• Search form

02.07.2013 | 18:47

Reinscenacije Marka Lulića

Reinscenacije Marka Lulića

Izložba “Reinscenacije” (Restagings) Marka Lulića, umetnika iz Beča koji svojim radovima poručuje da tradicija nije nepromenljiva, biće otvorena 5. jula u galeriji Podroom Kulturnog centra Beograda, kao prva u nizu solo izložbi koje su fokusirane na njegov video opus.

Lulić gotovo u svim radovima govori o tome da tradicija nije zacementirana i nepromenljiva struktura i da (re)inscenacija dolazi pre interpretacije.

Lulić koristi simbole modernizma i političkih ideologija, preispitujući odnose između politike i estetike, kao i uticaja političkih ideologija na umetnost i kulturu.

Tokom 2013. i 2014. godine planiran je niz solo izložbi Lulića, koje će se baviti njegovim video opusom. Sve izložbe će biti objedinjene u zajedničkom katalogu, koji će prvi put biti fokusiran isključivo na video radove. Nakon izložbe u galeriji Podroom, slede prezentacija u Muzeju savremene umetnosti u Zagrebu, kao i izložbe u Beču, Istanbulu i Sofiji.

Rođen 1972. godine u Beču, gde živi i radi, Lulić poslednjih nekoliko godina intenzivno izlaže, kako u Austriji, tako i širom sveta.

Već dugi niz godina bavi se temama kao što su arhitektura, modernizam, odnos različitih ideologija i estetika kao i kontrast tela, koje je u pokretu i monumentalnih objekata, koji su u stanju mirovanja.

Lulić koristi različite medije, najčešće video, performans, fotografiju i instalacije. Bio je kustos mnogih izložbi, a trenutno predaje na Akademiji likovnih umetnosti u Beču.

U Beogradu je učestvovao 2009. godine na 50. Oktobarskom salonu “Okolnost”.


Izvod iz intervjua Marka Lulića s Branislavom Dimitrijevićem, objavljenim u katalogu 50. OS, Kulturni centar Beograda, 2009. 

B.D: Tvoji projekti imaju i istraživačku dimenziju, i ti uključuješ i pisce i istraživače o pojedinim oblastima u svoje projekte. Takođe, tvoji video radovi su s jedne strane nekakve antropološko-arhitektonske istraživačke opservacije, a s druge, ili aproprijacije nekih postojećih ali nepoznatih filmova (kao onaj Karaklajićev i Aćinov o Haludovu – reci nam nešto više o ovome) ili neka vrsta snimljenog performansa, re-inscenacije kao omaža nekim ključnim autorima jugoslovenskog filma, kao na primer, Žilniku ili Makavejevu....

M.L: Video radovi su jednako važan deo mog rada kao i objekti i instalacije, a metoda rada je kod njih ista kao i kod objekata, samo adaptirana specifičnostima tog medija. Termin performans-reinscenacija mi se dopada kao opis tih radova. Moglo bi se reći da su video radovi, ali i objekti, ne samo remake nego i reinscenacije, i to reinscenacije, sećanja na specifične situacije, ideologije, rituale, koji su povezani sa tim spomenicima. Ne zanima me kod objekata neka klasičan skulpturalni ili tehnički kvalitet, nego ponavljanje jedne geste pod potpuno drugim uslovima. Kao umetnik pokušavam da, oblikujući ponavljam jednu “prošlu” formu u “pogrešnom” vremenu, i sa “pogrešnim” i jeftinijim, nemonumentalnim materijalom želim iskušati taj mali, ali za mene interesantan kvalitet diferencije između “originala” i moje “kopije”, koja je sama po sebi opet original, cover version. Video radovi kod mene funkcionišu slično. Većina tih radova su remake, reinscenacije: u Mysteries of Disco jedne scene iz W.R. – Misterije organizma Dušana Makavejeva, u Sunset und Umgebung reinsceniram artist’s book Eda Raše Every Building on Sunset Strip, u The Pyramid (after R. S.) slide-show i predavanje Hotel Palenque Roberta Smitsona. U slučaju Mi ne prodajemo Holivud Karaklajića i Aćina je bilo drugačije, taj film nisam aproprisao, niti adaptirao neku scenu, kao kod Mysteries of Disco, nego sam ga, sa dozvolom Jugoslovenske kinoteke i Centar filma, prikazivao kao neku vrstu informativnog filma, uz moju instalaciju koja je opet bila remake fragmenata arhitekture hotela Haludovo, koji je građen na Krku početkom sedamdesetih i sufinansiran od Boba Gučonea, izdavača magazina Penthaus. Dokumentarni, ali i veoma zabavni film Aćina i Karaklajića prikazuje otvaranje baš tog hotela. Znači, luda kombinacija divne arhitekture hotela, koji je dizajnirao Boris Magaš, lokalne publike na ulicama Malinske i Krka, bakice koje se čude tim dešavanjima ....zatim, Penthaus modeli koji su došli sa Bobom Gučonijem i međunarodnom, pogotovo američkom VIP ekipom, delegacija tadašnje jugoslovenske vlade i lokalni političari i direktori državne građevinske firme koja je sarađivala na tom projektu sa američkim soft-porno milijarderom. Šta je to bilo ako ne međunarodno orijentisani modernizam? Gde god bio prikazan taj film, publika je teško mogla da poveruje šta gleda. Znači taj film naravno jeste prikazan u sklopu mojih izložbi, ali kao to što jeste: film Jovana Aćina i Dejana Karaklajića. Ta metoda je možda dosta slična onoj koju upotrebljavam kod mojih “čitanki” i artist-books.

B.D: Otkuda ta potreba za re-inscenacijama i ri-mejkovima? Ovde se ne radi o nekakvom “citiranju”, već o drugačijoj vrsti intervencije u polju savremenih interesovanja za neke neposredne istorijske modele. Da li se ovde radi ipak i o nekakvoj vrsti nostalgije?

M.L: Možda je neka nostalgija u priči, ali verovatno ne ona koja je se tiče neke specifične geografske regije, nego verovatno nešto mnogo generalnije što se ne tiče samo mene nego, kao što sam već opisao, jednog većeg broja međunarodnih umetnika moje generacije. Ako je tu neka nostalgija, onda to ima veze sa današnjim nedostatkom utopija, i onih ideja koje barem malo idu u tom pravcu. S druge strane, rekao bih da je remake uvek bio ključni metod umetničke produkcije, u srednjem veku možda i više nego danas. Umetnost je uvek ispitivala prošlost i produkciju prethodnih generacija.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i