• Search form

29.07.2017 | 12:22

Marina Abramović predstavila memoare u Budvi

Marina Abramović predstavila memoare u Budvi

Umetnica Marina Abramović izazvala je ogromno interesovanje 28. jula na predstavljanju svoje knjige memoara “Walk Through Walls” (Hod kroz zidove) u Budvi, opisujući život od najranijih dana detinjstva do puta ka svetskoj slavi, kao i razna iskušenja, strahove i snagu koju je godinama sticala u istrajavanju da afirmiše umetnost performansa i ujedno, kako je navela, ispuni misiju podizanja svesti ljudi, jer je to “jedini način da se uradi nešto pozitivno i humano”.

“Lako je ljude ponižavati, ali kad se svest podigne prestaće ratovi”, rekla je Marina Abramović na promociji svoje knjige memoara, koju je na prostoru između crkava u Starom gradu moderirao istoričar umetnosti Petar Ćuković, a organizovao je Dukley European Art Community, na čelu sa ruskim galeristom, kolekcionarom i publicistom Maratom Gelmanom.

Abramovićeva se nije posebno osvrtala na projekat transformacije bivše fabrike frižidera “Obod” na Cetinju u multimedijalni umetnički centar (MOCCAC), koji je pompezno najavljen pre pet godina, kada je poslednji put boravila u Crnoj Gori, već se tokom jednočasovnog događaja, kojem su prisustvovali i ministar kulture Crne Gore Janko Ljumović i gradonačelnici Cetinja i Budve Aleksandar Bogdanović i Dragan Krapović, fokusirala na osnovne teme koje je predstavila i u knjizi “Walk Through Walls”, objavljenoj 2016. godine na engleskom jeziku u izdanju Crown Archetype.

Ponovila je navode o svom teškom detinjstvu i posebno nedostatku emotivnosti majke Danice, kao i o njenoj “vojnoj disciplini” koja joj je pomogla kasnije u karijeri tokom koje je postala jedna od najvećih i najuticajnijih zvezda svetske umetničke scene.

“Ta me disciplina i sada odlikuje, zbog nje sam stigla dovde”, rekla je Abramovićeva, navodeći i da je kasnije, čitajući majčine dnevnike, shvatila da je i ona sama bila nesrećna i da ju je zato strogo i vaspitavala i lišavala poljubaca da je, kako je govorila, ne bi razmazila.

Knjigu memoara, u kojoj se posebno osvrće i na život i saradnju sa Ulajem po odlasku iz Beograda 70-ih, Abramovićeva je, kako je navela, posvetila “i prijateljima i neprijateljima”.

“Toliko su prijatelji postali neprijatelji, a neprijatelji - prijatelji. Nikoga nisam izostavila”, rekla je ona, navodeći da je memoare, u kojima ima i političke nekorektnosti, ljubavi, razočaranja, umetnosti, sećanja na vreme koje je provela sa Aboridžinima.., napisala kao “priču svog života koja će biti razumljiva što široj publici”.

“Namenila sam je svima kako bi mnogi mogli da shvate da život umetnika ima mnogo slojeva”, rekla je Marina Abramović.

Posebno je govorila i o umetnosti performansa i njegovoj transformativnoj moći, navodeći da je umetnička kritika nije štedela od početka karijere, ali da je 45 godina kasnije, tokom kojih je morala da veruje u sebe i kada niko drugi u nju nije verovao, performans postao mejnstrim.

Povodom retrospektivne izložbe “Umetnik je prisutan 2010. godine u Muzeju moderne umetnosti (MoMA) u Njujorku i istoimenog tromesečnog performansa, kojim je privukla više od 750.000 ljudi, Abramovićeva je rekla da je tu priliku videla kao ogromnu šansu da pokaže najširoj publici da performans ima transformativnu moć.

“Kada gledate čoveka u oči, otvara se cela duša. Oči su vrata duše. Moja energija se tu promenila”, rekla je Abramovićeva, koja je tri meseca u MoMA sedela ćuteći naspram ljudi koji su se smenjivali u različitim intervalima, gledajući umetnicu netremice u oči.

