• Search form

07.02.2016 | 15:19

Prešernov dan u Beogradu

Prešernov dan u Beogradu

Prešernov dan, slovenački državni praznik kulture, i ove godine će biti proslavljen i u Beogradu, u organizaciji Društva Slovenaca “Sava” koje obeležava u Ustanovi kulture Parobrod i 15 godina od svog osnivanja.

Program povodom Prešernovog dana obuhvata nastup Kvarteta “Sava”, projekciju dokumentarnog filma “Tri akorda – Zlatan i Marija Vauda”, te izložbu “Znameniti Slovenci u Beogradu 2” sa kolažima Marije Vaude i Nikole Pilipovića, nastalih u okviru istoimenog projekta Društva Slovenaca “Sava” koji je nedavno prikazan u formi izložbe i u Univerzitetskoj biblioteci Maribor (UKM).

Uz predsednika Društva Slovenaca “Sava” Sašu Verbiča, prisutnima će se obratiti i novi slovenački ambasador u Srbiji Vladimir Gasparič, najavili su organizatori.

Izložba “Znameniti Slovenci u Beogradu 2” deo je projekta koji je Društvo Slovenaca “Sava” započelo 2014. godine u nameri da potomci Slovenaca u Beogradu, pre svega mlađe generacije, ali i celokupna javnost, upoznaju sa istorijskim i drugim značajnim ličnostima slovenačkog porekla, prvenstveno sa onima koje su krajem 19. i iz prve polovine 20. veka koje su ostavile dragocen trag u Beogradu u različitim oblastima stvaralaštva. Podsećanje na njih doprinosi kulturi sećanja, kako u okviru slovenačke nacionalne manjine u Srbiji nakon raspada bivše Jugoslavije (1991), tako i u okviru šire slovenačke zajednice – u samoj Sloveniji i među Slovencima koji žive rasuti po celom svetu.


 Anita Mezetova, Edvard Cvar, Eduard Stepančič, Janez Vrhovec

Uz izložbu kolaža znamenitih Slovenaca, koje su uradili Marija Vauda i Nikola Pilipović, projekat obuhvata i katalog na srpskom i slovenačkom jeziku za koji je tekst napisala Biljana Milenković-Vuković. Zamisao likovnih urednika je da na naslovnoj strani kataloga bude jedno od najlepših mesta sveta na kojem je nikao Grad – prizor ušća Save u Dunav, kao jedinstven i značajan toponim koji spaja i određuje sve kulturne istorije koje su u njemu rasle i oblikovale ga.

Josip Rijavec, Lojze Dolinar, Neva Lotrić, Niko Županič

Na izložbi “Znameniti Slovenci u Beogradu 2” predstavljeni su istoričar, fizički antropolog, etnolog, kustos, političar i univerzitetski profesor Niko Županič (1876-1961), tenor i pedagog Josip Rijavec (1890- 1959), akademik, vajar, grafičar i profesor Lojze Dolinar (1893-1970), sitar Edvard Cvar (1896- 1965), pravnik, pisac i publicista Slavko Savinšek (1897-1942), slikar,  grafičar, dizajner, scenograf i digitalni umetnik Eduard Stepančič (1908-1991), akademik, inženjer mašinstva, konstruktor aviona i univerzitetski profesor Svetolik Pivko (1910-1987), sopran i pedagog Anita Mezetova (1913-1980), lekar i univerzitetska profesorka Neva Lotrić (1916-1981), filmski i TV glumac Janez Vrhovec (1921- 1997), akademik, matematičar i univerzitetski profesor Slobodan Aljančić (1922-1993) i pozorišna i filmska glumica Sonja Hlebš (1927-2005), jedna od zvezda jugoslovenske kinematografije, koja se bavila i pisanjem pod pseudonimom Sofija Rudolf, a inače je potomak France Prešerna.

  Slavko Savinšek, Slobodan Aljančić, Sonja Hlebš, Svetolik Pivko

Program povodom Prešernovog dana obuhvata i polusatni dokumentarni film “Tri akorda – Zlatan i Marija Vauda”, posvećen slavnom kompozitoru, dirigentu i pedagogu Zlatanu Vaudi (1923-2010), u režiji Dragomira Zupanca. O Vaudinom stvaralaštvu i umetničkom opusu u filmu govori njegova ćerka Marija Vauda, vizuelna umetnica čiji su radovi, performansi i dizajn, nastao delom i u okviru projekta “Znameniti Slovenci u Srbiji”, njen doprinos vizuelnom izgledu filma.

Članovi porodice Vauda stigli su u Srbiju 1941. godine, u vreme prisilnog iseljavanja Slovenaca iz Štajerske, koju je aneksirao Treći Rajh. Rođen 1923. u Pernici, Vauda je kao datum ponovnog rođenja beležio 21. oktobar 1941, kada je preživeo streljanje u Kragujevcu, gde je s porodicom našao utočište po izbijanju Drugog svetskog rata.

Vauda je završio Fakultet muzičkih umetnosti u Beogradu, a dirigovanje je usavršio u Beču i Osijahu. Autor je više od 200 dela u gotovo svim muzičkim oblicima (kamerna muzika, solo pesme, solističke kompozicije, muzika za decu...), a napisao je i veliki broj dela namenjenih deci: muzičke priče, radio igre, male kantate... Između ostalog, godinama je vodio Dečji hor Radio Beograda, najstariji horski ansambl dece u Srbiji, a autor je i prve opere za decu “Ježeve kućice”.

  Zlatan Vauda

Zlatan Vauda zastupljen je u prvom delu projekta o znamenitim Slovencima u Beogradu, koji je predstavljen nedavno na izložbi u Univerzitetskoj biblioteci Maribor, a obuhvata i portrete ličnosti kao što su: Ulrih II Celjski, Jurij Vega, Davorin Jenko, Vela (Augusta) Nigrinova, Mihovil Logar, Vladislav Ribnikar, Bojan Stupica, dr. Matija Ambrožič, Jože PlečnikMajda Kurnik i Edvard Rusjan.

Slovenci su na teritoriji Srbije prisutni više vekova. Od 16. pa sve do sredine 19. veka, uglavnom kao pojedinci, učestvovali su u ratovima i bitkama za oslobođenje Srbije ili Beograda, a na području Beograda njihovo stalno ili povremeno prisustvo traje više od 150 godina. Njihovo naseljavanje u prestonicu Srbije, stare i nove Jugoslavije, do metropole kakva je danas, bilo je uslovljeno uglavnom istorijskim, ekonomskim i političkim okolnostima.

Već 60-ih godina 19. veka, u Beograd su počele da dolaze prve veće grupe Slovenaca – intelektualaca, zanatlija i radnika. Kasnije je Beograd, kao prestonica Kraljevine SHS/Jugoslavije, postao privlačan za Slovence raznovrsnih stručnih profila: bankare, trgovce, inženjere, privatnike, železničare i ostale državne i privatne službenike. Slovenci i njihovi potomci isticali su se u mnogim oblastima nauke, kulture i umetnosti, obrazovanja, ekonomije, politike i drugog, te se s pravom može reći da su njihovi životi i posebno delatni uspesi neodvojivo utkani u razvoj beogradske urbane kulture.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i