• Search form

19.10.2017 | 23:37

Metodološki (ras)koraci

Metodološki (ras)koraci

Među čestim primedbama autorima Predloga strategije kulturnog razvoja Srbije 2017-2027. godine su one koje se tiču procesa njene izrade, njegove demokratičnosti, participativnosti i transparentnosti, kao i autorstva predloženih rešenja i njihovog vrednosnog okvira. Za razliku od Medijske strategije, za koju je formirana 15-člana radna grupa predstavnika novinarskih i medijskih udruženja, državnih organa i nezavisnih eksperata, Predlog strategije razvoja kulture sačinjen je u okviru samog Ministarstva kulture, u saradnji sa Zavodom za proučavanje kulturnog razvitka, ali su imena autora ostala nepoznata stručnoj i najširoj javnosti.

Proces izrade Predloga strategije razvoja kulture, čije je usvajanje najavljeno do kraja godine, ne razlikuje se samo od procesa izrade Medijske strategije koji je organizovalo isto ministarstvo, već i od Strategije razvoja kulture Novog Sada, usvojene u septembru 2016. godine kao dokument koji je bio neophodan u aplikaciji za titulu Evropske prestonice kulture 2021.

Proces izrade Strategije kulturnog razvoja Novog Sada podrazumevao je posebno istraživanje kulturnih potreba građana, kao i uključivanje ustanova, organizacija i drugih zainteresovanih kroz različite radionice, tribine i onlajn izradu predloga strateškog dokumenta. Time je stvoren prostor za političku debatu u kulturi, rekao je na kulturolog i član istraživačkog tima za izradu novosadske Strategije dr Goran Tomka na nedavnoj diskusiji o Predlogu strategije razvoja kulture u Srbiji 2017-2027, održanoj u organizaciji Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) i Foruma za kulturu Evropskog pokreta u Srbiji.

Novosadska Strategija kulturnog razvoja metodološki je postavljena kao planski dokument kojim Grad Novi Sad, na osnovu prethodne analize stanja na polju kulture, određuje osnovne postavke i strateške pravce kulturnog razvoja, definiše principe vođenja kulturne politike, prepoznaje ključne nosioce kulturnog razvoja i predviđa instrumente za njegovo podsticanje.

Strategija je zasnovana na osnovnim razvojnim trendovima i principima na kojima počivaju savremene kulturne politike u svetu, u koje spadaju: shvatanje kulture kao javnog dobra i pravo na kulturu kao osnovno ljudsko pravo; prepoznavanje kulturnih aktera kao važnih činilaca koji značajno doprinose opštem društvenom razvoju; vođenje kulturne politike na transparentan i participativan način, uz učešće velikog broja kulturnih aktera; formulisanje i vođenje kulturne politike na osnovu činjenica; poštovanje specifičnosti resora kulture i sektorske pripadnosti aktera (javni, privatni, civilni); shvatanje da su strateško opredeljenje, dugoročnost i koherentnost preduslovi za kvalitetno vođenje kulturne politike; shvatanje da demokratska i progresivna kulturna politika podrazumeva spremnost na uvođenje novih metoda i principa rada i donošenje novih institucionalnih i proceduralnih rešenja.

Proces izrade strategije započet je krajem 2015. godine, a tekao je paralelno sa već započetom izradom Prijave za EPK 2021. Tim koji je koordinisao izradu Nacrta strategije, pored predstavnika Grada, činili su i dr Goran Tomka, dr Ivana Volić i dr Predrag Cvetičanin. Tim je inicirao participativni proces izrade tog strateškog dokumenta, što ujedno predstavlja i novu praksu u kreiranju javne politike u Gradu. Uloga tima u samom procesu izrade Nacrta bio je da sačini i učini dostupnom bazu neophodnih ulaznih smernica (rezultata istraživanja polja kulture Grada), kao i da okupi različite zainteresovane strane i time omogući što veći stepen učešća u procesu izrade tog strateškog dokumenta.

Izradi Nacrta prethodilo je terensko istraživanje sektora kulture Novog Sada – prvo sistematsko, dubinsko istraživanje tog tipa u Novom Sadu, koje je predstavljalo bazu za kreiranje kulturne politike zasnovane na činjenicama, što čini jedan od osnovnih postulata u domenu savremene evropske kulturne politike.

Kako bi se stekla polazna osnova za dalje istraživanje, bilo je neophodno ispitati tri elementa kulturnog sektora Grada – kulturnu politiku (donosioci odluka), produkciju (stvaraoci) i participaciju (publika) – unutar kojih su mapirani i istraženi važni problemi i izazovi. Cilj tako postavljenog istraživanja, kako je navedeno u samoj Strategiji, bio je približavanje nalaza procesu strateškog planiranja i sugerisanje mogućih pravaca strateškog delovanja. U prvom delu istraživanja analizirana je kulturna politika Grada u poslednjih deset godina (2006-2015). Analizirani su svi raspoloživi dokumenti, ustupljeni od strane Gradske uprave za kulturu, završni računi Grada, relevantni zakonski okvir, kao i podaci o kulturnoj politici većeg broja gradova u okruženju. U drugom delu su posmatrani kapaciteti, potrebe i stavovi  stvaralaca napolju kulture.