Ponovivši da je taj performans bio izuzetno naporan i da se za njega pripremala godinu dana, što je pokazala i u istoimenom dokumentarnom filmu, Marina Abramović je rekla i da je u očima ljudi koji su učestvovali u tom radu videla i ogromnu tugu, samoću, bol, nesreću… te mogućnost razmene “čiste energije” i “neke posebne duhovnosti”.

“Tamo sam sedela ranjiva i kada sam sa te stolice konačno ustala, bila sam drugi čovek. Tu se dešavala neka posebna duhovnost, kao da je čista energija izlazila i povezivala mene i publiku…”, rekla je Abramovićeva, koja je za materijalno bogatstvo navela da je izraz užasne samoće, a ne sreće, kako se obično smatra.

I Petar Ćuković je, osvrćući se na knjigu “Walk Through Walls”, ukazao na protivurečnosti koje obeležavaju umetničin život i rad.

“Iako svi mislimo da je Marina čvrsta kao stena, i ovde se vidi da je kao kap vode krhka, i da je sazdana od naizgled protivrečnosti. Sve je to zajedno izgradilo i njenu ličnost, i njenu umetnost”, rekao je Ćuković, posebno ukazujući na umetničin opis boravka u Indiji posle napornog rada i njen susret sa okeanom koji je zapravo metafora i njenog lika, i dela.

Susret sa Marinom Abramović prvobitno je bio planiran u Kotoru, ali je zbog velikog interesovanja premešten u Budvu. Gostovanje vetske zvezde performansa organizovala je Dukley European Art Community, uz podršku Stratex grupe i Turističke organizacije Budva.

Rođena 1946. godine u Beogradu, gde je i započela umetničku karijeru u grupi šestoro umetnika okupljenih oko Studentskog kulturnog centra (Dragoljub Raša Todosijević, Zoran Popović, Era Milivojević, Neša Paripović i Gergelj Urkom), Marina Abramović je napustila rodni Beograd i bivšu Jugoslaviju sredinom 70-ih, a u međuvremenu je ostvarila jednu od najuspešnijih karijera na svetskoj sceni.

Abramovićeva od 2010. godine ima i državljanstvo Crne Gore, a 2012. godine uručeno joj je i najviše crnogorsko državno priznanje - Trinaestojulska nagrada za životno delo, koju je nazvala najvažnijom u životu i potvrdom da je “priznata za životno delo u sopstvenoj zemlji”.

Tadašnji predsednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, koji joj je i uručio tu nagradu, rekao je da je ime Marine Abramović “veće od imena Crne Gore”.

Crnogorski zvaničnici tada su bili potvrdili plan o realizaciji projekta MACCOC (Marina Abramović Community Center Obod Cetinje) na Cetinju, koji je trebalo da pretvori bivšu fabriku “Obod” u internacionalni multimedijalni umetnički centar, ali i da doprinese ekonomskom razvoju crnogorske prestonice i cele zemlje povećanjem zaposlenosti i stranih investicija. Taj projekat predstavljen je 2011. godine u crnogorskom paviljonu na 54. Bijenalu umetnosti u Veneciji, ali je ostao nerealizovan.

Fabrika “Obod”, inače, bila je jedan od izlagačkih prostora petog Cetinjskog bijenala 2004. godine, na kojem je učestvovala i Marina Abramović, a održano je pod nazivom "Love it or Leave it" (Voli ili ostavi), pod umetničkim vođstvom nemačkog kustosa Renea Bloka (Bloch).

Abramovićeva je učestvovala na petom Cetinjskom bijenalu iako je ranije izjavila da više neće izlagati u Crnoj Gori, nakon što je otkazano njeno učešće u Jugoslovenskom paviljonu na Bijenalu umetnosti u Veneciji 1997. godine.

Ona je ipak učestvovala na 47. Bijenalu u Veneciji, i to na centralnoj izložbi - na poziv tadašnjeg umetničkog direktora Đermana Ćelantea (Germano Celante), a za rad “Balkanski barok” (Balkan Baroque) dobila je Zlatnog lava. Umesto nje, Srbiju i Crnu Goru predstavljao je u Veneciji crnogorski umetnik Vojo Stanić.

Slavna umetnica izgladila je odnose sa Crnom Gorom osam godina kasnije, nakon što je dobila pismo izvinjenja od tadašnje crnogorske ministarke kulture Vesne Kilibarde.

*Foto: Fb - Marat Guelman

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i