• Search form

20.10.2018 | 16:22

Pravilnik o bližim uslovima za digitalizaciju kulturnog nasleđa

Pravilnik o bližim uslovima za digitalizaciju kulturnog nasleđa

Pravni okvir digitalizacije u oblasti kulture u Srbiji dopunjen je ovih dana Pravilnikom o bližim uslovima za digitalizaciju kulturnog nasleđa, koji je doneo ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević, a predviđa rok od pet godina za digitalizovanje celokupnog kulturnog nasleđa ustanova zaštite, izuzev arhiva.

Pravilnik se odnosi na bliže uslove, zadatke, poslove, standarde i procese digitalizacije kulturnog nasleđa, odnosno pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara, nematerijalnog kulturnog nasleđa i dobara koja uživaju prethodnu zaštitu.

Pravilnikom su obuhvaćeni pojmovi digitalni zapis (tekst, fotografija, zvučni, video, vektorski ili neki drugi oblik zapisa), metapodaci, digitalni objekat, digitalizovano kulturno nasleđe, informacioni sistem, te agregator kulturnog nasleđa kao jedinstveno softversko rešenje za pretragu svih dostupnih podataka iz informacionih sistema u upotrebi u ustanovama kulture, koje bi Ministarstvo kulture, kako je navedeno, trebalo da uspostavi u roku od šest meseci, što znači do sredine aprila 2019. godine.

Prema članu 3. Pravilnika, ustanova zaštite koja vrši delatnost zaštite kulturnih dobara u procesu digitalizacije koristi informacioni sistem određene vrste kulturnog dobra, i to: muzej – Jedinstveni informacioni sistem (IMUS) kojim upravlja Istorijski muzej Srbije; zavod – Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara kojim upravlja Republički zavod za zaštitu spomenika kulture; arhiv – Arhivski informacioni sistem kojim upravlja Arhiv Srbije; biblioteka – Baza digitalizovane bibliotečko-informacione građe, koja se odnosi na staru i retku knjigu, kojom upravlja Narodna biblioteka Srbije; kinoteka – Informacioni sistem filmske i audio-vizuelne građe kojim upravlja Jugoslovenska kinoteka.

Podaci o kulturnom dobru koje se nalazi van ustanova zaštite unose se u odgovarajući informacioni sistem iz stava 1. ovog člana.

Informacioni sistemi obezbeđuju prikupljanje i dostavljanje grupe podataka za vođenje registara i centralnih registara za koje su nadležne matične, odnosno centralne ustanove.

Ustanove zaštite dužne su da uspostave informacione sisteme predviđene Pravilnikom u roku od 12 meseci od njegovog stupanja na snagu, što znači do oktobra 2019. godine. Takođe, ustanove zaštite, izuzev arhiva, dužne su da digitalizuju celokupno kulturno nasleđe u roku od pet godina.

Pravilnikom je precizirano da se digitalizacija kulturnog nasleđa vrši radi njegove zaštite i dugotrajnog čuvanja digitalnih objekata, u cilju obezbeđivanja dostupnosti informacija o kulturnom nasleđu, omogućavanja razmene podataka između ustanova zaštite, stvaranja nove i dopune postojeće dokumentacije o kulturnom nasleđu, promocije i predstavljanja kulturnog nasleđa, povećanja broja korisnika, stvaranja novih sadržaja i uvođenja novih usluga.

Proces digitalizacije podrazumeva niz poslova ustanova zaštite, počev od određivanja prioriteta digitalizacije, preko izrade planova i programa digitalizacije, odabira i pripreme kulturnih dobara i prateće dokumentacije za proces digitalizacije, formiranja digitalnog zapisa, unosa digitalnog zapisa i pripadajućih metapodataka u informacioni sistem, upravljanja digitalizovanim kulturnim nasleđem, kontrole kvaliteta digitalnih objekata do čuvanja digitalizovanog kulturnog nasleđa i njegovog obezbeđivanja.

Prema Pravilniku, ustanova zaštite određuje prioritete i obim digitalizacije u skladu sa raspoloživim resursima i sledećim kriterijumima: značaj kulturnog dobra; stanje kulturnog dobra, odnosno nivo očuvanosti, osetljivost na manipulaciju, postojanost medija; učestalost i nivo korišćenja kulturnog dobra; celovitost i obrađenost zbirke, fonda; ograničenost pristupa kulturnom dobru; fizičke karakteristike kulturnog dobra (format, veličina, oblik, vrsta materijala) u vezi sa raspoloživim tehničkim i ljudskim resursima za proces digitalizacije; obezbeđivanje saglasnosti nosilaca autorskih prava; potrebe realizacije drugih planiranih aktivnosti ustanove zaštite.

