• Search form

04.01.2015 | 13:36

Rat i mir - večna inspiracija

Rat i mir - večna inspiracija

Britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC) najavio je ekranizaciju romana “Rat i mir” ruskog klasika Lava Nikolajeviča Tolstoja, u adaptaciji Endrjua Dejvisa (Andrew Davies) koji je pretvorio u dramske TV hitove i romane “Vašar taštine” i “Gordost i predrasude”.

Serija od šest epizoda, koju će BBC raditi sa holivudskim producentom Harvijem Vanštajnom (Harvey Weinstein), trebalo bi da se nađe na malim ekranima do kraja 2015. godine.

Ulogu Andreja Bolkonskog igraće britanski glumac Džejms Norton (James), kneza Rostova Ejd Edmondson, njegovu suprugu Greta Skaki (Scacchi), a Pjera Bezuhova američki glumac Pol Dano (Paul). Kao Nataša Rostova pojaviće se Lili Džejms (Lily James).

Endrjus je izjavio da je prilično kasno u životu pročitao “Rat i mir”, a bio je zapanjen time koliko su i dalje sveži i moderni glavni likovi i njihovi odnosi.

Tolstojev “Rat i mir”, jedno od remek-dela ruske i svetske književnosti svih vremena, imao je niz ekranizacija širom sveta.

Prvi kratkometražni nemi film zasnovan na tom romanu snimljen je 1913. godine u Rusiji, u režiji Pjotra Čerdinina koji je dve godine kasnije snimio još jednu verziju i nazvao je “Nataša Rostova”.

Vladimir Gardin režirao je 1915. godine prvi ruski dugometražni film “Rat i mir”, a 1947. se pojavila i japanska verzija.

Troipočasovna američka adaptacija čuvenog Tolstojevog romana, u režiji Kinga Vidora, pojavila se 1956. godine, a glavne uloge igrali su Henri Fonda (Pjer Bezuhov), Odri Hepbern (Nataša Rostova) i Mel Ferer (Andrej Bolkonski). Hepbernova je bila nominovana za nagradu Bafta za najbolju glumicu, kao i za Zlatni globus u kategoriji drame. Najpre je bilo planirano da Pjera bezuhova igra Marlon Brando, ali je odbio da igra s Hepbernovom.

Honorar glavne glumice dostigao je u to vreme maksimalnih 350.000 dolara, a potpisujući ugovor, Odri Hepbern je zamolila svog agenta da nikome ne otkriva tu cifru, i sama svesna da je previsoka. Osim basnoslovnog honorara, Odri Hepbern je za tumačenje Nataše Rostove dobila i najmoderniji automobil sa ličnim vozačem, kao i 500 dolara nedelјno za svakodnevne rashode. Kasnije je priznala da joj je to bila najteža uloga u karijeri.

Scenario filma “Rat i mir” napisan je prvobitno na 506 stranica, a prepisivan je i prepravlјan pet puta kako bi bio skraćen na maksimalno dopušten obim za filmsku ekranizaciju. U tom procesu mnoge sižejne linije su skraćene ili izbačene, pa se film sveo na lјubavnu priču glavnih junaka, a bio je nominovan za Oskara u tri kategorije. Dobio je Zlatni globus za najbolјi strani film (snimlјen je u koprodukciji sa Italijom).

Holivudski uspeh podstakao je sovjetske vlasti da počnu da razmišlјaju o ekranizaciji romana “Rat i mir”, a taj posao od državnog značaja poveren je Sergeju Bondarčuku, istaknutom sovjetskom reditelјu i glumcu iza koga su već stajali međunarodni filmski uspesi. Za film je izdvojen u to vreme ogroman budžet u iznosu od 8 miliona rubalјa (oko 9 miliona tadašnjih američkih dolara), a izašao je u četiri dela, u ukupnom trajanju od oko sedam sati. Sniman šest godina, Bondarčukov “Rat i mir” imao je oko 135 gledalaca samo u domaćim bioskopima, a osvojio je Gran pri Moskovskog međunarodnog filmskog festivala (1965) i Oskara za najbolјi film na stranom jeziku (1968).

Bondarčuk je igrao Pjera Bezuhova, Vjačeslav Tihonov Bolkonskog, a balerina Ljudmila Saveljeva Natašu Rostovu.

Tolstojev roman “Rat i mir” imao je i nekoliko televizijskih adaptacija, počev od BBC-jeve iz 1972. godine, sa Entonijem Hopkinsom u ulozi Pjera Bezuhova, za koju je dobio nagradu Bafta.

Potom je 2007. godine usledila evropska koprodukcija “Rat i mir” u kojoj je učestvovalo pet zemalja – Rusija, Francuska, Nemačka, Poljska i Italija, ali se tvorci tog TV serijala nisu mnogo brinuli o tome da autentično prenesu zbivanja iz romana. Tako je, na primer, Nikolaj Rostov u romanu bio sekundant Dolohovu, a ne Pjeru kao što je to ispalo u filmu.

Iako bi danas – zbog zategnutih političkih odnosa Evropske unije i Rusije bila teško zamisliva slična koprodukcija, BBC namerava da bar pet od ukupno šest epizoda TV serije “Rat i mir” snimi u Rusiji.

Čuveni Tolstojev roman imao je i više operskih verzija i pozorišnih adaptacija, Radio BBC 4 je tokom proteklih novogodišnjih praznika emitovao desetočasovnu radio dramu, dopunjenu maratonskom akcijom praćenja na Tviteru (Tweetalong).

B. Rakočević / SEEcult.org

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i