• Search form

14.11.2010 | 19:05

Radnici umiru pevajući

Najboljom angažovanom savremenom dramom na srpskom jeziku, na konkursu nezavisne regionalne kulturne fondacije Hartefakt iz Beograda, proglašen je tekst “Radnici umiru pevajući” Olge Dimitrijević, koji govori o propasti radničke klase u Srbiji.

Još četiri komada odabrana su za publikovanje i javno čitanje - drame “Pošto je pašteta” autorke Tanje Šljivar, “Zero” Marjana Todorovića i koautora Ninoslava Đorđevića, “Ubiti Zorana Đinđića” Rajka Đurića i Zlatka Pakovića i “Supermena je ubila šaka nepoznatih” Katarine Todorović, saopštio je Hartefakt.

Radnici umiru pevajući

Najboljom angažovanom savremenom dramom na srpskom jeziku, na konkursu nezavisne regionalne kulturne fondacije Hartefakt iz Beograda, proglašen je tekst “Radnici umiru pevajući” Olge Dimitrijević, koji govori o propasti radničke klase u Srbiji.

Još četiri komada odabrana su za publikovanje i javno čitanje - drame “Pošto je pašteta” autorke Tanje Šljivar, “Zero” Marjana Todorovića i koautora Ninoslava Đorđevića, “Ubiti Zorana Đinđića” Rajka Đurića i Zlatka Pakovića i “Supermena je ubila šaka nepoznatih” Katarine Todorović, saopštio je Hartefakt.

Na konkurs je pristigao 51 rad, a Hartefakt će pobednici, osim novčane nagade i objave u zbirci nauspešnijih komada, omogućiti i inscenaciju drame u jednom od profesionalnih pozorišta u Srbiji.

Žiri su činili dramska spisateljica Biljana Srbljanović, kritičar Slobodan Obradović i reditelj Miloš Lolić, a jednoglasno je odabrao tekst “Radnici umiru pevajući” među 27 koji su ušli u uži izbor.

Prema obrazloženju žirija, taj “jasno društveno pozicioniran, ali nikako dnevno politički obojen ili opredeljen komad, zauzima jedan uzvišeni filozofski pogled na svet, redak u svojoj odgovornosti i plemenit u svom umetničkom izrazu”.

U drami “Radnici umiru pevajući”, autorka se na originalan način bavi pitanjem ekonomskog sunovrata radničke klase u Srbiji, kroz inteligentno postavljen melodramski zaplet u jednoj propaloj fabrici u kojoj je u jeku radnički štrajk.

Olga Dimitrijević istakla je da su ovakvi konkursi bitni za podsticaj angažovanog dramskog stvaralaštva, ali da je još bitniji adekvatan odgovor javnosti, za šta je neophodna inscenacija novih tekstova ili javna čitanja.

Prema mišljenju autorke, za radničku klasu u Srbiji nema izlaza uz “ovakvu državnu praksu divljačke privatizacijei i odsustvo bilo kakvog čvršćeg radničkog samoorganizovanja”.

Pozorišna publika je već imala priliku da upozna Olgu Dimitrijević i njeno pisanje, zahvaljujući studentskoj drami “Internat” izvedenoj 2009. godine u pozorištu “Dadov”, u režiji Jovane Papović.

Radnja predstave “Internat” događa se u domu učenika Srednje mlekarske škole koji funkcioniše kao zatvor, a postavlja pitanje individue naspram društva, marginalizovanih naspram uklopljenih, devijantnih naspram “nedevijantnih”...

Rođena 1984. godine, Olga Dimitrijević diplomirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a završila je i alternativni kurs iz ženskih studija u Centru za ženske studije u Beogradu.

Pisala je pozorišne kritike za nedeljnik “Vreme”, a pozorišna je kritičarka časopisa “Teatron” od 2005.

Učesnica je brojnih međunarodnih radionica i seminara, među kojima su radionica Concepts-Ideas na Mobile Academy u Varšavi 2006. godine i seminar “Rasa, diskurs, biopolitike” u organizaciji Rutgers univerziteta i Centra za Ženske studije iz Beograda u Dubrovniku 2007.

Objavila je esej “Mir, mir, mir - niko nije queer” o queer motivima u srpskom filmu (Novi Kadrovi, ur. Ivan Velisavljević i Dejan Ognjanović, Clio, 2008, Beograd).

Na odseku Rodnih studija Centralnoevropskog univerziteta u Budimpešti, odbranila je 2009. godine MA tezu “Telo narodne pevačice na srpskoj estradi: konstrukcije nacionalnih identiteta posle 2000. godine”.

Sajt Hartefakt fondacije je www.heartefact.org

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i