Ustanova zaštite bi, u okviru godišnjeg plana i programa rada, trebalo da utvrdi plan i program digitalizacije kojim se određuju kulturna dobra i prateća dokumentacija koja će se digitalizovati i planiraju finansijska sredstva (rashodi i izdaci) neophodna za potrebe digitalizacije. Pri planiranju i realizaciji aktivnosti iz plana i programa digitalizacije, ustanove zaštite, shodno resursima kojima raspolažu, ostvaruju saradnju sa drugim ustanovama u cilju optimizacije i uštede finansijskih sredstava.

Pravilnikom je precizirano i formiranje digitalnog zapisa koje obuhvata; prevođenje kulturnog dobra sa pripadajućom dokumentacijom u digitalnu formu u skladu sa smernicama za digitalizaciju kulturnog nasleđa i unos digitalnog zapisa i pripadajućih metapodataka u informacioni sistem.

Te aktivnosti bi, kako je predviđeno, trebalo da obavljaju zaposleni u ustanovama zaštite koji obavljaju poslove u okviru delatnosti zaštite, kao i lica angažovana na poslovima digitalizacije. Broj digitalnih zapisa i pripadajućih metapodataka koji se unose u određenom periodu u informacioni sistem utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove kulture u zavisnosti od vrste kulturnog dobra.

Pravilnik definiše i upravljanje digitalizovanim kulturnim nasleđem, precizirajući da je ustanova zaštite nadležna za upravljanje informacionim sistemom za određenu vrstu kulturnog dobra dužna i da odredi administratora informacionog sistema, kao i da odobrava pristup imenovanim administratorima. Administrator ustanove zaštite autorizuje pristup ostalim licima angažovanim u procesu digitalizacije u skladu sa poslovima koje oni obavljaju.

Ustanova zaštite nadležna za upravljanje informacionim sistemom za određenu vrstu kulturnog dobra dužna je da drugim ustanovama zaštite omogući pristup i preuzimanje podataka iz informacionog sistema kojim upravlja bez nadoknade.

Ministarstvo nadležno za poslove kulture obezbeđuje uslove za implementaciju jedinstvenog softverskog rešenja za vođenje arheološke terenske dokumentacije u cilju objedinjavanja podataka i dostupnosti informacija ustanovama zaštite i drugim državnim organima.

Ustanova zaštite dužna je i da sprovodi kontrolu kvaliteta i verifikaciju podataka unetih u informacioni sistem.

Prema Pravilniku, digitalizovano kulturno nasleđe čuva se posredstvom informacionog sistema u državnom centru za upravljanje i čuvanje podataka u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronska uprava.

Ustanova zaštite dužna je da postupak čuvanja digitalizovanog kulturnog nasleđa uredi u skladu sa propisima kojima se uređuje informaciona bezbednost.

Pravilnikom je regulisana i dostupnost digitalizovanog kulturnog nasleđa.

Javni pristup podacima o kulturnom nasleđu koji se vode u informacionim sistemima po vrstama kulturnih dobara vrši se preko agregatora kulturnog nasleđa koji omogućava pristup digitalnom objektu preuzimanjem metapodataka iz informacionih sistema. Ustanova zaštite može omogućiti pristup podacima o digitalizovanom kulturnom nasleđu putem drugog portala, odnosno mobilne aplikacije.

Ministarstvo kulture će, kako je predviđeno, pratiti realizaciju poslova, zadataka i standarda navedenih u Pravilniku.

Pravilnik je donet na osnovu člana 62. stav 4. Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju (Službeni glasnik RS, broj 94/17).

Ministarstvo kulture donelo je u oktobru 2017. godine Pravilnik o bližim uslovima za digitalizaciju bibliotečko-informacione građe i izvora, koji je bio i prvi pravni dokument u toj oblasti. Uporedo su usvojene i Smernice za digitalizaciju kulturnog nasleđa u Srbiji kojima su određeni standardi za sve ustanove i učesnike u procesu digitalizacije, te definisana jedinstvena softverska rešenja (informacioni sistemi) za muzeje, arhive, zavode za zaštitu spomenika.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i