• Search form

05.09.2014 | 22:56

O konjima i ljudima... poput Gonzalesa

O konjima i ljudima... poput Gonzalesa

38. Montrealski festival svetskog filma (FFM), 23. avgust – 1. septembar 2014.

Piše: Dejan Nikolaj Kraljačić

Čini se da ovogodišnji program najstarijeg aktivnog festivala u Montrealu, inače uvek dosledno orijentisanog ka autorskom filmu, nije ponudio ništa drugo do islandskog filma O konjima i ljudima, već bi bilo dovoljno da se godina dobrano upamti! Srećom, bilo je tu još nekoliko drugih uradaka vrednih isticanja.

Pre svih, to je meksički debitantski film Gonzales (Gonzalez) mladog čileanskog autora Kristiana Diaz Pardoa (Christian), kojem je više nego opravdano dodeljena nagrada za najbolji debitantski film od žirija predvođenog velikim poznavaocem filma, iranskim autorom Bahmanom Magsoudlom (Maghsoudlou, tvorac i izuzetnog dokumentarca Abasa Kiarostami – Izveštaj, o kojem sam pisao prošle godine). Gonzales je sigurno vođena priča o junaku razapetom između brojnih novčanih dugova, koji putem interneta pronalazi novi posao u telefonskom centru jedne hrišćanske sekte (na čijem čelu je zavodljivi pastor u ubedljivoj interpretaciji Karlosa Bardema, starijeg brata oskarovca Havijera), što nalikuje bilo kom telešopu sa brojnim operaterima smeštenim u svoje box-ove. Poput kakvog meksičkog samuraja, uvek u odelu sa kravatom, harizmatični Gonzales na putu ostvarenja svojih ambicija, beskompromisno nas vodi kroz svet surove stvarnosti u kojoj su najlakši plen manipulacije religioznim osećanjima materijalno najugroženiji.

Ono što potpuno pleni pažnju nesvakidašnje je zreo autorski pristup celom prosedeu (nikada ne vidimo uobičajene kadrove bede, kao što je i sam završetak filma bez očekivanih moralizatorskih poruka tipičnih za “društveno osvešćene” filmove), te minuciozno precizna, asketska režija Pardoa kroz vešto sproveden trilerski okvir, kao i impresivna rola glavnog protagoniste, mladog Harolda Toresa (Torres, kojem je ovo i producenatski debi), i sve to u budžetskom okviru od samo 90.000$! U konačnici, meksička kinematografija bi morala dobro da obrati pažnju u budućnosti na imena Pardoa i Toresa.

Reklo bi se zemlja koja je najviše podigla svoj produkcijski kvalitet poslednjih godina u istočnoj Evropi - Poljska, predstavila se uzbudljivim špijunskim trilerom Džek Snažni (Jack Strong), baziranom na istinitoj životnoj priči svog najvećeg špijuna hladnog rata, pukovnika poljske armije koji je odavao ključne informacije američkoj obaveštajnoj službi. Moderna režija jednog od vodećih poljskih glavnotokovskih autora Vladislava Pasikovskog (Wladyslav Pasikowski, potpisnik i scenarija) uspešno parira najzahtevnijim svetskim produkcijama ovoga žanra, nedozvoljavajući da se fascinantan predložak igde oklizne u pravcu pada intenziteta i tenzije. Lokalna glumačka zvezda Marsin Dorocinski (Marcin), koji na momente podseća na Klajva Ovena, veoma je efektan izbor, a ono što ovu priču čini posebnom jeste ubeđenje glavnog junaka da je kompletno njegovo delovanje bilo u službi patriotizma, a nikako izdaje, jer je bilo usmereno ka sticanju slobode od SSSR-a.

Opravdanu pažnju privukao je ruski film Šagal i Maljevič (Chagall and Malevich) veterana Aleksandra Mite (Aleksandr Mitta), koji tretira prve godine nakon Oktobarske revolucije u rodnom mestu čuvenog slikara Marka Šagala - Vitebsk u Belorusiji. Iako je rad autora koji je upravo zagazio u devetu deceniju života, film odiše mladalačkim poletom, a veoma moderna estetika sa ciljem evociranja Šagalovog rada (naročito kroz intenzivne tople boje i kompoziciju), uspeli je okvir u koji Mita inteligentno suprotstavlja niz oprečnosti. Počevši od dva viđenja umetnosti, one koja počiva na tradiciji klasičnog slikarstva, te tendenciji ka suštini - sadržini i pobuđivanju pozitivne emocije (Šagal), spram aktuelne moderne koja raščišćava sa prošlošću, nudeći novo kroz formu - koncept apstrakcije - racionalizaciju (Kazimir Maljevič); preko dva koncepta obučavanja studenata umetnosti - Šagalov uz puno razumevanja i davanja, Maljevičev distanciran, egocentričan, naredbodavački, revolucionaran (što naravno uzrokuje i međusobnu podelu studenata); pa do konsekvenci promena u novoutemeljenom društvenom sistemu, pritom prelamajući sve pobrojano kroz neuzvraćenu ljubav Šagalove supruge ka najboljem mu prijatelju, uticajnom komesaru KP-a. Ovo složeno ostvarenje dragoceno je i zbog niza istorijskih činjenica, počevši od samog Šagalovog pionirskog poduhvata da u novoj državi osnuje slikarsku škole u jednom Vitebesku, u koju  poziva Maljeviča da zajedno obučavaju slikarstvo.

