• Search form

08.07.2016 | 17:25

Bella Ciao

Bella Ciao

Grafičarka mlađe generacije Renata Koler, nakon tridesetak grupnih i individualnih izlaganja na domaćoj i međunarodnoj sceni, predstavlja se prvi put samostalno u rodnom Srbobranu - izložbom “Bella Ciaoˮ u galeriji Doma kulture koja je pokušaj oživljavanja komunističke utopije i buđenja nade u mogući bolji svet na poluperiferiji globalnog kapitalističkog sistema.

Postavku čini osam digitalnih grafika na papiru (100x70 cm) koje su, u skladu sa osnovnom idejno-vrednosnom i društveno-političkom intencijom autorke, nastale minimalnim formalno-estetskim intervencijama na fotografijama jugoslovenskih partizanki, njihovog vođe Josipa Broza Tita i predvodnika kubanske komunističke revolucije Fidela Kastra i Ernesta Če Gevare.

Prema navodima Milana Đorđevića, pogrešne su interpretacije značenja tematike izražene u naslovu izložbe, umetnički oblikovanog sadržaja i idejnog sloja grafika koje u njima vide komunističku idolatriju, pomodnu idealizovanu viziju jugoslovenske prošlosti, ili nasuprot tome - zastareli manir subverzivnog postsocijalističkog umetnika koji parodira kult ličnosti i ključne vladajuće ideološke dogme. Kompjuterska koloristička modifikacija, sadržana u polokovskom prskanju po izbleđenim portretima, autorki stilski bliskih, elementarnih suprematističkih crnih i crvenih gradivnih nijansi, simbolizuje istovremeno kritički odnos prema etatističkom nasleđu pseudosocijalizma i težnju da se, u tranzicionom društveno-istorijskom kontekstu nacionalističkog i kapitalističkog opšteg uništenja humanosti, umetnički rehabilituje komunistička vrednosna orijentacija i pozitivne socijalne tekovine koje su na tom temelju stvarane.

Izloženi radovi Renate Koler predstavljaju, prema navodima Đorđevića, simptom duboke i dugotrajne krize ljudskosti u tranzicionom srbijanskom društvu i izraz su nastojanja da se izlaz iz nje nađe oživljavanjem komunističke utopije i buđenjem nade u mogući bolji svet za većinu prevarenih, opljačkanih i porobljenih stanovnika kolonije na poluperiferiji globalnog kapitalističkog sistema. Ideali slobode i pravde za koje su se borile grafički predstavljene ličnosti treba da postanu umetnička i društveno-politička inspiracija stvaranja nove internacionalno povezane revolucionarne levice koja bi činila alternativu postojećim nehumanim i kompromitovanim nacionalističkim i neoliberalnim kulturno-vrednosnim sistemima mišljenja i ponašanja, ideološkim legitimacijma interesa vladajućih klasa.

“Proletarizovani i klasno osvešćeni srbijanski umetnici, koji još nisu naivne profesionalne iluzije spakovali kofere, u datim okolnostima shvataju neminovnost uključivanja vlastitim sredstvima u mukotrpnu, dugotrajnu i neizvesnu humanističko-emancipatorsku borbu uticaja na javnost u idejno-vrednosnom polju srbijanske kulture. Ideološki obračun s narastajućom popularnošću tradicionalističko-konzervativnih shvatanja ekstremne desnice i vladajućim neoliberalnim principima novih, na kriminalu stvorenih kompradorskih elita, predstavlja gramšijevski kulturno hegemonijski stvaralački imperativ. Kulturno-umetnička, idejno-vrednosna borba društveno-politički angažovanih umetnika leve orijentacije za radikalnu promenu postojećeg nehumanog društvenog uređenja podrazumeva iscrpljujući i požrtvovani rad na klasnom osvešćivanju i socio-ekonomskoj, nasuprot nacionalno-konfesionalnoj i kapitalističkoj, identifikaciji i oslobađanju od lažne ideološke svesti većine tranzicionih gubitnika, tj. opljačkane, porobljene, društveno-ekonomski i politički razvlašćene većine pretvorene u masu potčinjenih, pasivnih i infantilnih podanika otuđenih od moći i mogućnosti da odlučuju o svojim životima. Ova opštedruštvena, revolucionarna stvaralačka aktivnost umetnika ujedno je i pretpostavka radikalne promene vlastitog, ljudski nedostojnog, prekarnog socijalnog položaja i istinskog ostvarenja demokratskog načela autonomne kulturne produkcije”, naveo je Đorđević u tekstu povodom izložbe.

Iako je po motivima, predmetima, tehničkim pristupima, stilskim formalnim obeležjima i umetničkim vizuelnim medijiskim sredstvima stvaralaštvo Renate Koler raznovrsno i razvijeno, ono se - posmatrano u celini, odlikuje u idejno-vrednosnom smislu konstantno angažovanim suprotstavljanjem neofašizmu, kapitalizmu, imperijalizmu, nacionalističkom tradicionalizmu, konzervativizmu i klerikalizmu, tj. dominantnim autoritarnim, nehumanim ideologijama u savremenom srbijanskom društvu i svetu. Stoga, izložba digitalnih grafika “Bella Ciao” predstavlja konsekventno umetničko i društveno-političko nadovezivanje na vlastiti višegodišnji antikapitalistički revolucionarni angažman na međunarodnom utopijskom projektu “Kill the Banks/Utopia or revolution of the futureˮ koji je uključivao brojne performanse i propagandne vizuelno-anarhističke akcije u urbanom javnom prostoru, tj. na ulicama velikih evropskih gradova.

“Humanističko-emancipatorska pozicija proletarizovanog, klasno osvešćenog i politički angažovanog umetnika leve orijentacije u tranzicionom srbijanskom društvu podrazumeva, s jedne strane, odbacivanje esteticističkog, larpurlartističkog, formalističkog, hedonističkog i merkantilističkog, tj. građansko-kapitalističkog shvatanja društvene funkcije umetnosti kao idejno prazne i politički neutralne atraktivne robe na tržištu koja služi za dekoraciju postojećeg sveta, izazivanje estetskog uživanja, zabavu i ostvarivanje profita, a s druge strane, retrogradne, autoritarne i konzervativne nacionalističke zloupotrebe kulture u cilju kolektivne, etničke i konfesionalne, autoritarne identifikacije, kao oblika legitimacija postojeće političke i ekonomske neslobode i nepravde”, naveo je Đorđević, dodajući da je Renata Koler autentični predstavnik novonastajuće radikalno leve srbijanske umetničke scene, koja je “jedina u stanju da, u sklopu obnovljenog internacionalizovanog revolucionarnog komunističkog pokreta postjugoslovenskih tranzicionih gubitnika, zbaci vlastite društvene okove”.

Renata Koler (1976) je diplomirala u klasi profesora Radovana Jandrića na likovnom odseku (smer grafika) na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Završila je 2004. godine letnju internacionalnu Akademiju lepih umetnosti “Oskar Kokoška” (smer Tradicionalna i digitalna grafička umetnost), u klasi profesora Konrada Wintera u Salzburgu.

Od 2002. godine aktivno izlaže u zemlji i inostranstvu.

Izložba u Domu kulture Srbobran biće otvorena do 16. jula.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i