• Search form

15.07.2016 | 19:09

Odlazak Petera Esterhazija

Odlazak Petera Esterhazija

Nagrađivani mađarski pisac Peter Esterhazi, jedan od najvažnijih savremenih evropskih pisaca, preminuo je 14. jula u Budimpešti u 66. godini, saopštila je piščeva porodica.

Esterhazi se od septembra 2015. godine, kada je saznao za tešku bolest, lečio od raka pankreasa.

Rođen u Budimpešti 1950. godine, Esterhazi je preveden na većinu svetskih jezika. Prepoznat je kao moderan, inovativan i duhovit pisac, Esterhazi je “plenio pažnju i svojim knjigama i svojim entuzijastičkim učešćem u književnom, kulturnom i javnom životu”, saopštio je njegov izdavač na srpskom, beogradska kuća Arhipelag.


 Esterhazi na 1. Beogradskom festivalu evropske književnosti

Esterhazi potiče iz najslavnije mađarske aristokratske porodice koja je vekovima davala grofove, kardinale i biskupe, presudno utičući na mađarsku i dugo vremena na austrougarsku politiku.

Iako je prvi Esterhazi koji, poput njegovih predaka, nije rođen kao grof, Peter Esterhazi je bio jedan od najvećih izdanaka te velike porodice. O gotovo osam vekova svoje porodice Esterhazi je napisao obimni roman “Harmonia caelestis”, na kojem je radio nepunih deset godina, da bi posle šokantnog otkrića da je njegov otac, poslednji grof Esterhazi, bio doušnik režima i mađarske komunističke policije, napisao nastavak tog romana “Ispravljeno izdanje”.

Esterhazijevoj porodici je u komunističkoj Mađarskoj konfiskovana celokupna imovina, da bi 1951. godine bila deportovana u unutrašnjost zemlje. Esterhazijev otac, inače doktor prava, bio je primoran da okopava kukuruz na državnom poljoprivrednom imanju. Tek 1956. porodici Esterhazi je dozvoljen povratak u Budmpeštu, gde je Peter pohađao prerstižnu i poslednju nezatvorenu crkvenu gimnaziju. Jedno vreme je aktivno igrao fudbal.

Završio je studije matematike, ali je samo nekoliko godina radio u svojoj struci, u Matematičkom institutu u Budmipešti. Od 1978. godine je profesionalni pisac.

Među velikim delima Petera Esterhazija su romani “Proizvodni roman”, “Mala mađarska pornografija”, “Pomoćni glagoli srca”, “Uvod u lepu književnost”, “Knjiga o Hrabalu”, “Čudesni život ribice”, “Pogled grofice Han-Han. Nizvodno Dunavom”, “Zapisi jednog dušebrižnika”, “Jedna žena”, “Harmonia caelestis”, “Ispravljeno izdanje”, “Sloboda je težak otrov”, “Nemačka u šesnaestercu” i “Ništa od umetnosti”.

Sa mađarskim nobelovcem Imreom Kertesom napisao je knjigu “Ista priča” koja sadrži dve pripovetke: Kertesov “Zapisnik” i Esterhazijev “Život i književnost”.

Esterhazi je dobitnik niza mađarskih i međunarodnih književnih nagrada i priznanja, među kojima su Košutova nagrada, nagrade “Šandor Marai”, “Vilenica”, Herderova nagrada, Austrijska državna nagrada za književnost, Bjornsonova nagrada, Legija časti u oblasti književnosti umetnosti i književnosti, Nagrada za mir nemačkih izdavača i knjižara…

Bio je član Nemačke akademije za jezik i književnost, Akademije umetnosti u Berlinu, kao i Evropske akademije nauka, umetnosti i književnosti.

Na srpski jezik prevedeno je više Esterhazijevih knjiga.

Poslednjih godina Esterhazijeve knjige na srpskom jeziku objavljivao je Arhipelag, koji je objavio njegove slavne romane “Pomoćni glagoli srca” i “Ništa od umetnosti”, obe u prevodu Arpada Vicka, Esterhazijevog najposvećenijeg prevodioca na srpski jezik.

Esterhazijev roman “Pomoćni glagoli srca” je knjiga o majci, sastavljen od sećanja i emocija, od uzbudljivih trenutaka proživljenog života i prizora koji se ne mogu zaboraviti, od detalja koji priči daju nesvakidašnju moć obnove minulog vremena. Taj roman je efektna rekonstrukcija privatnih i javnih istorija istočne Evrope u drugoj polovini XX veka.

Ništa od umetnosti”, jedna od najvažnijih knjiga Esterhazija, jeste pronicljiv i jezički raskošan roman o majci i o fudbalu. Glavni junak je dečak koji odrasta pored majke koja je zaluđena fudbalom i čiji je život trajno obeležila slava velike mađarske fudbalske generacije. Otuda se kao paralelni glavni junak pojavljuje veliki fudbaler Ferenc Puškaš uporedo sa Božikom, Ciborom i Hidegkutijem i drugim čuvenim fubalerima te mađarske fudbalske generacije. Prateći uzbudljivu privatnu i javnu istoriju Srednje Evrope u drugoj polovini XX veka, i ispisujući priču koja obuhvata i porodične periperije, i lične avanture, i fudbalske strasti, i sliku socijalističkog društva, roman “Ništa od umetnosti” dolazi do naših dana u kojima su mitovi i idoli dobili sasvim nova lica.

“Roman ‘Ništa od umetnosti’ smatram svojim najtačnije napisanim romanom”, rekao je Esterhazi povodom tog romana koji je preveden na sve veće evropske jezike.

Poslednji put Esterhazi je boravio u Srbiji 2012. godine, na poziv Arhipelaga i Beogradskog festivala evropske književnosti, kada je imao izuzetno posećene i uzbudljive književne večeri u Beogradu i Novom Sadu.

“Umetnost nije rešenje ni za šta. Roman još nije sprečio nikakvo zlo. Ali dobre knjige, dakle, one o kojima se ovde, u ovim krugovima, obično govori, prožima požudna želja za razumevanjem. To bismo mogli nazvati i nadom. Nada, dobra reč za kraj. A pet minuta prepustimo zaboravu. Koja je sad poslednja reč?”, napisao je  Esterhazi prošlog septembra, neposredno pošto je saznao za svoju tešku bolest. Bila je to jedna od poslednjih njegovih javnih poruka čitaocima. Ali nikako ne i poslednja. Pre samo mesec dana Esterhazi je završio i predao mađarskom izdavaču svoj novi roman “Dnevnik o gušterači”, svedočeći još jednom, na vlastitom primeru, da su dobre knjige, kao što je svedočio celog života, “naša poslednja nada”.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i