I najzad, O konjima i ljudima (Of Horses and Men, prikazan u netakmičarskom programu), debitanski film renomiranog islandskog pozorišnog režisera i dramskog pisca Benedikta Erlingsona (Erlingsson), ostvarenje je o kojem je veoma teško pisati. Zašto? Iz prostog razloga što se ovaj film jednostavno mora doživeti! Veliko je uzbuđenje kada se već od prvih minuta gledanja može osetiti nešto potpuno novo u spoju sadržine i forme, pogotovo u art house vodama toliko indoktriniranim formom - konceptom. Kao što se to izgleda i jedino može očekivati iz severnih krajeva nam Evrope, Erlingsonov čudesan film varira nekoliko sudbina žitelja (i meksičkog turiste) udaljenog sela na planini pored mora, iz vizure njihovih konja. Konji, jedan od omiljenih simbola evropskog filma, od Tarkovskog i Vajde, do Trira ili Tara, te obaveznih statista sa zadatkom američkog vesterna, ovde konačno dosežu nivo karaktera, sa svim prednostima, ali i manama koje jedan konj može da ima (?!) U nekih samo 80 minuta, svedoci smo: kobnih posledica skrivanja emocija - što prirodno rezultira stradanjem kobile koja je osramotila svog gazdu, inače tajno zaljubljenog u ženu čiji je opet konj seksualno opštio sa pomenutom kobilom (sve sa svojim vlasnikom u sedlu, kao što poster filma sugeriše), a što će opet konja, prirodno, koštati kastracije; smrti žitelja koji se ili bore za komad nepregledne zemlje više, ili litre alkohola više; smrti konja koji će spasiti život nepoželjnom (neadaptiranom) strancu iz Meksika; i još mnogo čega drugog. Ono što potpuno obuzima gledaoca je to što se u ovom ostvarenju inače izuzetne estetske lepote, na jedan magijski način vrtoglavo smenjuju surovo i nežno, vraški duhovito i delikatno, realno i metaforično, ritualno i zaumno... Pojednostavljeno, to što fascinira zapravo je čistota izraza jedne potpuno originalne poetike koju Erlingson nudi, ili, drugim rečima, remek-delo!

Kao i ranijih godina, FFM uvek ponudi po koji dragocen dokumentarni film, a reklo bi se da to naročito važi kada su u pitanju dela iranskih autora, u raseljenju naravno. Svakako je od posebnog značaja nemačko-francuska koprodukcija Pesma bez zemlje (No Land’s Song), debitansko ostvarenje Ajata Najafija (Ayat) koje je opravdano osvojilo i nagradu publike za najbolji dokumentarni film. Iako po obrazovanju pozorišni režiser, Najafi je kreirao sinematičan film, uspevši da savlada sve ono najteže sa čime se jedan dokumentarista može susresti – pripovedanje svoje priče na uzbudljiv način tako da se prati poput kakvog dobro skrojenog igranog filma, a u isto vreme ostati veran dokumentu, i pri tome biti izrazito hrabar! Pesma bez zemlje prati mladu iransku kompozitorku Saru Najafi u pokušaju da organizuje koncert u Teheranu na kojem će se istaći ženski solo glasovi, što inače zabranjuje vladajući šerijatski zakon, jer, kako u filmu kaže jedan islamski učenjak – ti bi glasovi mogli uzbuditi muškarca. U prilogu, isti nam i metaforično dodaje kako nema problema kada se jede samo običan sir, ali ako mu se doda kakav ukusan dodatak, može se početi, ne daj bože, i uživati u zakuski...

