• Search form

17.04.2017 | 13:16

Preuzeti kreativni impuls

Preuzeti kreativni impuls

Uticajna američka plesna umetnica i koreografkinja Triša Braun (Trisha Brown), koja je nedavno preminula, ovogodišnja je autorka globalne poruke za Svetski dan igre, 29. april, u kojoj je istakla važnost umetničke igre za oslobađanje kreativnosti i pozvala publiku da preuzme kreativni impuls i primeni ga u svakodnevnom životu.

“Postala sam igračica zbog svoje želje da letim. Prevazilaženje sile gravitacije je nešto što me je pokretalo. Ne postoji tajno značenje u mojoj igri. To su vežbe duha u fizičkom okviru.

Igra komunicira i širi univerzalni jezik komunikacije, udahnjujući životu radost, lepotu i nadogradnju ljudskom razumevanju. Igra je o kreativnosti… iznova i iznova…u mislima, u stvaranju, u činjenju, i u izvođenju. Naša tela su alat za izražavanje, a ne sredstvo za prikazivanje. Taj pojam oslobađa našu kreativnost, kao esencijalnu pouku i dar za umetničko stvaranje.

Život jednog umetnika se ne završava sa godinama, kako kritičari obično misle. Igra je stvorena od ljudi, ljudi i ideja. Kao publika, vi možete preuzeti kreativni impuls i koristiti ga u svom svakodnevnom životu”, navela je Triša Braun u poruci povodom Svetskog dana igre, prenela je u ime evropskog ogranka Svetske plesne alijanse potpredsednica Aja Jung, osnivačica i direktorka Beogradskog festivala igre.

Svetska plesna alijansa je 1982. godine, u okviru Međunarodnog pozorišnog instituta (ITI) pri Unesku, pokrenula proslavljanje Svetskog dana igre, koji se obeležava svakog 29. aprila, na dan rođenja Žana Žorža Novera (1727-1810), začetnika moderne igre.

Ideja i cilj Svetskog dana igre je u svojevrsnoj planetarnoj proslavi te umetničke discipline, kao najuniverzalnijeg jezika koji prevazilazi sve političke, kulturne i etničke granice, pružajući mogućnost ujedinjavanja ljudi oko zajedničkog i neponovljivog iskustva – igre.

Svake godine, po jedan slavni koreograf ili igrač upućuje poslanicu koja kruži svetom. Autora biraju Svetska plesna alijansa i Izvršni odbor ITI pri Unesku. Poruka se prevodi na sve jezike sveta. Mnoge od autora poslanice za Svetski dan igre imala je priliku da upozna i publika u Srbiji kroz program BFI, poput Jiržija Kilijana, Akrama Kana, Sidija Larbija Šerkaujia, Murada Merzukija, Matsa Eka, Vilijama Forsajta…

Svetski dan igre, kako ističe ITI, prilika je da svi koji vide vrednost i značaj umetničke igre, pozovu vlade, političare i institucije da takođe prepoznaju važnost te umetničke forme kako za pojedince, tako i za čitavo društvo i njegov ekonomski razvoj.

Triša Braun, plesna umetnica, koreografkinja i teoreticarka plesne umetnosti, preminula je 18. marta u 81. godini, posle duže bolesti. Bila je jedna od najrenomiranijih i najuticajnijih koreografkinja i plesačica svog vremena, čiji je rad zauvek promenio scenu plesne umetnosti, istakao je ITI povodom Svetskog dana igre. Njen odlazak, kako je istaknuto, predstavlja veliki gubitak za plesnu i umetnost performansa, čiji je ljubitelji nikada neće zaboraviti.

Rođena i odrasla u Aberdinu, Triša Braun je diplomirala na Mils koledžu u Kaliforniji, a početkom 60-ih se preselila u Njujork, gde je ubrzo postala jedna od zvezda Džadson dens teatra. Tu je i započela istraživanje neobičnosti svakodnevnog života, pomerajući granice koreografije i modernog plesa. Braunova je 1970. godine osnovala sopstvenu kompaniju, stvarajući dela inspirisana sopstvenim okruženjem, kao što su Walking Down the Side of a Building (1970) i Roof Piece (1971). U to vreme je počela i saradnju sa umetnikom Robertom Raušenbergom (Rauschenberg). Tokom 80-ih je kreirala niz inovativnih produkcija, kao što je sada već kultni projekat Set and Reset (1983), sa originalnom muzikom Lori Andreson (Laurie Anderson) i vizuelnim dizajnom Raušenberga. Time je zaokružen i njen prvi potpuni ciklus radova Unstable Molecular Structures koji je predstavio geometrijski stil koji je ostao obeležje njenog rada. Triša Braun je potom započela atletski zahtevan ciklus Valiant Series, pomerajući granice fizičke izdržljivosti igrača. Usledio je elegantan i misteriozan ciklus Back to Zero Cycle, koji je označio povratak sa spoljašnje virtuoznosti ka istraživanju nesvesnog. Poslednji put sarađivala je sa Raušenbergom na projektu If you couldn’t see me (1994), u kojem je igrala okrenuta leđima publici.

Iako je bila okrenuta pre svega ka inovativnosti i eksperimentu, Triša Braun je posvetila pažnju i klasičnoj muzičkoj i operskoj produkciji, predstavljajući svoj Music Cycle. Njena koreografija na muziku Johana Sebastijana Baha Musical Offering, M.O. (1995) hvaljena je kao remek-delo u “Njujork tajmsu”, što joj je otvorilo put ka novim operskim produkcijama.

Nastavljajući istraživanja, uključujući upotrebu novih tehnologija, Triša Braun je sa japanskim umetnikom i dizajnerom robota Kenjirom Okazakijem kreirala sofisticirani projekat I love my robots (2007). Njen poslednji rad, I’m going to toš my arms - if you catch them they’re yours (2011) bila je saradnja sa njujorškim vizuelnim umetnikom Bertom Barom (Burt Barr), koji joj je bio suprug, a preminuo je 2016.

Osim kao koreografkinja, Triša Braun se istakla i kao vizuelna umetnica, a posebno se afirmisala crtežima koji su izlagani u galerijama i muzejima širom sveta.

Kreirala je više od sto plesnih projekata od 1961. godine i bila je prva žena koreograf koja je dobila nagradu MakArtur fondacije “Genije”. Dobitnica je još niz priznanja, uključujući pet grantova američke Nacionalne fondacije za umetnost. Takođe, 1988. godine dobila je francuski Orden viteza umetnosti i književnosti u rangu viteza, a kasnije je osvojila i titulu komandira. Dobitnica je i Nacionalne medalje za umetnosti, kao i niza počasnih doktorata. Bila je počasna članica Američke akademije umetnosti i književnosti, a 2011. dobila je i prestižnu nagradu Doroti i Lilian Giš za “izvanredan doprinos lepoti sveta, uživanju čovečanstva i razumevanju života”.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Zoran Popovic, Zavist
Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i