predavanje o kineskom filmu.

Zamenik direktora Kineskog muzeja filma Vang Cjen izrazio je veliku radost zbog ižložbe u Beogradu, ističući da je prijateljstvo naroda Srbije i Kine “duboko i dugo”, iako su to geografski udaljene zemlje. Cjen je istakao da je 2016. godine, prilikom posete predsednika Kine Sija Đinpinga i susreta sa tadašnjim predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem, uspostavljena bliska kulturna saradnja i podstaknut pravac učvršćivanja kinesko-srpskog prijateljstva.

Sada smo došli sa ovom izložbom “kako bismo učinili da film postane unutrašnji glas dva naroda i nit koja povezuje zajednička osećanja”, istakao je Vang Cjen.

Vang Cjen je Kinoteci poklonio figure od svile koje prikazuju scene iz prvog kineskog filma "Bitka na Dingjunšanu" i iz jugoslovenskog "Mosta", dok je ambasadi Kine u Beogradu darovao model sa svilenim figurama koje prikazuju scenu "Marš dobrovoljaca" i "Igru senki".

Predstavnik kineske ambasade Tian Išu rekao je da izložba predstavlja 112 godina razvoja i napretka kineskog filma, kao i značajne ustanove i izvanredne ličnosti iz različitih perioda istorije. Primetio je da se uporedo sa razmenom u oblasti politike i ekonomije, produbljuje i saradnja Kine i Srbije u oblasti kulture, te da ova izložba predstavlja strateški koncept inicijative "Jedan pojas – Jedan put" koji je predložio predsednik Si Đinping.

"Cilj je da se ojača međusobno razumevanje i razmena darova naše dve zemlje. Verujem da organizovanjem kulturnih manifestacija možemo dalje unaprediti prijateljstvo Kine i Srbije, razmenu ideja i podsticati međunarodnu naklonost", istakao je Išu.

Dejan Masliković je konstatovao intenzivnu i plodotvornu saradnju Kine i zemalja Jugoistočne Evrope, gde Srbija ima veliku ulogu, ocenivši da "prijateljstvo naših naroda treba stalno pominjati i isticati". "Današnja izložba plod je aktivne i veoma razvijene saradnje dva ministarstva nadležna za kulturu i dve nacionalne institucije zadužene za čuvanje audiovizuelnog nasleđa, pre svega filma. Izuzetna je čast za Srbiju da smo se ovom saradnjom pridružili i pažljivo izabranim svetskim kulturnim prestonicama u kojima je izložba gostovala", istakao je Masliković.

Masliković je podsetio da filmska industrija u Srbiji ima duboke korene i predstavlja značajan faktor kulturne politike, kulturnih industrija i prezentovanja srpske kulture u svetu. "Ponosni smo što je Kina prepoznala kvalitet srpske kinematografije i što saradnja Kine i Srbije u oblasti filmske industrije postaje deo kompleksne i sveobuhvatne saradnje", dodao je on.

Direktor Jugoslovenske kinoteke Jugoslav Pantelić pozdravio je posebno autorku izložbe Vang Hunhua, stručnjaka iz oblasti filmske umetnosti, koja je i generalni menadžer Rakurs kompanije za filmsku i televizijsku kulturu iz Pekinga

Predstavljajući sadržaj izložbe, koja uz istorijat kineskog filma čini i omaž našim partizanskim filmovima, Pantelić je podsetio da kineska publika izuzetno voli jugoslovenske filmove. Tu ljubav treba i dalje negovati i predstaviti im nove srpske autore i njihova ostvarenja, istakao je on.

"Izložba pruža priliku srpskoj filmskoj i celokupnoj kulturnoj javnosti da se upozna sa istorijom filmske umetnosti  u Kini. Sam naslov izložbe izaziva respekt prema zemlji i narodu koji ima vekovnu tradiciju u oblasti filmske umetnosti”, rekao je Pantelić i izrazio "nadu da je ovo početak jedne sadržajne i bogate saradnje i razmene u oblasti filma sa kolegama iz Kineskog muzeja filma koja će se odvijati i napredovati u godinama koje dolaze na veliko zadovoljstvo poznavalaca i ljubitelja filma u Kini i Srbiji".