Elektronski upitnik popunilo je 65 organizacija civilnog društva i privrednih društava, kao i osam ustanova kulture sa teritorije Grada.

U trećem segmentu istraživanja posmatrana je kulturna participacija građana i građanki Novog Sada. Ukupno 602 građana učestvovalo je u telefonskoj anketi, dok je njih 156 ispunilo elektronski anketni upitnik. Podaci iz drugog i trećeg dela obrađeni su upotrebom statističkih alata, a za potrebe istraživanja izrađen je specijalizovani sajt na adresi: bazakulture.rs.

Jedan od zadataka tima za izradu Nacrta strategije bio je da okupi različite zainteresovane strane i time omogući što veću participativnost u procesu izrade ovog strateškog dokumenta.

U tom cilju je tokom maja 2016. godine organizovano pet okruglih stolova, na kojima su učestvovali: profesori i asistenti sa Akademije umetnosti u Novom Sadu, predstavnici ustanova kulture i organizacija civilnog društva, organizatori gradskih manifestacija i predstavnici organizacija, zavoda i saveta manjinskih kultura. Cilj okruglih stolova bio je da se dođe do ocene stanja na polju delovanja pomenutih aktera, kao i da upravo ti akteri daju smernice za poboljšanje datog stanja, a sve u domenu raspoloživih instrumenata kulturne politike. Svim učesnicima postavljena su ista pitanja, sa naglaskom na promenu koju je moguće uključiti u strateški dokument. Uloga istraživačkog tima na okruglim stolovima bila je pretežno medijatorska i sastojala se u prikupljanju i objedinjavanju procena stanja i predloga.

Nakon završetka susreta izdvojeni su problemi aktera sektora kulture Grada, pri čemu su neki opšti i dotiču sve grupe (npr. pitanje transparentnosti konkursa i kriterijuma dodele sredstava, partijske politizacije kulturnog sektora, manjka prostora za kulturne sadržaje, manjka sadržaja van centra Grada, nepostojanja kontrolnog tela za evaluaciju projekata i praćenje razvoja kulture u Gradu), a neki su specifični i odnose se samo na ispitivanu grupaciju (npr. nepostojanje organizacionih grantova koji bi pokrivali troškove infrastrukture i plata zaposlenih, koji se još označavaju i kao troškovi “hladnog pogona”) – organizacije civilnog društva; prelazak sa budžetskog na projektno finansiranje – manifestacije; nedigitalizovana građa – muzeji; nedovoljna komunikacija između Gradske uprave i manjinskih zajednica.

U junu 2016. godine organizovan je okrugli sto sa zaposlenima u Gradskoj upravi za kulturu i Članom Gradskog veća za kulturu, a na osnovu ishoda svih okruglih stolova, formirani su tematski opredeljeni strateški pravci koji su poslati svim učesnicima na pregled i sugestije kako bi se došlo do krajnjeg konsenzusa u vezi sa smernicama koje bi trebalo da se nađu u Nacrtu strategije.

Dokument je poslat učesnicima, ali i onima koji nisu učestvovali u okruglim stolovima, ali su bili zainteresovani da daju sugestije. Potom je postavljen na Google Docs platformu, kao i na sajt bazakulture.rs kako bi svi zainteresovani imali mogućnost pristupa. Na taj način omogućeno je dodatno unošenje komenatara i sugestija.

Proces razvoja Strategije, koji je, pre svega, bio zasnovan na transparentnosti, profesionalnosti i participativnosti, sugerisao je promenu uobičajenih načina komunikacije i donošenja odluka u oblasti gradske kulturne politike. Kao principi inicirani u tom procesu - transparentnost i participativnost, predstavljaju ujedno primer i poziv za dalje vođenje kulturne politike uz aktivnu participaciju svih aktera na kulturnom polju Novog Sada.

Principi Strategije zasnovani su na normativnom okviru čiju okosnicu čine Ustav Srbije i Zakon o kulturi, kao i na vrednosnom okviru međunarodnih dokumenata u oblasti kulturnog razvoja, u koje spadaju: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima UN, UNESCO Univerzalna deklaracija o kulturnoj raznolikosti, Agenda 21 za kulturu, Svetska povelja o pravu na grad, Bela knjiga o interkulturnom dijalogu i ICOMOS Povelja za interpretaciju i prezentaciju kulturnog nasleđa. U izradi Strategije korišćene su i Nacionalna strategija za mlade 2015-2025. i Strategija održivog razvoja Novog Sada 2016-2020. godine.

Dugoočekivani predlog nacionalne strategije razvoja kulture za narednih deset godina objavljen je 1. juna, a javna rasprava održana je tokom septembra u sedam gradova (Novi Sad, Subotica, Užice, Kosovska Mitrovica, Kragujevac, Niš i Beograd).

Ujedno, zainteresovani su mogli da dostave svoje predloge, primedbe i sugestije na elektronsku adresu strategija@kultura.gov.rs ili poštom.

Prema navodima Ministarstva kulture, svi predlozi, primedbe i sugestije kojima se unapređuje tekst Nacrta strategije uneti su u tekst koji je u procesu izrade finalne verzije koja bi, prema ranijim najavama, trebalo da se nađe pred poslanicima do kraja ove godine.

(SEEcult.org)

*Tekst je nastao u okviru projekta “Put strateškog dokumenta”, sufinansiranog od Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i