• Search form

06.11.2013 | 11:19

Lekcije samoljubivom Zapadu

Lekcije samoljubivom Zapadu

Goran Gocić, autor niza studija o masovnoj kulturi, esejista, novinar, urednik i filmski autor, objavio je nedavno i prvi roman “Tai”, u izdanju Geopoetike, ljubavnu priču putopisnog karaktera kojom nudi i slojeviti kulturo-sociološki prikaz tajlandskog društva i njegovih razlika u odnosu na “Daleki Zapad”.

Gocićeva slika Tajlanda, predstavljena iz vizure sredovečnog pisca iz Srbije, koji se zaljubljuje u tamnoputu “prodavačicu ljubavi” u Bangkoku, potkrepljena je brojnim beleškama - citatima drugih autora, faktografskim podacima i drugim referencama, uz značajnu ulogu piščevog alter-ega, koji u kontinuitetu razuverava čitaoca u mogućnost konačne istine o nedovoljno poznatoj dalekoistočnoj civilizaciji i kulturi, zasnovanoj na matrijarhatu, neformalno dozvoljenoj prostituciji, budizmu i drugim kontrastima u odnosu na zapadni svet.

Prema navodima urednika Geopoetike Vladislava Bajca, Gocićev “Tai” je analiza "Dalekog istoka u odnosu na (Daleki) zapad".

Da  nije roman, bio bi “studija o izvodljivosti” na temu kako bi jedan samosvestan muškarac mogao ili pre - želeo da (hrišcanski) zaštiti jednu ženu, naveo je Bajac.

“Projekat koji je u datim uslovima osuđen na propast: ne zato što nije ostvariv već zato što nije potreban. Ta naizgled krhka žena samim svojim ‘pasivnim’ postojanjem, prisustvom, (budističkim) odbijanjem u prihvatanju, doprineće samourušavanju ovog s početka knjige prividno mačo muškarca, koji će se u zapanjujuce poštenoj samoanalizi pretvoriti u jedno ranjivo biće. Toliko ranjivo da će njemu biti neophodan Sveti Hristifor, zaštitnik putnika”, naveo je Bajac.

Tai” je, prema njegovim rečima, “lekcija samoljubivom Zapadnjaku o tome kako da izleči svoj oholi ego podatnošcu Istočnjaka”. Pritom tu nema pobednika, već možda samo poraženog. “Ali i tada - ‘zalečenog’ Carstvom Praznine. A ona je ženskog roda”, naveo je Bajac o prvom romanu Gocića, poznatog između ostalog, i po studijama “Endi Vorhol i strategije popa” (1997/2012) i “Emir Kusturica: Kult margine” (2001/2006).

U recenziji Zlatka Pranjića Gocićev roman nazvan je “muškim priručnikom na putovanju kroz zemlju osmeha” koji se žanrovski ne može svesti ni na putopisni roman, niti bilo koju sekciju književne prakse, jer je reč o “originalnom tekstu koji nam pruža slojevit uvid u jedan daleki svet viđen očima prekaljenog kulturologa, sada u ulozi pisca fikcije”.

Nastao kao rezultat putovanja, koje je trajalo koliko i piščev život, Gocićev roman je, kako je naveo Pranjić, jedan od onih prvenaca koji od prve rečenice najavljuju pregršt piščevih istina o sebi.

“Gocić se ne štedi. Njemu iz rečenice u rečenicu, iz poglavlja u poglavlje, ne ponestaje daha dok se razgolićuje pred čitaocem, bespoštedno ga izlažući sadržaju patologije urbanog, obrazovanog, od života nikad maženog, opsesivnog muškarca u ranim pedesetim. I još iz Srbije! Iz Beograda! Takav pisac sreće Nju, a ko je ona? Ona grli sve što pisac nosi u sebi, što jeste. Jer u toj eksploziji ljubavne strasti jezik posrće. Azijatkinja zna tek nekoliko reči engleskog, a on na tajlandskom zna još koju manje, i tako brzo i lako stižu do granice neizrecivog budističkog principa nemog prisustva. U toj izgubljenosti izvan jezika pisac se približava idealu stanja budnosti, zena, nirvane, nečemu što najviše podseća na iskustvo sveukupnosti sveta na jednom mjestu i tad. Slično Sokratu koji o ljubavi uči od kurtizane, Gocić do prisustva, ili budnosti, dolazi nadahnut prisustvom Nje”, naveo je Pranjić.

Tai” je, kako je istakao, i putovanje egzotičnim prostranstvom Tajlanda i, mada je reč o fikciji pisanoj u prvom licu, ona je “stvarna, vrlo precizna socio-kulturološka rekonstrukcija zemlje osmeha, kao što je i ljubavna priča koja se događa jednom ekscentričnom piscu i jednoj (ne)tipičnoj prodavačici ljubavi”.

“Ova neobična knjiga je ispovest po formi, a delimično i epistolarni roman jer jedan njegov karakter, piščev saputnik i sapatnik, Gospodar, piše duge mejlove, kao komentare na sve što se piscu dešava dok putuje prema Čang Maiju, gradu na krajnjem severu gde Gospodar već neko vreme razvratno živi, dok čeka kraj. I zaista, kakav bi naš protagonist bio pisac kad ne bi zapao u rane nevolje, kad ne bi izdao sebe i izvukao se iz kože posmatrača, navukao tesnu kožu protagoniste i potonuo u mističnom, čulnom svetu Bude?! Već na prvom koraku sreo je Nju i sva znanja koja je razmenio sa Gospodarem, a na temu Tajlanđanki i prirode njihovih ljubavnih usluga, pretvoriće se u prah. Intuitivno, i Ona i On prepustiće se utopiji ljubavi. Ako je ljubav utopija, kod Gocića je nada distopija. Nema je ni za njega, ni za njegovog upokojenog prijatelja, uzornog pisca, ni za Gospodara čije ekscesivno uživanje alkohola i drugih opijata ubija njegovu raspadajuću jetru. Nade nema ni za ovaj izmučeni svet, jer razlozi beznađa su metafizički i protiv njih ne možemo mnogo, osim da osvestimo u sebi ko smo i zašto smo, nakratko – ovde i sad”, naveo je Pranjić.

Tai”, kako je naveo, “nije toliko roman o ljubavi koliko o nameri - putovanju do iste tako što ćemo se zaputiti na kraj sveta i tamo odbaciti breme vlastitog bitka da bi se u drugosti ponovo rodili. Ako ne rodili, onda zabili porcelansku vilicu u šiju večnosti. Onu istu koju, na kraju romana, pisac kupi i tako stavi tačku na jednu etapu odvojenosti od sveta kojem pripada, sveta realne Srbije XXI veka, sveta čiju kolektivnu svest romanom ‘Tai’ Gocić značajno širi”.

Gocić (Užice, 1962) je diplomirao anglistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu i magistrirao medije i komunikacije u Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka. Napisao je poglavlja u 15 knjiga o masovnoj kulturi, između ostalog - u zbornicima “Degradirana moć: Mediji i kosovska kriza” (2000) i “Želimir Žilnik: Iznad crvene prašine” (2003), koji su objavljeni na po tri jezika. Radio je kao novinar i urednik u tridesetak medijskih kuća. Dobitnik je više nagrada za eseje. Osim studija o Vorholu i Kusturici, autor je i dugometražnih dokumentarnih filmova “Bloody Foreigners” (2000) i “Balkanski dnevnik: Bugarska” (2010).

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i