Podsetio je i na Memorandum o saradnji nedavno potpisan sa Kineskim muzejem filma, dodavši da su započeti razgovori o uzvratnoj poseti i prilici da Kinoteka predstavi srpsku kinematografiju u Kini.

Muzej kineskog filma, inače, osnovan je 2005. godine kao državna muzejska institucija specijalizovana za film. Zgrada Muzeja, kako je rekao Vang Cjen, najveća je te vrste na svetu - ima 21 izložbenu salu, šest sala za projekcije, 140.000 predmeta u kolekciji…

Muzej je do sada posetilo više od 4,6 miliona domaćih i stranih gostiju iz 50 zemalja i regija.

Međunarodna izložba kineskog filma kreirana je 2015. godine, čime Kineski muzej filma realizuje inicijativu “jedan pojas jedan put”, koju promoviše predsednik Đinping, u cilju pospešivanja kulturne razmene na polju kineskog i stranog filma.

Izložba je već održana u Rusiji, Belorusiji, Americi i drugim zemljama.

“Danas smo došli u Srbiju, da u prelepom Beogradu koji ima bogatu i dugu istoriju i kulturu, održimo izložbu istorije kineskog filma, prikažemo projekcije najboljih kineskih filmova i održimo predavanja o kineskom filmu. Verujemo da će srpska publika još bolje upoznati Kinu, kineski narod, i da će se kinesko-srpsko prijateljstvo u narodu još više učvrstiti”, poručio je Vang Cjen.

Izložba o 112 godina kineskog filma autorke Vang Hunhue, koja je u Rusiji (Gradska galerija u Moskvi), Belorusiji (Minsk), Švajcarskoj (Palata nacija u Ženevi) i SAD, izazvala veliko interesovanje kulturne i filmske javnosti, beogradska publika će moći da pogleda do 8. oktobra.

Postavka je podeljena na dve velike celine: prvi deo predstavlja istorijat kineskog filma, a drugi je omaž partizanskim filmovima iz bivše Jugoslavije.

Istorijat kineskog filma predstavljen je na plakatima (dvojezično – kineski i srpski), a posetioci su u prilici da dobiju objašnjenja o tradicionalnoj izradi tih plakata čija je osnova od svile. U vitrinama su izložene figure, takođe izrađene od svile, kao i skulpture od gline, koje predstavljaju scene: “Igra senki” iz doba kineske dinastije Han, scena iz prvog kineskog filma “Bitka na Dingjunšanu” i nastanak kineske himne “Marš dobrovoljaca”.

Uoči otvaranja izložbe, u Kinoteci je prikazan kineski bioskopski hit “Kung-fu Joga”, koprodukcija sa Indijom, u kojem glavnu ulogu igra Džeki Čen.

U Svečanoj sali Kinoteke 26. septembra biće prikazani filmovi koje je Kineski muzej filma izabrao kao prateći program izložbe – “Kralj majmuna” (1963), “Tibetanska ljubavna priča” (2010), “Pripadao sam tebi” (2016) i “Operacija Mekong” (2016).

Publika će 26. septembra u podne moći da prisustvuje i predavanju o istorijatu kineske kinematografije profesorke Ruo Jian Pan iz Instituta za film u Pekingu koja je, kao članica Kineske filmske asocijacije i Udruženja kineskih filmskih kritičara, bila je u predselekcionom timu Pekinškog filmskog festivala i član je žirija drugih međunarodnih festivala i konkursa.

Ovih dana je u Jugoslovenskoj kinoteci boravila i visoka kineska filmska delegacija, uključujući zvaničnike Kineskog muzeja filma sa kojima je potpisan Memorandum o saradnji. Ujedno, Filmski centar Srbije potpisao je Memorandum o razumevanju sa Pekinškim okružnim biroom za štampu, publicistiku, radio, film i televiziju, koji se tiče poboljšanja saradnje filmskih industrija dve zemlje i promocije zajedničkog razvoja.

Saradnja Jugoslovenske kinoteke sa kineskim partnerima započeta je 2016. godine potpisivanjem Memoranduma sa Kineskim filmskih arhivom.

*Foto: Jugoslovenska kinoteka

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i