• Search form

09.08.2009 | 17:00

Leto modernizma

Helsinki festival, koji će u glavnom gradu Finske biti održan od 13. do 30. avgusta, ponudiće raznovrstan multimedijalni program koji obuhvata koncerte umetničke i popularne muzike, pozorišne, plesne i cirkuske predstave, filmske projekcije i izložbe.

Festival u Helsinkiju, osnovan 1968. godine, pripada onim multikulturalnim praznicima u kojima kao glavni junak nastupa ceo grad. U poređenju, recimo, sa Berlinom ili Edinburgom, Helsinki demonstira svoje prednosti kako u smislu raznovrsnosti programa tako i u za druge nedostignutoj srdačnosti dočeka gostiju.

Leto modernizma

Helsinki festival, koji će u glavnom gradu Finske biti održan od 13. do 30. avgusta, ponudiće raznovrstan multimedijalni program koji obuhvata koncerte umetničke i popularne muzike, pozorišne, plesne i cirkuske predstave, filmske projekcije i izložbe.

Festival u Helsinkiju, osnovan 1968. godine, pripada onim multikulturalnim praznicima u kojima kao glavni junak nastupa ceo grad. U poređenju, recimo, sa Berlinom ili Edinburgom, Helsinki demonstira svoje prednosti kako u smislu raznovrsnosti programa tako i u za druge nedostignutoj srdačnosti dočeka gostiju.

Na programu takvog festivala ”za svakog na svetu” našli su se ”Domaćini” pozorišta ”Simulanti” koji zajedno uživaju sa ”Radio Muezinom” Štefana Kegi i Protokolom iz Riminija (Rimini Protokol), a ”Šukšinove priče” Hermanosa - sa ”Opusom N7” Laboratorije Dmitrija Krimova.

Na festivalu Art goes Kapakka. To jesete, prostije rečeno ”u krčmi” teku programi performansa u restoranima, a pod Huvila Tent održavaju se pesnički turniri, izvodi se i sluša, naravno, muzka crne Afrike, ali ništa manje ni džez skandinavskih svirača i pevača.

Program Helsinki festivala je toliko izbalansiran po žanrovima i epohama da može čak šokirati konzeravtnivnog posetioca.

Skoro na svakom koncertu se mogu čuti dela iz 20. veka, a i više od toga, muzika savremenih kompozitora. To se međutim ne odnosi samo na specijalizovane koncerte, nego i na prestižne filharmonijske segmente koji se održavaju u velikim dvoranama.

Quatuor Diotima - francuski gudački kvartet, koji ulazi u pet naboljih u Evropi i to po najstrožim krirerijumima, na repertoaru je ”odnegovao” Kvartet Ravelija i komade Žerara Pesona i Paskala Disapena, čuvenih francuskih autrora srednje generacije.

Njihove finske kolege kvartet Meta4 izvodi tri izrazito ambiciozna programa: u svakom od njih najpre idu po dve tri stvari sunarodnika - Kimo Hakole, Esi-Peki Salonena i Kaji Saariaha, a zatim sleduje kasni Betovenov kvartet.

Esa-peka-Salonen nastupa na festivalu i kao dirgent i u tom svojstvu je priznat i cenjen u svetu: bivši šef Los Angeles Philharmoniscs došao je u rodni Helsinki sa svojim sadašnjim kolektivom Londonskom filharmonijom. Dva koncerta pokazuju raznoobrazno interesovanje Salonena: Šesta simfnija Malera, ”More” Debisija, ”Uzvišeno proleće” Stravinskog, Violinski koncert Sibeliusa (s Lejlom Džozefovič), ali takođe i nova dela sveprisutnog Saariha ”Svetlost i utučenost” kao i sopstveni klvirski koncert sa čuvenim solistom Jefimom Bronfanom.

U Hlesinki je pristigao i Ensemble InterContemporain (EIC), detence Pjera Buleza. Sa EIC nastupa i pravo čudo od soprana Kanađanka Barbara Hanigan.

U programu nastupaju kompozitori starosti od 40 do 50 godina, polaznici škole koju je Bulez osnovao, pariski institut IRCAM, kao i sam Bulez koji inače odavno ništa ne komponuje, nego samo dopisuje i prepisuje ranije napisana dela. Jednom rečju, ipak dosta redovni nastupi slavnog muzičkog diktatora, koji pod stare dane sa zadvoljstvom i dalje trasira put deleći s njima estetske orijentire služeči im s radošću kao izvođač. Ruku na srce, teško bi se moglo nazvati redovnim poražavajuće hladno savršenstvo s kakvim EIC postojano izvodi najsloženije partiture.

Još jedan veoma zanimljiv projekat nudi posetiocima festivala orkestatr Helsinške filharmonije. Još 1916. godine Englez Gustav Holst napisao je svitu ”Planete” od sedam komada, od ”Marsa” do ”Neptuna”, koja je postala super popularna ne samo na ostrvu nego i u kontinentalnoj Evropi. To prepozanatljivo staromodno delo prebrazilo se 2000. godine u osnovu za work-in-progress, kad je drugi Englez, Kolin Metjus, rešio da dopiše i ”Plutona” (ta planeta je, kao što je poznato, otkrivena tek 1930. godine, a Holst je umro četiri godne ranije).

I krenulo je. Austrijanac Bret Din je napisao ”Pad Komarova” (u spomen sovjetskog kosmonauta koji je izgoreo u modulu prilikom prizemljenja kosmičkog broda), Nemac Matijas Pinčer komponovao je ”Ozirisa” (tranzitna ekzoplaneta ), Kajja Sariaho - ”Asteroid 4179”, a Mark Entoni Ternedž ”Cereru” (patuljasta planeta u pojasu asteroida između Marsa i Jupitera). Sve se to izvodi na jednom koncertu s novom serijom planetarne epopeje koju je napisao Finac Kimo Hakola, a pod dirigentskom palicom Jona Sturgordsa, fenomenalnog muzičara, koji nažalost nije poznat izvan Skandinavije.

Posećenost u svim dvoranama u vreme održavanja Helsinki Fetivala uvek je velika bilo da je reč o Filandia Hilu koji je projektovao Alvar Alto, ili pak u šetanju Temppeliaukio, ili crkve sagrađene u stenama u centru Helsinkija, mada se neko naročito uzbuđenje ne primećuje. To je veoma spokojan grad.

Zahvaljujući besprekornoj kuturnoj politici državnih i gradskih vlasti umetničke manifestacije imaju solidnu finansijsku bazu. Država ima monopol nad trgovinom alkohola i igrama na sreću i sav porez koji se od njih dobija neštedimice se usmerava za kuturu u kojoj se favorizuju nove stvralačake forme.

Sajt Helsinki festivala je www.helsinginjuhlaviikot.fi

B.Rakočević

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i