Ministarstvo zadovoljstva
Tijelo nazvano 'Ministarstvo zadovoljstva', nastoji stvoriti sada nepostojeće veze između dizajna i poslovanja. Piše: Maja Nedelkovska* Novo tijelo, pod nazivom „Ministarstvo zadovoljstva“, stvoreno je kako bi ujedinilo kreativne dizajnere i poslovni svijet. Kao što se stvarna ministarstva zalažu da budu u službi građanima, tako se „Ministarstvo zadovoljstva“ zalaže za pomoć umjetnicima profesionalcima da prevaziđu jaz između njihovog i svijeta poslovanja, koji bi mogao finansirati i ostvariti profit iz njihovih inovacija.
Tijelo nazvano 'Ministarstvo zadovoljstva', nastoji stvoriti sada nepostojeće veze između dizajna i poslovanja.
Piše: Maja Nedelkovska*
Novo tijelo, pod nazivom „Ministarstvo zadovoljstva“, stvoreno je kako bi ujedinilo kreativne dizajnere i poslovni svijet.
Kao što se stvarna ministarstva zalažu da budu u službi građanima, tako se „Ministarstvo zadovoljstva“ zalaže za pomoć umjetnicima profesionalcima da prevaziđu jaz između njihovog i svijeta poslovanja, koji bi mogao finansirati i ostvariti profit iz njihovih inovacija.
Ako sve bude u redu, „Ministarstvo“, koje je promovirano na Skopskoj sedmici dizajna, krajem septembra, trebalo bi početi sa radom u vlastitom prostoru za par mjeseci.
Osnovna ideja je u stvaranju međunarodne platforme, koja bi pokazivala rad kako mladih, tako i etabliranih umjetnika, dizajnera i arhitekata.
Ključne organizacije koje stoje iza Ministarstva su već aktivne u polju kulture, kao što su Publicroom, Plakart, parK i Poliplan.
Za izabranu „ministricu“ je postavljena Jasna Šoptrajanova Vrteva.
„Zapitali smo se: koju vrijednost stranci instinktivno prepoznaju prilikom svog boravka ovdje? Zaključili smo da je to zadovoljstvo“, kaže Vrteva, objašnjavajući makedonski običaj održavanja poslovnih sastanaka u restoranima, čime se stvara „brak“ između zadovoljstva i rada.
Ministarstvo nastavlja sa radom na traženju novih ljudi i partnerskih organizacija.
„Mi smo otvorena platforma, kako konceptualno, tako i po strukturi. Ljudi su shvatili našu ideju i uključuju se“, kaže Vrteva.
Trenutni fokus je na sektoru dizajna, ali će u budućnosti obuhvatiti pozorište, muziku i druge vidove kreativnosti.
Vrteva kaže da su već pronašli mjesto za različite kulturne događaje i radionice u skopskom naselju Karpoš.
U prostoru koji je donirala općina, a uz finansijsku pomoć Ambasade Holandije, planiraju stvoriti pravo kulturno središte.
„Najsavršenija i najkorisnija tehnološka
rješenja su stvorena upravo u ovakvim centrima, a zatim su dalje razvijana u tehnološkim laboratorijima velikih kompanija“, kaže ona.
Aleksandar Velinovski iz Publicroom, vodeće organizacije Skopske sedmice dizajna (SDW) kaže da je upravo izvor finansiranja bio jedan od razloga za fokusiranje na holandski dizajn tokom prve Skopske sedmice dizajna.
„Holandija, u kojoj postoje velike robne marke, kao što je Philips, pravi je primjer mjesta gdje se ideje inicijalno razvijaju u ovakvim vrstama kreativnih jezgara“, objašnjava.
Zbog toga su općine u Holandiji počele sa uspostavljanjem ovakvih centara, ne samo da bi bila mjesta zabave, nego da bi bili pokretači ekonomskog napretka“, nastavlja.
Vrteva kaže da u povezivanju sa kompanijama ne traže sponzore na klasičan način, da bi „samo dali pare“.
Cilj je stvoriti proizvode i dizajn koji je potreban kompanijama, a od kojeg koristi mogu imati obje strane.
„Možemo uzeti neku ideju, obraditi je uz kreativnost i postaviti je na viši nivo“, objašnjava.
“Naši umjetnički radovi mogu bolje predstaviti korporativne ideje kompanija; kreativnije i interesantnije“, dodaje. Nada se da će ideje dizajnera imati priliku da postanu proizvodi za izvoz.
Jedan od zainteresiranih poduzetnika je Mikle Spasovski, vlasnik kompanije Mondrian Europorc, uvoznika i veleprodaje kuhinjskih i ugostiteljskih aparata i kućanske opreme.
Njegova kompanija razvija dio koji će se baviti proizvodnjom vlastitih dizajnerskih proizvoda, koji će biti plasirani na tržište u regionu i šire.
Na radionici koju je održao sa mladim dizajnerima tokom Skopske sedmice dizajna, nekima od njih je rekao da su dali odlična rješenja s kojima se odmah može krenuti na tržište.
„Na ovakvim događajima se naša zemlja predstavlja sa velikim potencijalom u dizajnu“, kaže. „Imamo ogroman potencijal u ovoj oblasti. Platforma daje rezultate i očekujem dugoročnu saradnju.“
Miloš Čurčin iz SIEPA-e, Srbijanske agencije za investicije i promociju izvoza, također je bio prisutan na ovom događaju, gdje je predstavio odluku Agencije da podrži dizajn kao stratešku industriju sa potencijalom promoviranja države kao robne marke.
„Sa ovom vrstom saradnje, zajedno možemo pomoći stimulaciju kako estetike, tako i funkcionalnosti. Sve to, upakovano u proizvod iz Makedonije, se može dobro iskoristiti u našim projektima“, kaže Dončeva.
Kaže da bi jedan od ciljeva “Ministarstva zadovoljstva“ trebao biti usmjeren na ubjeđivanje lokalnih kompanija da prestanu biti skeptični spram domaćih potencijala.
„Ako se zainteresiranost u našim kompanijama popne na viši nivo, mogućnosti za razvoj i saradnju putem ove vrste događaja bi mogli postati važan segment mozaika stvaranja i rada“, kaže Dončeva.
Marija Miloševska, umjetnica filigranskog dizajna i članica Makedonskog sindikata zanatlija, koja je na ovom događaju izlagala i vršila prezentaciju svog zanata, također osjeća nadahnuće.
„Dobila sam dosta inspiracije za nove radove. Radionice sa velikim dizajnerskim kompanijama su bile odlična prilika za upoređivanje dobrog i lošeg, kao i za učenje kako se usmjeriti na izražavanje kroz dizajn“, kaže Miloševska.
Kaže da za sada nalazi kupce na internetu i preko prijatelja, ali ako se „ministarstvo“ pokrene, možda će biti u mogućnosti da puno lakše dođe do poslovnih partnera u budućnosti.
„Očekujem da se više ovakvih događaja organizira u budućnosti, sa što više mladih dizajnera i ideja“, kaže ona.
*Tekst je deo produkcije projekta “Balkanska inicijativa za saradnju, razmenu i razvoj kulture (BICCED)”, koji realizuje BIRN. SEEcult.org je jedan od partnera projekta koji finansira Švajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu - SCP.