Tretirajući još jednu od šokantnih zabrana Iranske islamske države 21. veka, Najafijev film je veoma savremen, iskren, povremeno ironičan i nadasve hrabar (u prilici smo čak da gledamo Iranke kako razgovaraju bez hidžaba!); obiluje akterima (pored Sare, tu je još nekoliko drugih iranskih i francuskih muzičara koji zajedničkim snagama pokušavaju da pobede apsurd iranske realnosti), ali i dragocenim informacijama od pre islamske revolucije 1979. (nudeći čak i arhivski materijal poput popularne pevačice 60-ih koja peva u ambijentu bluz kluba, dok za vreme svog izvođenja drmne i po koju kratku (?!)) Najzad, sofisticiranost Najafijevog pristupa je u tome što koliko god nam bio jasan tragičan kontekst, ovaj film nije puki ideološki proglas, već mnogo iznad toga - topla priča aktera za koje se vezujemo, sve sa izvesnom dozom autorovog zdravog optimizma i vere u bolje sutra.
     
Iako ne tako uspešan kao dokumentarni film (nedostaje mu nekoliko bitnih informacija), nemačko ostvarenje Beltraki, umetnost falsifikovanja (Beltracci, The Art of Forgery) Arna Birkenstoka (Birkenstock) fascinantna je priča o jednom od najuspešnijih falsifikatora umetničkih slika ikad, koji je uspeo da proda stotine platna i crteža od 1970. do 2010, a poslednje godine provodi u zatvoru tako što je preko dana kod kuće, da bi samo noćio iza rešetaka (pretpostavka gledalaca bi trebalo da bude da mu je ovako ugodan status omogućila zaštita kredibiliteta čitavog lanca stručnjaka za umetnine, galerista, direktora muzeja, dilera, kolekcionara,... koji su mahom nesvesno posredovali u protoku miliona dolara). Naime, zajedno sa svojom ženom, Beltraki je analizirao tehnike i opuse modernih i apstraktnih slikara prve polovine 20. veka, da bi onda pronalazio nazive njihovih nestalih slika, i upravo njih slikao (poput recimo Maks Ernsta, posebno zastupljenog u filmu). Veoma je simptomatično sledeće: najpre to što se Beltraki, iako kaže da je i velike majstore lako kopirati (pogotovo recimo Da Vinčija), opredelio samo na modernu, a zatim insitiranje istoričara umetnosti na tome da prikazana emocija na platnu čini jednog slikara umetnikom, dok nedostatak iste praktično nikada nisu uspeli da utvrde u Beltrakijevom radu bez da im na to ukaže mikroskop i posebne laboratorijske pretrage (uzgred, veoma polemična tema u kombinaciji sa filmom Šagal i Maljevič).

Najzad, nagrada žirija za inovaciju otišla je filmu Dušana Milića Travelator (srpsko-američka koprodukcija), koji se vizuelno toliko dopao žiriju čak i uprkos tome što je iz nekog razloga projekcija imala tehničke probleme. Možda je pozitivnom utisku ove Milićeve ekstremno naivne maštarije doprineo eventualni antiglobalistički (tj. antiamerički) podtekst u kojem su naše kriminogene strukture u tako čvrstom dogovoru sa američkim vlastima, da mi ulazimo u SAD (bez obzira koliko sumnjivo izgledali, ili čak neodgovarali na obavezna pitanja carinika), toliko lako kao kada svraćamo recimo do Makedonije, dok je Las Vegas prilično naša svojina, poput jedne Mataruške banje.

U takmičarskoj selekciji našao se i film Dena Žukovića (Dan Zukovic) Glava za prevaru (Scammerhead), rođenog Kanađanina crnogorskog porekla. Žanrovski definisan kao globalni film noir, Glava je veoma pomerena satira u kojoj i glavnu ulogu tumači harizmatični Den (inače školovani glumac koji se pojavljivao i u brojnim holivudskim produktima), igrajući lika koji izmišlja prilično otkačene proizvode da bi ih potom vešto plasirao na globalno tržište, a dok se vozi u automobilu, svoja razmišljanja i planove deli samo sa najboljim prijateljem – lutkom čovečije veličine, napravljene od crnih vreća za đubre, sa šeširom, naravno.  

Nagrade za životno delo dodeljene su Klodu Lelušu, koji je i otvorio festival sa Mi te volimo, đubre jedno (We Love You, You Bastard), posthumno Alanu Reneu, čije je poslednje ostvarenje Život Rajlija (Life of Riley) zatvorilo ovogodišnji progam, kao i Majklu Verneru (Michael J. Werner), vlasniku producentske i distributerske kuće Fortissimo, čuvene po učešću u proizvodnji brojnih azijskih filmova, te njihovoj popularizaciji širom sveta (recimo, radova autora poput Von Kar Vaia, ili produkciji neverovatnog tajlandskog vesterna Suze Crnog tigra / Tears of the Black Tiger).

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i