• Search form

25.05.2016 | 12:50

Hasanbegović ne haje

Hasanbegović ne haje

Hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović, čiju su smenu zatražili mnogobrojni evropski intelektualci zbog zastupanja politike istorijskog revizionizma, odbacio je optužbe na svoj račun kao “neutemeljene besmislice”.

"To su potpuno neutemeljene besmislice. Čudim se površnosti ljudi koji se daju uvući u denuncijantsku kampanju dokoličara za zagrebačke špice bez da su ikada pročitali bilo koju moju izjavu, članak ili knjigu", rekao je Hasanbegović kratko iz Budimpešte, gde je bio u zvaničnoj poseti, preneo je “Jutarnji list”.

Upitan da li ceni nekog od inostranih intelektualaca koji su potpisali otvoreno pismo javnosti, Hasanbegović je izdvojio konzervativnog francuskog filozofa Alena Finkelkroa (Alain Finkielkraut).

“Sve uvide koje sam iznosio o komunističkim manipulacijama pojmom antifašizam sticao sam i iščitavanjem eseja i intervjua Alena Finkelkroa. On je uistinu snažno uticao na moje intelektualno oblikovanje. Hvala mu na tome”, ironičan je bio Hasanbegović.

Uoči objavljivanja otvorenog pisma evropskih i svetskih intelektualaca u Liberasionu, kojim su poručili da u Evropi nema mesta politici koju zastupa Hasanbegović, hrvatski ministar kulture izjavio je HTV-u da je u Hrvatskoj na delu verbalni građanski rat i da je teza o fašizaciji društva vrsta političke diskfallifikacije.

“Ona nije utemeljena niti u jednoj činjenici, nije utemeljena niti u jednom postupku ili izjavi bilo kog ministra u hrvatskoj vladi niti bilo kog istaknutog učesnika javnog ili političkog društva”, ocenio je Hasanbegović, dodajući da je reč o pokušaju političke diskvalifikacije i prenošenju legitimne političko-stranačke borbe na ideološko područje.

Hasanbegović je ponovio stav da su nacizam i komunizam zlo i ocenio da o tome nema društvenog konsenzusa iz određenih istorijskih i političko-nacionalnih razloga.

“Hrvatsko društvo u tom smislu nije doživelo katarzu, činjenica izostanka katarze i celovitog suočavanja s prošlošću dovodi do društvenih potresa i razdora kojima svedočimo svakodnevno”, rekao je Hasanbegović, koji se zauzima za “jasan prekid sa svim protivdemokratskim režimima koji su prethodili stanju uspostavljenom 30. majaa 1990. godine”.

“Moderna hrvatska država počiva na dve temeljne vrednosti, a to je ideja hrvatske državne nezavisnosti i demokratski parlamentarni poredak. Obe te dve vrednosti su u savršenoj suprotnosti sa svim bitnim odrednicama jugoslovenskog komunizma kojeg određene i političke snage, ali i struje u javnom životu, sistematski nastoje da rehabilituju i revitalizuju, uključujući i preko manipulacije pojmom antifašizma”, ocenio je Hasanbegović.

Pismo evropskih intelektualaca koje je objavljeno u Liberasionu deo je apela protiv revizionizma u Hrvatskoj koji su pokrenuli Evropski antirasistički pokret (European Grassroots Antiracist Movement - EGAM), Inicijativa mladih za ljudska prava i Kulturnjaci2016, a podržale su ga mnogobrojne uticajne ličnosti iz evropskog i svetskog intelektualnog, kulturnog i političkog miljea.

Apel je upućen s jednostavnom porukom: revizionizam i relativizacija istorijskih kršenja ljudskih prava, te zločinačkih ideologija i režima koji su do tih kršenja doveli neprihvatljivi su u kontekstu evropske demokracije.

“Savremena je Evropa izgrađena na iskustvu shvatanja da ideologije jednoumlja, isključivosti i nacionalizma donose podele i stradanja, a proces ujedinjenja Evrope je pokrenut upravo kako bi takve podele i stradanja u budućnosti bila sprečena. Stoga, zajednička nam je civilizacijska odgovornost neprestano upozoravati na opasnost koju takve ideologije i stavovi donose, gde god i kada kod se pojave”, navedeno je u apelu, koji su objavili Kulturnjaci 2016.

Apel je upućen na najznačajnije političke i institucionalne adrese, uključujući Hrvatski sabor, Vladu i Ured predsednice, u nadi da će njegov sadržaj doprineti tome da političko vođstvo u Hrvatskoj shvati da mora hitno da započne s promene svojih političkih praksi i diskursa, te politiku koju vodi da uskladi s temeljnim demokratskim vrednostima.

Najznačajniji pokazatelj legitimisanja prakse revizionizma u Vladi Hrvatske, kako je navedeno, jeste imenovanje Hasanbegovića za ministra kulture, koje vrlo jasno upućuje na ideološku paradigmu i praksu vlade u celini.

Apel je stoga upozorenje na “problem širi od jednog ministra i jednog ministarstva”, zbog čega sadrži i zahtev za potpuno i jasno odbacivanje politike revizionizma i relativizacije kao programskog načela vlade. Smena ministra Hasanbegovića bi u tom procesu bila prvi korak.

Još prilikom imenovanja nove Vlade Hrvatske, EGAM i Inicijativa mladih za ljudska prava uputili su tadašnjem mandataru Tihomiru Oreškoviću otvoreno pismo koje je potpisalo više od 30 organizacija za ljudska prava iz Evrope, a kojim je traženo da povuče predlog imenovanja Hasanbegovića za ministra kulture. Odmah po imenovanju, inicijativa Kulturnjaci 2016 pokrenula je peticiju koju je do danas potpisalo više od 4.500 ljudi iz Hrvatske i inostranstav, uključujući brojne istaknute umetnike i kulturne radnike.

Kulturnjaci 2016 poručili su i da od zahteva za smenu Hasanbegovića i odbacivanje politike revizionizma i relativizacije neće odustati, najavljujući da će, između ostalog, krajem juna organizovati izlaganja nekih od istaknutih potpisnika apela u Zagrebu.

*Tekst apela protiv revizionizma (na hrvatskom) sa potpisima nalazi se OVDE

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i