• Search form

23.01.2011 | 22:02

Dostojevski i Tolstoj, jubileji

Izložba posvećena Fjodoru Dostojevskom i Lavu Tolstoju otvorena je ovih dana u Tuli povodom jubileja ta dva najveća ruska pisca - stogodišnjice smrti Tolstoja, koja je obeležena prošle godine, i 190-godišnjice rođenja i 130-godišnjice smrti Dostojevskog.

Dostojevski i Tolstoj, jubileji

Izložba posvećena Fjodoru Dostojevskom i Lavu Tolstoju otvorena je ovih dana u Tuli povodom jubileja ta dva najveća ruska pisca - stogodišnjice smrti Tolstoja, koja je obeležena prošle godine, i 190-godišnjice rođenja i 130-godišnjice smrti Dostojevskog.

Krajem prošle godine ta izložba predstavljena je u Književno-memorijalnom muzeju Fjodora Dostojevskog u Sankt-Peterburgu, a sada je priređena u galeriji “Jasna Poljana”. Na izložbi su predstavljene knjige iz ličnih biblioteka dvojice pisaca i retke fotografije, a postavka je sastavljena od eskponata pozajmljenih iz Muzeja i Nacionalnog parka “Jasna Poljana”, Državnog muzeja Lava Tolstoja i Književno-memorijalnog muzeja Fjodora Dostojevskog.

Životni i stvaralački putevi ta dva velika savremenika često su se približavali, ali se nikada nisu ukrstili. Tolstoj je šio čizme pesniku Afanasiju Fetu, ugošćavao Maksima Gorkog i Antona Čehova, a s Dostojevskim se nikada nije ni sreo, premda je povoda za susret i razgovre bilo napretek. Jer, mučili su ih isti ili slični problemi: smrtna kazna, radikalno raspoloženje u ruskom društvu, rat na Balkanu... Oba pisca su pokušavala da reše “egzistencijalno-filosofske i religiozne probleme”, ali je svaki od njih, kako tvrde istraživači, imao svoj ugao gledanja na njih i svoje viđenje razrešenja konflikata, koja su se u nečemu poklapala, a u mnogo čemu i razlikovala.

Čuveni pisac i folosof Dmitrij Mereškovski, jedan od najboljih poznavalaca misli i svaralaštva ta dva ruska genija, rekao je za njih da su “dva protivurečna blizanca”.

Lav Tolstoj (1828-1910), iako je bio samo sedam godina mlađi od Dostojevskog (1821-1881), nadživeo ga je trideset godina, postajući tako svedok i učesnik važnih, pa i prelomnih događaja ne samo XIX, nego i prvih godina XX veka. U svojim 70-im godinama postao je, blagodareći Vladimiru Iljiču Lenjinu, “ogledalo ruske revolucije”. Prirodno je otuda što je za Lenjinove učenike i sledbenike prorok iz Jasne Poljane bio “progresivni mislilac”, dok je Dostojevski, s druge strane, u zemlji Sovjeta bio skoro poluzabranjen, budući da je tretiran kao reakcionarni pisac.

Možda bi ga boljševici i sasvim zabranili da nije jedno vreme u mladosti pripadao krugu Petraševaca, gde se debatovalo na temu socijalizma. Zbog toga je osuđen i na progonstvo u Sibir, što je spadalo u njegovu revolucionarnu etapu.

Sam Lenjin je, sudeći po nekim istraživačima njegovog lika i dela, najviše voleo dve stvari: revoluciju i Tolstoja. Tome je išao u prilog i socijalni razvojni put autora “Rata i mira” - rođen kao spahija i grof, Lav Nikolajevič je dogurao do bosjaka i bogohulnika, antihrista goreg čak i od Ničea, osnivača sekte tolstojevaca, što se, istina, sasvim slučajno dogodilo, jer joj sam nikada nije pripadao, niti je tolstojevce voleo.

Razvoj Dostojevskog išao je sasvim drugim pravcem. Godine 1849, kao učesnik kluba Petraševaca, bio je osuđen na smrtnu kaznu koja mu je kasnije zamenjena četvorogodišnjom robijom i progonstvom u Sibir. U to vreme već je bio poznat pisac. Njegov prvi roman “Bedni ljudi”, napisan 1845. godine, objavio je Njekrasov u svom “Peterburškom zborniku”.

Posle smrti Nikolaja I i početka liberalne vladavine Aleksandra II, učešće Dostojevskog i drugih političkih prestupnika u javnom i političkom životu Rusije bilo je znatno olakšano. Vratili su mu prava plemića koja su mu oduzeta sudskom presudom, i on je nastavio intezivnu književnu aktivnost objavljujući “Ujkin san”, “Selo Stepaničkovo i njegovi žitelji”, a 1861. izašao je iz štmape i njegov roman “Poniženi i uvređeni”. Od revolucuonara i maltene bezbožnika nije ostalo ni traga ni glasa u njegovom duhovnom biću koje se preobratilo u branioca ruske tradicionalne misli, morala i običaja.

Tolstoj je učestovao u odbrani Sevastopolja, vojevao za cara i otadžbinu, a zatim putovao po Zapadnoj Evropi. Vrativši se u Rusiju sa nakupljenim svetskim znanjima i iskustvom, aktivno je učestvovao u sprovođenju reformi 1861. godine, štitio koliko je mogao interse poniženih i uvređenih. I pisao.

Na Dostojevskog ni ranije priče i pripovesti, kao ni “Rat i mir”, pa ni “Ana Karenjina”, nisu ostavili neki naročiti utisak. On ih je, naravno, cenio, ali je, koliko god to danas izgledalo čudno, smatrao da je naučnik Lomonosov kao pisac znatno talentovaniji od grofa Tolstoja.

Ali to ni u kom sličaju ne znači da Dostojevski nije hteo da putuje Tolstoju u goste. Već se 1880. bio spremio da iz Stare Ruse krene u Jasnu Poljanu, ali se odnekud pojavio Ivan Sergejevič Turgenjev koji ga je nagovarao da ni u snu ne ide, jer je po svoj prilici “Tolstoj sišao s uma”. I, da li je trač ili istina, pisac “Lovčevih zapisa” uspeo je da ubedi autora “Braće Karamazova” i “Nečistih sila” da odustane od puta u Jasnu Poljanu.

Tolstoja je vest o smrti Dostojevskog potresla, pa je zapisao početkom februara 1881. godine: “Nisam se nikad sreo sa tim čovekom, niti sam ga kad video, niti sam imao nekih direktnih odnosa sa njim, ali odjednom, kad je on umro, shvatio sam da je on bio meni veoma blizak, drag i potreban čovek. Nekako sam shvatio da sam odjednom ostao bez oslonca. Prosto sam se izgubio, a potom mi je postalo jasno koliko mi je bio drag”.

Lav Tolstoj je umro 20. novembra 1910. godine na maloj železničkoj stanici, pošto je prethodno pobegao iz svog doma u Jasnoj Poljani od životne saputnice Sofije, u trenucima nervnog rastojstva i duhovne klonulosti. Veliki pisac, filosof, publicista, prosvetitelj, grof, otac mnogobrojne porodice, obućar, sportista-jahač, preminuo je u 82. godini.

Branko Rakočević / SEEcult.org

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i